Bazangansko jezero

Bazangansko jezero
Bazangansko jezero (perz.) دریاچه بزنگان
	Jezero • tektonsko; slatkovodno
	Panorama Bazangana
Položaj
Koordinate	36°18′52″N 60°28′51″E / 36.31444°N 60.48083°E
Smještaj	pokrajina Razavi Horasan
Države	Iran
Fizikalne osobine
Duljina	1,3 km
Širina
• Najveća	0,54 km
Dubina
• Najveća	12 m
Površina	0,69 km2
Zapremina	0,00552 km3
Nadm. visina	852 m
	Bazangansko jezero Bazangansko jezero na zemljovidu Irana

Bazangansko jezero (perz. دریاچه بزنگان; Darjače-je Bazangan, ili perz. گل بی بی; Gol-e Bi-Bi) je jezero u pokrajini Razavi Horasan na sjeveroistoku Irana, oko 65 km zapadno od Sarahsa odnosno 70 km istočno od Mašhada. Nazvan je prema Bazanganu, naselju smještenom nekoliko kilometara prema jugozapadu. Jezero ima površinu od 69 ha i zapreminu od 5,52 milijuna m³ što ga čini najvećim slatkovodnim jezerom sjeveroistočnog Irana. Vodom se napaja isključivo pomoću lokalnih izvora i padalina jer pritoka nema. Prosječna nadmorska visina površine jezera iznosi 852 m. Bazangansko jezero i njegovu užu okolicu karakterizira visok stupanj bioraznolikosti zbog čega su proglašeni zaštićenim područjem.

Zemljopis

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Irana

Bazangansko jezero u širom smislu nalazi se na sjeveroistočnim padinama planine Kara-Dag (1825 m) od čijih je vrhova najkraćom zračnom linijom udaljen 10-ak km. Navedena planina pruža se u smjeru sjeverozapad−jugoistok i nadovezuje se na Kuh-e Marzdaran prema jugu odnosno gorja Hezar-Masdžid i Kopet-Dag na sjeveru. Padina Kara-Daga ima nagib od 2,5%, no relativno ravnomjerna topografija prekinuta je usporednom antiklinalom Kuh-e Šurluka podno čijih je sjeveroistočnih obronaka položeno jezero. Oblik jezera je izdužen i proteže se paralelno s okolnim planinama duljinom od 1,3 km, a širina mu oscilira od 250 m na sjevernom do 540 m na središnjem dijelu. Površina mu iznosi do 0,69 km², a nadmorska visina do 852 m. Najbliže naselje koje gravitira jezeru jest istoimeni Bazangan udaljen 3,5 km prema zapadu. Jezero i mjesto spojeni su cestom koja se prema jugu nadovezuje na državnu cestu 22 (Mašhad−Sarahs). Ova prometnica 6,5 km jugoistočno od jezera prolazi kroz Tang-e Nejzar, klanac od velike strateške važnosti kojim su povijesno prolazile karavane na Svilenom putu.

Geologija

Jezero se nalazi na kompleksnom krškom području u kojem se prožimaju dvije geološke strukture. Starija nepropusna podloga datira se u mastriht (kasnu kredu) i sastoji se od karbonatnih stijena poput zelenkastog odnosno glaukonitskog vapnenca, te škriljca, pješčenjaka i šljunka. Mlađi krški oblici koji okružuju jezero su paleocenski i sastavljeni su od crvenkastih i smeđih siliciklastičnih sedimenata poput škriljca, glinenca, pješčenjaka, valutičnjaka i lapora. U starijim stijenama na jugu jezera pronađeni su makrofosili iz razreda školjkaša (Hippurites) i puževa (Otostoma), te mikrofosili poput mahovnjaka i foraminifera (Globotruncana i Rotaliidae).

