Koordinate: 32°03′13″N 48°50′55″E / 32.053723°N 48.848687°E / 32.053723; 48.848687

Band-e Kaisar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Band-e Kaisar
(perz.) بند قیصر - Cezarova brana
ili Pol-e Kaisar (Cezarov most)
ili Valerijanov most
ili Šadirvan
Ostaci Band-e Kaisara
Osnovni podatci
Premošćuje Karun
Mjesto Šuštar
Vrijeme gradnje 260-ih
Saniranje srednji i novi vijek
Rušenje 1885. (djelomično urušavanje)
Konstrukcija vapnenac, beton
Namjena brana, cestovni most FarsKtezifont
Projektanti i izvođači radova
Graditelj sasanidski inženjeri i rimski zarobljenici
Tehnički podatci
Ukupna dužina 516 m
Širina mosta 12 m
Najveći raspon 9,0 m
Koordinate 32°03′13″N 48°50′55″E / 32.053723°N 48.848687°E / 32.053723; 48.848687

Band-e Kaisar (perz. ند قیصر, dosl. Cezarova brana) je starovjekovni most u Šuštaru[1] odnosno jedna od najstarijih mostovnih brana u Iranu[2]. Prilikom njegove gradnje u 3. stoljeću sudjelovali su i rimski zarobljenici u službi sasanidskih vladara[3]. Budući da je građen u rimskom stilu često ga se naziva najistočnijim rimskim mostom odnosno branom, smješetnim duboko u iranskom teritoriju[4]. Njegova izgradnja i dvostruka namjena imala je snažan utjecaj na kasniji razvoj iranskog mostovnog graditeljstva[1][5].

Oko 500 m duga ustava preko Karuna, najvodonosnije iranske rijeke, jedna je od 16 glavnih građevina Šuštarskog hidrauličkog sustava na kome se temeljila poljoprivredna proizvodnja u okolici grada[6]. Navedeni sustav je 2009. godine upisan kao 10. iransko mjesto UNESCO-ve Svjetske baštine.[7] Most je, pak, imao značajnu ulogu kao komunikacija između Pasargada i sasanidske prijestolnice Ktezifonta. Više je puta dograđivan i popravljan u islamskom razdoblju[8], a u upotrebi je ostao do konca 19. stoljeća kada je djelomično urušen zbog snažnih poplava.[9]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • (njem.) Hartung, Fritz; Kuros, Gholam-Reza. 1987. Historische Talsperren im Iran. Garbrecht, Günther (ur.). Historische Talsperren. I. Verlag Konrad Wittwer. Stuttgart. str. str. 221.–274. ISBN 9783879191451. OCLC 610879552
  • (engl.) Hodge, Alfred Trevor. 1992. Roman Aqueducts & Water Supply. Duckworth. London. str. str. 85. ISBN 9780715621943. OCLC 231440193
  • (engl.) Hodge, Alfred Trevor. 2000. Reservoirs and Dams. Wikander, Örjan (ur.). Handbook of Ancient Water Technology. Technology and Change in History. II. Brill Publishers. Leiden. str. str. 331.–339. ISBN 9789004111233. OCLC 43286505
  • (engl.) Huff, Dietrich; Kleiss, Wolfram. 15. prosinca 1989. Bridges. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
  • (njem.) Kleiss, Wolfram. 1983. Brückenkonstruktionen in Iran. Architectura. XIII. Deutschen Kunstverla. München. str. str. 105.–112. ISSN 0044-863X
  • (engl.) Kramers, Johannes Hendrik. 1997. Shushtar. Bosworth, Clifford Edmund (ur.). San−Sze. Encyclopaedia of Islam. IX 2. izdanje izdanje. Brill Publishers. Leiden. str. str. 512.–513. ISBN 9789004104228. OCLC 770731926
  • (engl.) O'Connor, Colin. 1993. Roman Bridges. Cambridge University Press. Cambridge. str. str. 130. ISBN 9780521393263. OCLC 26543269
  • (engl.) Schnitter, Niklaus. 1978. Römische Talsperren. Antike Welt. VIII. 2. Verlag Philipp von Zabern. Mainz. str. str. 25.–32. ISSN 0003-570X
  • (engl.) Smith, Norman. 1971. A History of Dams. Peter Davies. London. str. str. 56.–61. ISBN 9780432150900. OCLC 201331
  • (njem.) Vogel, Alexius. 1987. Die historische Entwicklung der Gewichtsmauer. Garbrecht, Günther (ur.). Historische Talsperren. I. Verlag Konrad Wittwer. Stuttgart. str. str. 47.–56. ISBN 9783879191451. OCLC 610879552
Sestrinski projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Band-e Kaisar