Banovina Usora

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatsko-ugarska država i banovine.

Banovine Usora (mađ. ozorai bánság)[1] je bila banovina u Hrvatsko-Ugarskoj. Bila je tijesno povezana s Banovinom Soli koja se rasprostirala u okolini današnje Tuzle. [2]

Ime je dobila po regiji Usori. U to se doba Banovina Usora prostirala prostorima današnjih općina Tešanj, Teslić, Doboj, Derventa, Odžak, Modriča, Orašje i Brčko, odnosno, dijelom Bosanske Posavine i današnji prostor Usorske doline od Doboja do Teslića. Veliki gradovi u vrijeme Usorske Banovine bili su Doboj, Dobor, Tešanj i Srebrenik. [2]

Godine 1263. Bela IV. sjedinio je Usoru i Soli s Mačvom u posebnu vojvodinu.[3]

Za cijelo vrijeme bosanske samostalnosti, za svih njezinih banova i kraljeva, Usora, još više nego s njom združene Soli pojavljuju se samo kao ugarsko-hrvatske oblasti ili kao bosanske, no ni jedan dokument nikad se ne pojavljuju kao srpske niti da su nekada pripadale Srbiji. Hrvatsko-ugarski vladari više puta su oduzimali Usoru i Soli Bosni, jer su ih uvijek smatrali kao posebne. [2]

Usora je politički identitet izgubila osmanskim osvajanjima. Ključna je godina 1536. kad turska vojska na čelu s Gazi Husrev-begom zauzima u Usori utvrđenja Dobor i Brod. [2]


Vidi[uredi VE | uredi]


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. ozorai bánság (mađarski). Magyar Katolikus Lexikon (Mađarski katolički leksikon). pristupljeno 26. studenoga 2016.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Studenci – Mršići » Povijest Od Banovine Usore do turske okupacije (pristupljeno 26. studenoga 2016.)
  3. (boš.) Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)