Prijeđi na sadržaj

Berkelij

Izvor: Wikipedija
berkelij
Osnovna svojstva

Element
Simbol
Atomski broj

berkelij
Bk
97
Kemijska skupina aktinoidi
Grupa, perioda, Blok ?, 7, f
Izgled
Gustoća1 14780 kg/m3
Tvrdoća ?
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

 J mol–1 K–1

Talište 986[1] °C
Vrelište3 2950[1] °C
Toplina taljenja  kJ mol-1
Toplina isparavanja  kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 247
Elektronska konfiguracija [Rn] 5f97s2[1]

Berkelij je kemijski element atomskog (rednog) broja 97 i atomske mase 247. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Bk.

Ime je dobio po gradu Berkeleyju u Kaliforniji, gdje se nalazi laboratorij za radijaciju Berkeleyjevskoga sveučilišta – Nacionalni laboratorij Lawrencea Berkeleyja, gdje je element otkriven u prosincu 1949. godine. U hrvatskomu standardnom jeziku opstoji i naziv berklij.[2][3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
  2. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 163., (Crolist)
  3. Stjepan Babić, Vladimir Grdinić, »Prijedlog za rješenje nedoumica u kemijskome nazivlju«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, god. 49. (2002.), br. 1., str. 19. – 31., cit. sa str. 20., (NSK)
     »Uz naziv berkelij javlja se i berklij. Kako nema nikakva razloga za dvojstvo, treba se odlučiti za jedan. Budući da je drugi praktički napušten, nema više nikakva razloga za kolebanje, valja dakle upotrebljavati berkelij.«
    (str. 20.)
Nedovršeni članak Berkelij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.