Tehnecij

Izvor: Wikipedija
tehnecij
Osnovna svojstva

Element
Simbol
Atomski broj

tehnecij
Tc
43
Kemijska skupina prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok 7, 5, d
Izgled sjajno siva krutina
Gustoća1 11000 kg/m3
Tvrdoća ?
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

24,27 J mol–1 K–1

Talište 2157 °C
Vrelište3 4265 °C
Toplina taljenja 33,29 kJ mol-1
Toplina isparavanja 585,2 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 98,906[1]
Elektronska konfiguracija [Kr] 4d55s2[1]

Tehnecij je kemijski element atomskog (rednog) broja 43 i atomske mase 98,906[1]. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Tc.

Tehnecij je srebrnosiv, radioaktivan metal. Jedan je od dva elementa kojima su svi izotopi radioaktivni, a da ima atomski broj manji od olova (drugi je prometij). Gotovo sav tehnecij nastaje umjetno, a u prirodi se mogu naći tek minutne količine koje nastaju spontanim raspadom u uranijevim ili uhvatom neutrona u molibdenovim rudama. Kemijska svojstva ovog srebrnosivog, kristalnog tranzicijskog metala su sredina među renijevim i manganovim. 1937. tehnecij (točnije tehnecij-97) postao je prvim proizvedenim pretežno umjetnim elementom što je bilo rezultat rada Emilia Gine Segre'a i Carla Perrier'a. Njegovo ime dolazi od grčke riječi τεχνητός, što znači "umjetan".

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev predvidio je mnoga svojstva elementa 43 i nazvao ga je ekamangan (vidi Mendeljejevovi predviđeni elementi).

Nuklearni izomer tehnecij-99m emitira gama-čestice i koristi se u nuklearnoj medicini za razne dijagnostičke testove.

Logotip Wječnika
Logotip Wječnika
Wječnik ima rječničku natuknicu Tehnecij

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
Nedovršeni članak Tehnecij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.