Prijeđi na sadržaj

Bitka kod Pákozda

Izvor: Wikipedija
Bitka kod Pákozda
sukob: Hrvatska u Revoluciji 1848.

Hermann Géza i Róbert Závodszky: Bitka kod Pákozda
Vrijeme 29. rujna 1848.
Mjesto trokut Pákozd – Sukoró – Pátka
(Mađarska)
Ishod neodlučeno[1][2][3][4]
Sukobljene strane
Austrijsko Carstvo
Kraljevina Hrvatska
Kraljevina Ugarska
Zapovjednici
Josip Jelačić János Móga
Richard Guyon
Mór Perczel
Jačina
22.750 vojnika
48 topova
10.444 vojnika
36 topova
Gubitci
49 ubijenih
117 ranjenih
27 nestalih
otprilike isti broj kao i hrvatsko-austrijska vojska

Bitka kod Pákozda vođena je 29. rujna 1848. godine između Mađara i snaga pod vodstvom hrvatskog bana Josipa Jelačića (koji je ujedno bio i general u vojsci Austrijskog Carstva). Mađarska revolucionarna vojska sukobila se sa snagama pod Jelačićevim vodstvom otprilike na pola puta između jezera Balaton i Budima, u trokutu omeđenom ugarskim naseljima Pákozd, Sukoró i Pátka.[5] Ishod bitke bio je neodlučen, no obje strane tvrdile su da je pobjeda pripala njima što je također preneseno i u tadašnjemu tisku.[1]

Bitka

[uredi | uredi kôd]

Dana 7. rujna 1848. godine, nakon neuspješnih pregovora s Mađarima, Jelačić je objavio rat ugarskom ministarstvu i 11. rujna s oko 50.000 hrvatskih vojnika prešao Dravu.[6] Hrvatska vojska sastojala se od graničara, uglavnom od pozivnika trećeg i četvrtog reda, kao i dijela narodnih straža.[7] Prešavši Dravu kod Varaždina vojnim putem pripojio je Međimurje Hrvatskoj, pod krilaticom: „Što Bog dade i sreća junačka!”, ušao je u Čakovec proglasivši Međimurje opet sastavnim dijelom matice-zemlje Hrvatske.[8] Krenuvši prema Budimu i Pešti, Jelačićeve postrojbe sukobile su se s ugarskima kraj Pákozda i Valencea 29. rujna 1848. godine.

Bojno polje kod Pákozda nalazilo se otprilike 10 kilometara sjeveroistočno od grada Stolnog Biograda. Ban Josip Jelačić prethodno je vršio prodor iz smjera Hrvatske u smjeru Budima i Pešte, a mađarska revolucionarna vojska pomicala se s njemu suprotne (sjeverne) strane jezera Balaton.[5] Njegov cilj bio je brzo prodrijeti prema Budimu i slomiti revoluciju.[9] Među glavnim zapovjednicima Mađarske revolucionarne vojske u toj bitki bili su János Móga, Richard Guyon i Mór Perczel. Napadi austrijskih i hrvatskih postrojbi na mađarski bojni položaj potrajali su taj dan do pada mraka i to redom bezuspješno. Padom mraka ban Jelačić zatražio je trodnevno primirje od mađarskih zapovjednika. Mađari su to jedva dočekali i povukli se zadovoljni prema Stolnom Biogradu usput si pripisujući pobjedu nad austrijskim i hrvatskim postrojbama. Time je završila bitka kod Pakozda. Vojnički gledano ishod bitke bio je neodlučen, jer iako su Mađari odbili sve napade nisu poduzeli i nisu ni pokušali ni jedan protunapad u kojem bi uništili protivnika.[6]

Nakon bitke Jelačić se s vojskom uputio prema Beču, gdje je odigrao znatnu ulogu u gušenju tamošnjeg ustanka.[5]

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Arijana Kolak Bošnjak, Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine // Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sv. 35, 2017., str. 201. - 219., (Hrčak), str. 210., pristupljeno 15. siječnja 2023.
  2. Ferdo Šišić, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Matica hrvatska, Zagreb, 1916., str. 302., pristupljeno 15. siječnja 2023.
  3. Trpimir Macan, Željko Holjevac, Povijest hrvatskoga naroda, IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2013., ISBN 978-953-0-61560-1, str. 204.
  4. Jelačić, Josip, Hrvatski biografski leksikon, Nikša Stančić (2005.), pristupljeno 15. siječnja 2023.
  5. a b c Bitka kod Pákozda između Jelačića i Mađara (1848.). Povijest.hr. 28. rujna 2022. Pristupljeno 13. siječnja 2023.
  6. a b Horvatić, Petar. 29. rujna 2018. 29. rujna 1848. Bitka kod Pakozda – kako je ban Jelačić postao hrvatski nacionalni junak?. narod.hr. Pristupljeno 13. siječnja 2023.
  7. Arijana Kolak Bošnjak, Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine // Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sv. 35, 2017., str. 201. - 219., (Hrčak), str. 207., pristupljeno 15. siječnja 2023.
  8. Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, 4. dopunjeno izdanje, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb 2007., ISBN 978-953-6308-71-2, str. 262.
  9. Josip Buljan, Bitka kod Pákozda, Hrvatski vojnik, broj 591, 15. studenoga 2019., pristupljeno 15. siječnja 2023.