Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru
Flag of Mexico.svg Meksiko


Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru na karti Meksiko
Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru
Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru
Lokacija Sierra Gorde u Meksiku
Godina uvrštenja: 1993. (27. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1079 UNESCO

Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (šp.: Misiones franciscanas de la Sierra Gorda de Querétaro) su franjevačke misije na sjeveru savezne države Querétaro (Meksiko), u širem zemljopisnom području Sierra Gorde, iz 18. stoljeća. One su upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2003. godine, kao "arhitektonsko i stilsko jedinstvo bogato oslikanih pročelja koje su najbolji primjer baroka "Nove Španjolske" koje su misionari izveli zajedno s indijancima (tzv. "mestizo barok"), te predstavljaju svjedočanstvo posljednje faze pokrštavanja Kalifornije, Arizone i Teksasa sredinom 18. stoljeća".

Misija sv. Franje Asiškog u dolini Tilaco
Misija Gospe od vode u Landi
Misija sv. Jakova u Jalpanu
Misija sv. Mihovila Conce

Povijest[uredi VE | uredi]

Iznimno neravni krajolik Sierra Gorda je bila prirodna barijera između poljoprivrednih, sjedilaćkih ljudi i nomadskih, lovačko-sakupljačkih plemena na sjeveru. U vrijeme dolaska Španjolaca u Sierra Gordi živjela su tri naroda: Huasteci u velikim feudalnim posjedima koji su bili vješti u predenju pamuka, Jonace koji su živjeli u špiljama i napadali imanja Huasteka, te velika skupina naroda Pame koji su uzgajali kukuruz i živili u kućama od trave ili palminog lišća, a koji su surađivali s fratrima.

U 17. stoljeću, zbog političkih interesa i rudarenja srebra, učestali su oružani sukobi Španjolaca i skupina domorodaca, prilikom kojih je došlo do uništenja mnogih ranih misija. Franjevci su pokušali prodrijeti dublje u zemlju, ali nisu bili u stanju uspostaviti trajnu prisutnost. U 18. stoljeću, oni su dobili nova odobrenja, te su 1744. godine pdlučili uspostaviti pet misija (Jalpan, Conca, Tancoyol, Landa i Tilaco). Zbog nastavka sukoba u tom području, prve godine su bile jako teške i izgradnja stalnih kompleksa se stalno odgađala sve do 1750.-1751. godine kada ih je poeo graditi Junípero Serra (poznat kao "apostol Kalifornije"), fratar koji je također zaslužan za osnutak misija u sjevernoj Kaliforniji (ukupno njih 21).

Izgradnja je potrajala oko dva desetljeća, zajedno s aktivnom evangelizacijom koju su provodili franjevci. Franjevačke misije su bile složene organizacijske jedinice koje vode franjevci s ciljem pokrštavanja, skupljanja i školovanja urođenika. Svaka misija je morala podići crkvu, naći domoroci i pokoriti ih, a potom ih skupiti u kolibe oko crkve. Misionari su morali učiti njihov materinji jezik, opskrbiti stanovništvo s hranom, naučiti ih kako da se ponašaju, a tek onda ih pokrstiti.

Do kraja 1770. godine misija je ostvarena, ali se politička situacija nije promijenila, te su misije privremeno sekularizirane. Tijekom pobuna i oružanih sukoba u 19. stoljeću stradale su i misije, te su npr. uništeni pozlaćeni oltari, a neke slike su zamijenjene. U 20. stoljeću, broj stanovnika je opao i neke misije su privremeno bile napuštene. No, one su i dalje bile važni vjerski subjekti koji su dominirali naseljima koja izrasla oko njih, ali i za cijelo područje.

Odlike[uredi VE | uredi]

Od pet misija, Misija sv. Jakova u Jalpanu (Misión de Santiago de Jalpan, najstarija, izgrađena od 1751.-58.) i Misija Gospe od svjetla u Tancoyolu (Nuestra Señora de la Luz de Tancoyol, na slici gore desno) nalaze se u općini Jalpan de Sierra, dok su Misija Gospe od vode u Landi (Santa Maria del Agua de Landa) i Misija sv. Franje u dolini Tilaco (San Francisco del Valle de Tilaco) u općini Landa de Matamoros, a Misija sv. Mihovila Conce (San Miguel Conca) u općini Arroyo Seco. Svih pet misija dijele slične elemente u odnosu s okolišem, gradom i vjerskim objektima. Okoliš pruža prekrasan pogled na planine, a položaj misija je određen strateškim mjestima oko kojih nastaju tradicionalna naselja.

Arhitektura misija je dizajnirana po općem uzorku, iako postoje individualne razlike. Njihove osobine podsjećaju na samostane iz 16. stoljeća s atrijem, svetim portalom, otvorenom kapelom, procesijskim kapelama. Neke od značajki meksičke barokne umjetnosti 17. i 18. stoljeća su tlocrt u obliku križa, urezane i štukom urešena pročelja, te uporaba vapnenačke žbuke u unutrašnjosti. Ove značajke su većinom karakteristike misija u Jalpanu, Landi i Tancoyolu, dok Tilaco i Conca na primjer nemaju kapele. Zgrade su od lokalnog kamena s debelim slojem gipsa. Kako su se župljani općenito okupljali ispred crkve, glavno pročelje je raskošno ukrašeno vijugavim biljakama i cvijećem s fantastičnim arhitektonskim elementima, anđelima, likovima Djevice i svetaca, posebno ističući svetog Franju. Dok opći izgled kompleksa odražava franjevački model, duh i oblici dekoracija temelje se na lokalnim tradicijama i domaći su proizvod, kao dar Bogu. Umjetnička cjelina ima određeno ozračje nevinosti i naivnosti.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru

Koordinate: 21°12′14″N 99°27′50″W / 21.204°N 99.464°W / 21.204; -99.464