Hidrologija

U širem hidrološkom i hidrogeološkom smislu, Bazangansko jezero se klasificira pod karakumski slijev s čijim ga žarištem povezuju rijeke Rud-e Nejzar, Rud-e Šurluk i Harirud. Jezero nema izravnih pritoka i vodom se opskrbljuje isključivo lokalnim krškim izvorima, podzemnim vodama i padalinama. Bitno obogaćene vrijednosti ugljika-13 (¹³C) kod anorganskog otopljenog ugljika (DIC) u prosjeku od −4.5‰ ukazuju na doprinos raspadanja kalcita u navedenim krškim oblicima. Okolicom jezera prevladava hladna stepska klima (BSk) s visokim temperaturama od lipnja do rujna odnosno godišnjom količinom padalina od 200 mm. Najveća dubina jezera iznosi 12 m, a prosječna 8,0 m. Električna vodljivost vode vrlo je velika zbog otapanja podvodnih slojeva gipsa odnosno visokog stupnja evaporacije (2700 mm/god.) i iznosi 15,5−20.000 µ℧/cm, a pH vrijednost oko 8,0. Ovo potvrđuju i visoka koncentracija sulfata (SO₄) od 4600 mg/l kao i prosječne vrijednosti stabilnih izotopa od 1,7% za kisik-18 (¹⁸O) odnosno −6,2‰ za deuterij (²H). Koncentracija otopljenog organskog ugljika (DOC) od 8,5 mg/l odnosno 27,7‰ veća je od one u opskrbnim izvorima (0,6 mg/l, 26,2‰), prvenstveno zbog prisutnosti fitoplanktona u vodi. Termalna stratifikacija odvija se od konca lipnja do konca srpnja, dok se termoklina nalazi na 4,25 do 6,0 m dubine. Bazangan se ubraja u oligotrofna jezera jer je siromašan hranjivim tvarima i ima malu organsku proizvodnju.

Flora

Podrobniji članak o temi: Flora Irana

Uz obale Bazanganskog jezera i užem utjecajnom području koje pokriva 102 ha zabilježeno je 112 biljnih vrsta raspoređenih u 96 rodova odnosno 35 porodica. Klasificirano prema Raunkiærovim formama rasta, 57% vrsta spada u terofite odnosno 28% u hemikriptofite. Također, prema fitogeografskim područjima 50% biljaka pripada iransko-turanskoj odnosno 30% eurosibirskoj regiji. Najzastupljenije porodice su Compositae, Gramineae, Cruciferae i Umbelliferae. Identificirane biljne vrste prema porodicama su:

Amaryllidaceae − Ixiolirion tataricum.
Asparagaceae − Muscari neglectum.
Berberidaceae − Bongardia chrysogonum.
Boraginaceae − Arnebia decumbens, Asperugo procumbens, Heliotropium lasiocarpum, Heterocaryum, Lappula microcarpa i Nonnea caspica.
Brassicaceae − Cymatocarpus pilosissimus.
Caprifoliaceae − Valerianella oxyrrhyncha.
Caryophyllaceae − Acanthophyllum squarrosum, Gypsophila pilosa, Holosteum glutinosum, Spergularia i Vaccaria oxyodonta.
Chenopodiaceae − Atriplex nitens, Salsola tomentosa i Salsola dendroides.
Cleomaceae − Cleome coluteoides.
Compositae − Achillea biebersteinii, Achillea nobilis, Achillea wilhelmisii, Artemisia scoparia, Artemisia gypsacea, Artemisia kopetdaghensis, Carduus pycnocephalus, Carthamus lanatus, Carthamus oxyacantha, Centaurea depressa, Cichorium intybus, Cousinia lasiandra, Echinops, Filago hurdwarica, Filago pyramidata, Garhadiolus, Koelpinia tenuissima, Scariola orientalis i Scorzonera litwinowii.
Convolvulaceae − Convolvulus dorycnium.
Cruciferae − Aethionema carneum, Alyssum desertorum, Brassica deflexa, Cardaria draba, Cryptospora falcata, Euclidium syriacum, Malcolmia africana, Malcolmia grandiflora, Rapistrum rugosum i Sisymbrium loeselii.
Cyperaceae − Cyperus longus i Scirpus littoralis.
Dipsacaceae − Scabiosa olivieri.
Euphorbiaceae − Euphobia szovitsii.
Fabaceae − Alhagi persarum, Astragalus compylotrichus, Astragalus compyorhynchus, Astragalus nigrolineatus, Medicago radiata, Sophora pachycarpa i Trigonella monanta.
Geraniaceae − Geranium.
Gramineae − Aegilops crassa, Alopecurus arundinaceus, Avena fatua, Cynodon dactylon, Heteranthelium piliferum, Hordeum glaucum, Phalaris, Phragmites australis, Poa bulbosa i Stipa barbata.
Haloragaceae − Myriophyllum spicatum.
Juncaceae − Juncus gerardi.
Lamiaceae − Eremostachys hyoscyamoides, Eremostachys labiosa, Hymenocrater platistegius, Salvia macrosiphon, Stachys trinervis i Ziziphora tenuir.
Liliaceae − Allium monophyllum, Allium rubellum i Scilla khorassanica.
Orobanchaceae − Orobanche coelstis.
Papaveraceae − Fumaria aselpala, Hypecoum pendulum, Roemeria hybrida i Roemeria refracta.
Polygonaceae − Polygonum alpestre.
Potamogetonaceae − Potamogeton pectinatus.
Primulaceae − Androsace maxima.
Ranunculaceae − Consolida rugulosa, Delphinium semibarbatum, Nigella integrifolia, Ranunculus cicutarius, Ranunculus oxyspermus i Thalictrum isopyroides.
Resedaceae − Reseda lutea.
Rosaceae − Rosa persica.
Rubiaceae − Asperula, Callipeltis cucullaria i Galium spurium.
Ruppiaceae − Ruppia marittima.
Scrophulariaceae − Veronica kurdica.
Tamaricaceae − Tamarix ramosissima.
Umbelliferae − Aphanopleura leptoclada, Bunium cylindricum, Bunium persicum, Eryngium bungei, Falcaria vulgaris, Ferula gumosa, Ferula szowitsiana, Turgenia latifolia i Zosimia absinthifolia.
Zygophyllaceae − Zygophyllum eurypterum.

