Prijeđi na sadržaj

Baden-Württemberg

Izvor: Wikipedija
Baden-Württemberg
Zastava Grb
Zastava Baden-Württemberga
(Zastava)
Grb Baden-Württemberga
(Grb)
Položaj
BerlinBremenBremenHamburgDonja SaskaBavarskaSaarlandSchleswig-HolsteinSchleswig-HolsteinBrandenburgSaskaTirinškaSaska-AnhaltMecklenburg-Zapadno PomorjeBaden-WürttembergHessenSjeverna Rajna-VestfalijaPorajnje-Falačka
Administracija
Glavni grad Stuttgart
Ministar-predsjednik Winfried Kretschmann‎ (Savez 90/Zeleni)
Vladajuća stranka Savez 90/Zeleni, CDU
Posljednji izbori 13. ožujka 2016.
Sljedeći izbori 2021.
Glasova u Saveznom vijeću 6
Osnovni podaci
Površina 35.751,65 km² (3. u Njem.)
Broj stanovnika 10.741.000 (3. u Njem., 30. studeni 2006.)
300 st./km² (6. u Njem.)
ISO 3166-2 DE-BW
Himna Das Badenerlied (Baden)
Der reichste Fürst (Württemberg)
Zaduženost 39,54 mlrd. € (2005.)
3.682 €/st.
Službene stranice baden-württemberg.de

Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina[1] u jugozapadnom dijelu Njemačke. Glavni grad ove pokrajine je Stuttgart. Graniči s pokrajinama Porajnjem-Falačkom, Hessenom i Bavarskom, zatim sa švicarskim kantonima Basel, Basel (okrug), Aargau, Schaffhausen, Thurgau i Zürich te s Elzasom u Francuskoj.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Pretpovijest

[uredi | uredi kôd]

Prvi ozbiljniji ulazak u povijest ovoga područja počinje rimskim osvajanjem u razdoblju od 70. do 150. godine n.e., a nastavlja se izgonom Rimljana od strane pobunjenih Alemana od 260. godine. Franačko carstvo je pokorilo Alemanne između 496. i 746. i nastala su dva vojvodstva, Franačko i Švapsko. Raspad tih dvaju vojvodstava do 13. stoljeća doveo je do ekstremnog teritorijalnog usitnjavanja na stotine malih grofovija, nezavisnih gradova, crkvenih područja ili čak viteških sela. Do obrnutog procesa došlo je tek u vrijeme Napoleonskih ratova. Kad je taj proces ujedinjavanja završio, na području su postojala još samo tri teritorija: Württemberg, Baden i Hohenzollern, te grad Wimpfen kao hessenska eksklava.

Podjela do 1945. na Baden (crveno), Württemberg (žuto) te Hohenzollern-Sigmarinen (plavo) u okviru Pruske
Stanje 1945-1952

Stvaranje Jugozapadne pokrajine

[uredi | uredi kôd]

Po završetku Drugog svjetskog rata sjeverni dijelovi bili su dio američke a južni francuske okupacijske zone. Vojne vlasti okupacijskih zona su na tom području osnovale tri područja, koja su zatim, osnivanjem Savezne Republike Njemačke 23. svibnja 1949. proglašena saveznim pokrajinama.

Njemački ustav je tri pokrajine obvezao na dogovor o novom oblikovanju pokrajina i to tako da se ili ujedine u jednu, Jugozapadnu pokrajinu ili na način kako je bilo do 1945. godine. Kako se tri pokrajine nisu mogle dogovoriti, saveznim zakonom su 1951. oblikovana 4 izborna područja za referendum stanovništva o tom pitanju.

Referendum je održan krajem 1951. Konačan je rezultat, zbog načina kako su glasovi pojedinih područja vrednovani, bio za ujedinjenje u jednu pokrajinu. Da se referendum vrednovao zajedno za sva 4 izborna područja, rezultat bi bio 52% protiv ujedinjenja, pa su neki tvrdili da se radilo o uspješno izvedenom "izbornom inženjeringu".

Osnivanje pokrajine

[uredi | uredi kôd]

Na temelju provedenog referenduma u travnju 1952. osnovana je Savezna pokrajina Baden-Württemberg. Ovaj je naziv bio predviđen kao prijelazno rješenje, ali se u međuvremenu uobičajio i prihvaćen je kao trajno ime.

