Černovci
| Černovci (Černjivci) Чернівці | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 48°18′N 25°56′E / 48.300°N 25.933°E | |||
| Država |  Ukrajina
| ||
| Oblast | Černjivecka | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Mykola Fedoruk | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 153 km | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Grad | 240.600 | ||
| - Gustoća | 1,625 stan./km2 (2001.) | ||
| Vremenska zona | EET (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) | ||
| Poštanski broj | 58000 | ||
| Pozivni broj | +380 372 | ||
| Gradovi prijatelji | |||
| Zemljovid | |||
  Černovci (Černjivci) | |||
Černovci,[1] Černjivci ili Černivci (ukr. Чернівці, rus. Черновцы;, njem. Czernowitz, rum. Cernăuţi) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Černjivecke oblasti.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Černovci i dalje drže istaknuto mjesto među gradovima u Ukrajini i istočnoj Europi. Gradu drevne i značajnu povijest treba dodati i šarm i privlačnost za one koji su zainteresirani za povijesnu pokrajinu Bukovinu.
Arheološki dokazi pokazuju da je područje grada naseljeno još od mlađeg kamenog doba. Kasnije naselja naseljava stanovništvo Cucuteni kulture.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Černovci se nalazi u zapadnoj Ukrajini na rijeci Prut, nedaleko od granice s Rumunjskom. Nalazi se u povjesnoj pokrajini Bukovini koja je podjeljena između Ukrajine na sjeveru i Rumunjske na jugu. Grad se nalazi na 248 metara iznad mora, okružen je šumama i poljima.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih metropolita, sada sjedište Sveučilišta Jurija Fedkoviča u Černovcima, upisana je 2011. godine u UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 240.600 stanovnika, prema procjeni stanovništva iz 2008. godine grad Černovci je imao oko 242.300 stanovnika.
Etnički sastav[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u gradu živi 65 različitih nacionalnosti,[2] najviše je Ukrajinaca 189.000 (79,8 %), zatim Rusa 26.700 (11,3 %), Rumunja 10.500 (4,4 %), Moldavaca 3800 (1,6 %), Poljaka 1400 (0,6 %), Židova 1300 (0,6 %) i 2900 (1,2 %) ostalih nacionalnosti.
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Klagenfurt, Austrija
Pleven, Bugarska
Saskatoon, Kanada
Nazareth Illit, Izrael
Konin, Poljska
Podolsk, Rusija
Salt Lake City, SAD
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Paul Celan, pjesnik prevoditelj i esejist njemačkog jezičnog izraza
- Mila Kunis[3][4][5] američka glumica ukrajinskoga podrijetla
- Wilhelm Reich, austrijski psihijatar
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ Černovci, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 16. studenoga 2013.
- ↑ City of Chernivtsi, Chernivetska Oblast. Verkhovna Rada of Ukraine. December 5 2001. Pristupljeno 2007-08-05 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć);|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć) - ↑ Ukrainian Jews Inačica izvorne stranice arhivirana 3. studenoga 2013., Bible Discovered
- ↑ Міла Куніс зіграє у трилері ”Чорний лебідь”, Gazeta.ua (August 13, 2009)
- ↑ 'EXTRACT' STAR MILA KUNIS ON HER RUSSIAN ROOTS, YouTube
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Page|accessdate=2009-12-12|work=Službena stranica grada Engleski jezik[neaktivna poveznica]
- www.czernowitz.de. Povijest grada (njemački)
- Chernovtsy. Židovska enciklopedija (ruski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. kolovoza 2013. Pristupljeno 25. rujna 2007.
- Černjivecke fotografije i linkovi. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. studenoga 2001. Pristupljeno 14. siječnja 2010.
- Židovi u Černjivcima
- www.chernivtsimemory.net Multi-Kulturalni centar o Bukovini Inačica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2010.
Ostali projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Černovci |
| ||||||||