Fauna

Podrobniji članak o temi: Fauna Irana

Jezero godišnje posjećuje od 2140 do 3200 ptica od čega desetak vrsta vodarica i buljine (Bubo bubo) iz reda sovki. Indeks disperzije najviši je tijekom listopada, a najmanji u prosincu. Na obalama se pojavljuje više vrsta sisavaca uključujući Ochotona rufescens iz porodice zviždara, endema na Iranskoj visoravni. Četiri identificirane vrste makroalgi i 33 vrste fitoplanktona pripadaju među četiri skupine algi: Chrysophyta (21 vrsta), Chlorophyta (7 vrsta), Cyanophyta (4 vrste) i Pyrrophyta (4 vrste). Najzastupljenije među navedenima su Diatoma tenuis, Fragillaria crotonensis, Ulothrix subtilissima i Merismopodia punctata. U usporedbi s ostalim skupinama, Chrysophyta je obilna tijekom svih godišnjih doba, osobito tijekom proljeća i ljeta. Zooplanktoni uključuju kalanoid Diaptomus, rašljoticalca Daphnia, midževe Chironomus, te kolnjake Hexarthera, Branchionus, Synchaeta. Pri obalnom pojasu također su prisutni Collembola, Corixid i Trichocorixa. U Bazanganskom jezeru uzgaja se nekoliko vrsta riba među kojima i introducirana kalifornijska pastrva.