Protivnici novog teritorijalnog uređenja još su ranije pokrenuli ustavnu tužbu protiv načina vrednovanja glasova na referendumu, i 1956. njemački je Ustavni sud odlučio da model glasovanja nije u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir volju biračkog tijela Badena, i odredio na tom području ponavljanje referenduma. Birači su u međuvremenu prihvatili novu organizaciju pa je rezultat bio 81,9% za jedinstvenu pokrajinu.


Religija

[uredi | uredi kôd]

Ova savezna država je vjerski podijeljena. Gotovo podjednak je broj rimokatolika i protestanata, s tim da katolika ima nešto više.

Katolička pastva pripada nadbiskupijama Freiburg i Rottenburg-Stuttgart dok protestanti pripadaju pod Evangeličku crkvu Badena te Evangeličku-luteransku crkvu Württemberga.

Grb i zastava

[uredi | uredi kôd]
Veliki grb Mali grb Zastava Zastava s velikom grbu Zastava s malom grbu
Veliki grb Mali grb Zastava Zastava s velikim grbom Zastava s malim grbom

Administrativna podjela

[uredi | uredi kôd]

Gradovi

[uredi | uredi kôd]
BAD Baden-Baden
FR Freiburg im Breisgau
HD Heidelberg
HN Heilbronn
KA Karlsruhe
MA Mannheim
PF Pforzheim
S Stuttgart
UL Ulm

Okruzi

[uredi | uredi kôd]
UL Alb-Donau-Kreis
BC Biberach
BB Böblingen
FN Bodenseekreis
FR Breisgau-Hochschwarzwald
CW Calw
EM Emmendingen
PF Enzkreis
ES Esslingen
FDS Freudenstadt
GP Göppingen
HDH Heidenheim
HN Heilbronn
KÜN Hohenlohekreis
KA Karlsruhe
KN Konstanz
Lörrach
LB Ludwigsburg
TBB Main-Tauber-Kreis
MOS Neckar-Odenwald-Kreis
OG Ortenaukreis
AA Ostalbkreis
RA Rastatt
RV Ravensburg
WN Rems-Murr-Kreis
RT Reutlingen
HD Rhein-Neckar-Kreis
RW Rottweil
SHA Schwäbisch Hall
VS Schwarzwald-Baar-Kreis
SIG Sigmaringen
Tübingen
TUT Tuttlingen
WT Waldshut
BL Zollernalbkreis

Politika

[uredi | uredi kôd]

Vladu Baden-Württemberga čine ministar-predsjednik, ministri, državni tajnici i počasni državni savjetnici.

Pokrajina je tradicionalno konzervativna, ali i liberalni FDP, a u zadnje vrijeme je i Savez 90/Zeleni dobio na značaju. Osim u razdoblju 1952/1953., kad je ministar-predsjednik bio član DPV (Demokratische Volkspartei, stranke prethodnice FDP-a) te u vrijeme Velike koalicije kada su u vlasti sudjelovali i članovi SPD-a, vlast je u poslijeratnom razdoblju držao CDU.

Zemljovid Baden-Württemberga

Tijekom 90-tih su u Skupštini pokrajine bili zastupljeni i republikanci. Promjenom stranke jednog zastupnika, u Skupštini je od 1. srpnja do 17. listopada 2005. bila je zastupljena i WASG.


Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Baden-Württemberg je središte automobilske industrije (Daimler AG, Porsche, Robert Bosch, Mercedes-Benz) sa sjedištima u Stuttgartu, Sindelfingenu, Neckarsulmu, Mannheimu, Rastattu, Gaggenauu i Ulmu. U pokrajini je s velikim brojem tvrtki zastupljena i strojarska industrija. Ranije je, osobito u Schwarzwaldu, bila značajno zastupljena i precizna mehanika, naročito proizvodnja satova, a kasnije elektronika za zabavnu industriju, kao i tekstilna industrija koja se nalazila, a postoji i danas (npr. Hugo Boss), uglavnom u Švapskoj Juri. Usto, u Mannheimu je druga po veličini europska riječna luka. U Oberrheinu i Karlsruheu se nalazi najveća rafinerija nafte u Njemačkoj, a u Walldorfu je najveća softverska tvrtka u Europi (SAP AG).

U ovoj su pokrajini i dvije atomske centrale, u Philippsburgu i Neckarwestheimu. Treća, u Obrigheimu, zaustavljena je 2005.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Od 1978. se održavaju Domovinski dani Baden-Württemberga.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. studenoga 2014. Pristupljeno 8. studenoga 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]