Guanajuato (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Guanajuato
Panorama Guanajuatoa sa spomenika El Pípila
Panorama Guanajuatoa sa spomenika El Pípila
Grb Guanajuata
Grb
Koordinate: 21°01.04′N 101°15.24′W / 21.01733°N 101.254°W / 21.01733; -101.254Koordinate: 21°01.04′N 101°15.24′W / 21.01733°N 101.254°W / 21.01733; -101.254
Država Flag of Mexico.svg Meksiko
Svezna država Guanajuato
Osnutak 1548.
Vlast
 - Načelnik općine Nicéforo Guerrero Reynoso
Površina
 - Ukupna 71,56 km²
Visina 2.084 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 72.237
 - Područje utjecaja 153.364 (2005.)
Vremenska zona UTC-6 (UTC-6)
 - Ljeto (DST) UTC-5 (UTC-5)
Poštanski broj 36000
Pozivni broj 473
UNESCO-va svjetska baština Povijesni grad Guanajuato i pripadajući rudnici
Godina uvrštenja 1988.
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo i, ii, iv, vi
Ugroženost -
Poveznica UNESCO
Službena stranica gto.gob.mx
Zemljovid
Guanajuato na karti Meksiko
Guanajuato
Guanajuato

Guanajuato (šp. transliteracija tarascanskog naziva Quanax huato, što znači "Brdovito mjesto žaba"[1]) je glavni i najveći grad istoimene općine i meksičke države Guanajuato. Nalazi se u uskoj dolini središnjeg Meksika čiji oblik je odredio vijugavi izgled njegovih uskih ulica, koje često završavaju velikim stubama prema brdu i uglavnom su neprohodne za automobile.

Grad Zacatecas su osnovali Španjolci 1548. godine kao rudarsko naselje, iako je i prije toga u njegovoj okolici kopano srebro i druge dragocjene rude. Zbog bogatstva rudnika, grad je uskoro postao jedan od vodećih gradova "Nove Španjolske" i veliki snabdjevač srebrom Španjolske krune. Njegov rudnik La Valenciana je na vrhuncu proizvodnje u 18. stoljeću bio izvor jedne trećine svjetskog srebra.

Grad je, zajendo s pripadajućim rudnicima, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1988. godine[2] kao "predivni španjolski kolonijalni grad čije su barokne i neoklasicističke građevine utjecale na razvoj arhitekture u cijeloj Srednjoj i Južnoj Americi, a čiji rudnici imaju okna duboka i do 600 m".

U gradu se svake godine održava veliki "Internacionalni festival Cervantino", posvećen Cervantesu, a na kojemu sudjeluju izvođači iz cijelog svijeta.

Tipična ulica Guanajuata

Povijest[uredi VE | uredi]

"Bazilika Kolegija Gospe od Guanajuata"

Guanajuato su 1548. osnovali Španjolci koji su u ovo područje došli 1528. godine, nakon otkrića vrlo bogate žile srebra u njegovim brdima. gorju. Tada je izgrađen ustav utvrda (presidios) na brdima Marfil, Tepetapa, Santa Ana i Cerro del Cuarto koji su postali jezgra budućega grada. Zbog svojih uskih i vijugavih ulica koje su povezivale ova brda, grad se uvelike razlikuje od drugih španjolskih kolonijalnih gradova koji su izgrađeni u pravilnoj mreži ulica. Zapravo, Guanajuato je rastao spontanom urbanizacijom, prateći nepravilni prirodni oblik terena, te su tako nastale brojne tzv. "podzemne" ulice, nepravilni trgovi, na kojima su podizane sjajno obojene građevine, hospiciji, crkve, konvikti i palače.

Vrhunac proizvodnje srebra u Guanajuatu je bio u 18. stoljeću, kada je ugasla do tada najveća žila Potosí u Zacatecasu. Grad je bio mjestom i prve bitke meksičkog rata za neovisnost (1810.-21.) kod javne žitnice Alhóndiga de Granaditas u središtu grada. Prema predaji, siromašni rudar Juan José de los Reyes Martínez, poznatiji kao El Pípila, je privezao golemi kamen na svoja leđa i otpuzao s bakljom, pod vatrom rojalističkih vojnika iz žitnice, do vrata kako bi ih zapalio i time omogućio pobunjeničkoj vojsci Miguela Hidalga da ju osvoji. Njemu u čast Guanajuato je podigao najveći spomenik na brdu s kojega se pruža pogled na čitav grad[3].

Grad je nastavio rasti i postao je glavnim gradom istoimene države 1824. godine, ali su se u njemu cijelo 19. stoljeće na vlasti ratovima izmijenjivali liberali koji su zastupali federalističko uređenje i konzervativci koji su zastupali centralizaciju. Konzervativcima su pomogli Francuzi koje je general Florencio Antillón protjerao iz grada 26. siječnja 1868. godine. Porfirio Díaz je zastupao obnovu rudarstva u Guanajuatu, što je dovelo do daljnjeg razvoja grada i opsežnih građevinskih pothvata[4]. Sve do izgradnje brane 1960-ih, poplave su bile redovit problem grada i 1780-ih grad je gotovo bio potpuno opustošen[5].

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Utvrda Santa Cecelia
Zgrada sveučilišta

Guanajuato je izvanredan primjer graditeljske cjeline koju je oblikovala rudarska djelatnost. Kao što su vodovodni radovi u 18. stoljeću neodvojivo povezani s urbanom topografijom koja je određena obrisom riječnog puta i rudnih izvora, tako je i sjaj njegovih baroknih zgrada je izravno povezan s bogatstvom rudnika. Crkva La Compaia (1745.-1765.), a iznad svega Crkva San Diego ili La Valenciana (1765.-1788.) su remek-djela meksičkog Churrigueresque stila.

U području povijesti tehnologije, Guanajuato se može ponositi jedinstvenim umjetničkim ostvarenjima, kao što su Boca del Infierno ("Vrata pakla"), rudarsko okno koje ponire zapanjujućih 600 m u dubinu zemlje.

Još jedna znamenitost grada je "Muzej mumija" u kojemu se nalaze prirodno mumificirani posmrtni ostaci u općinskom groblju od sredine 19. i početka 20. stoljeća.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Guanajuato je zbratimljen s 18 gradova:

te ima dva ugovora o prijateljstvu:

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Guanajuato (grad)
  1. Guanajuato na Enciclopedia de los Municipios de México (šp.) Posjećeno 6. prosinca 2011.
  2. Povijesni grad Guanajuato i pripadajući rudnici na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 6. prosinca 2011.
  3. The beautiful Mexican colonial city of Guanajuato, Mexconnect newsletter (engl.) Preuzeto 6. prosinca 2011.
  4. Significado de Guanajuato y su escudo, na službenim stranicama vlade Guanajuatoa (šp.) Preuzeto 6. prosinca 2011.
  5. Jimenez Gonzalez, Victor Manuel, ur. (2009.) Guanajuato:Guia para descubrir los encantos del estado, Madrid: Solaris. ISBN 978 607 400 177 8.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]