Poveznice

Literatura

(engl.) Adamec, Ludwig W. 1981. Meshed and Northeastern Iran. Historical gazetteer of Iran. II. Akademische Druck- u. Verlagsanstalt (ADEVA). Graz. str. str. 70. i 329. ISBN 9783201011594. OCLC 715937237
(engl.) Jafari, Azarnoosh; Ejtehadi, Habib; Baradaran, Bahram. 2008. Karyotype and Seed Protein Analysis of Muscari neglectum (Liliaceae/Hyacinthaceae) Populations in North-East of Iran (PDF). Asian Journal of Plant Sciences. VII. 8. Asian Network for Scientific Information. Fasialabad. str. str. 730.-735. ISSN 1682-3974. OCLC 302852144
(engl.) Bahadorifar, Mandana; Behrozirad, Behroz; Karami, Azadeh. 2010. Comparison of Density and Diversity of Overwintering Birds of Bazangan Lake, Shahid Yaghoubi Reservoir in Khorasan Razavi Province. Wetland. V. 2. Islamic Azad University. Ahvaz. str. str. 21.-27. ISSN 2008-7853
(engl.) Čermák, Stanislav; Obuch, Ján; Benda, Petr. 2006. Arhivirana kopija (PDF). Lynx. XXXVII. Národní muzeum. Praha. str. str. 51.-66. ISSN 0024-7774. OCLC 8672121. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. svibnja 2014. Pristupljeno 23. prosinca 2012. Navedeno je više parametara |naslov= i |title= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
(engl.) Ghahremaninejad, Farrokh; Joharchi, Mohamadreza; Vitek, Ernst. 2005. New plant records for Khorassan province, Iran (PDF). Annalen des Naturhistorischen Museums. CVI. B. Naturhistorisches Museum. Wien. str. str. 255.-293. ISSN 0083-6133. OCLC 1642330
(engl.) Ghahremaninejad, Farrokh. 2005. Two New Records of Astragalus Species of the Sections Anthylloidei DC. and Dissitiflori DC. from Iran (PDF). Turkish Journal of Botany. IXXX. Tübitak. Ankara. str. str. 399.-402. ISSN 1300-008X. OCLC 643210046. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 23. prosinca 2012.
(engl.) Gholami, Ahmad; Ejtehadi, Habib; Ghassemzadeh, Fereshteh. 2005. Species Diversity and Ecological Studies of Phytoplankton in the Bazangan Lake. Iranian Fisheries Scientific Journal. XIV. 2. Iranian Fisheries Research Organization. Tehran. str. str. 73.-90. ISSN 1026-1354. OCLC 183208049
(engl.)(perz.) Gholami, Ahmad; Ejtehadi, Habib; Ghassemzadeh, Fereshteh; Ghorashi-al-Hosseini, Javad. 2007. Arhivirana kopija (PDF). Iranian Journal of Biology. IXX. 4. Biological Society of Iran. Tehran. str. str. 398.-407. ISSN 2008-9406. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 19. studenoga 2011. Pristupljeno 23. prosinca 2012. Navedeno je više parametara |naslov= i |title= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
(engl.) Iranshahi, Mehrdad; Emami, Seyed Ahmad; Mahmoud-Soltani, Meysam. 2007. Detection of Sesquiterpene Lactones in Ten Artemisia Species Population of Khorasan Provinces (PDF). Iranian Journal of Basic Medical Sciences. X. 3. University of Medical Sciences. Mashhad. str. str. 183.-188. ISSN 2008-3874. OCLC 429904673
(engl.) Mohammadzadeh, Hossein; Robin, Michel; Khanehbad, Mohammad. 13. srpnja 2008. An investigation of the origin and groundwater discharge to Bazangan Lake, Eastern Kopet-Dagh Basin, Iran, using geochemistry and stable isotopes approaches (PDF). Geochimica et Cosmochimica Acta. LXXII. 12. Pergamon Press. Oxford. str. str. A641. ISSN 0016-7037. OCLC 1570626
(engl.) Ostadi, M.; Abedzadeh, A.; Rafiei, S. 28. travnja 2010. Bazangan Lake a potential area for creating a geopark (PDF). The First International Applied Geological Congress. Islamic Azad University. Mashhad. str. str. 724.-728.
(engl.) Teimouri, Mozhgan Sabet; Koocheki, Alireza; Nassiri Mahallati, Mehdy. 2012. Comparison of essential oil percent of Gol-e-Arvaneh Bezghi (Hymenocrater platistegius Rech. F.) in six habitats of Khorasan province, Iran (PDF). International Journal of Agriculture and Crop Sciences (IJACS). IV. 10. Victor Quest Publications. London. str. str. 643.-646. ISSN 2227-670X
(engl.) Yazdandad, Hossein. 2011. A Study on Species Diversity and Population Fluctuation of Birds in Aquatic Ecosystems of Khorasan Razavi Province, Iran. Journal of Animal Environment. I. Shil-Amayesh Environmental Consulting. Tehran. ISSN 4218-2008 Provjerite vrijednost parametra |issn= (pomoć)

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bazangansko jezero