Prijeđi na sadržaj

Džeda

Koordinate: 21°32′N 39°10′E / 21.533°N 39.167°E / 21.533; 39.167
Izvor: Wikipedija
Džeda
Jeddah, Jiddah (جدّة)
Država Saudijska Arabija
PokrajinaMeka
Osnutak6. stoljeće pr. Kr.
Pridruženje Saudijskoj Arabiji1925.

Vlast
 • GradonačelnikHani Abu Ras

Površina
 • Ukupna1.686 km²
 • Metropolitansko područje3.000 km²
Visina12 m
Koordinate21°32′N 39°10′E / 21.533°N 39.167°E / 21.533; 39.167

Stanovništvo (2010.)
 • Entitet3.456.259
(2.921/km²)
 • Metropolitansko područje5,1 milijun

Vremenska zonaIstočnoafričko vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj21453
Pozivni broj+966-12
Stranicawww.jeddah.gov.sa
Zemljovid

Položaj Džede u Saudijskoj Arabiji

Džeda (Džida, Jeddah, Jiddah, arapski: جدّة) je drugi po veličini grad (iza Rijada) i najveća luka Saudijske Arabije. Nalazi se nedaleko od glavnog islamskog svetog mjesta Meke i prvenstveno služi kao luka za potrebe Meke, te se razvila kao luka za prihvat hodočasnika. U gradu je sjedište Organizacije islamske konferencije.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U predislamskom razdoblju je na prostoru grada bilo ribarsko naselje. Najstariji arheološki nalazi datiraju u doba oko 500. pr. Kr. Luku Džedu je 687. godine utemeljio kalif Uthman ibn Affan kao glavnu luku na putovima iz Meke za Indijski ocean, ali i za potrebe hodočasnika u Meku. Tijekom 11. i 12. st. gradom su vladali kalifi iz Egipta (Fatimidi i Ajubidi) koji su razvijali trgovačke veze Arapa s Azijom. Od 13. st. gradom vladaju Mameluci. Krajem 15. i početkom 16. st. se gradi utvrđenje s ciljem obrane od eventualnog napada Portugalaca koji su osnivali trgovačka uporišta uz obalu Afrike i često napadali Arape. 1517. je nakon turskog osvajanja mamelučkog Egipta grad postao dio Osmanskog Carstva. Osmanlije su grad dodatno utvrdili i sagradili zidine sa 6 vrata.

1802. su Arapi preuzeli kontrolu nad Mekom i Džidom (Prva saudijska država), ali su egipatske snage pod upravom Osmanlija nakon bitke kod Džede 1813. vratile grad. Nakon 1. svj. rata se raspalo Osmansko Carstvo, a na prostoru Meke i Džede je osnovano arapsko Kraljevstvo Hedžas. 1925. se kod Džede vodila bitka između Kraljevstva Hedžas i Kraljevstva Nedžd kojim vlada dinastija al-Saud. Nakon bitke je Nedžd okupirao Hedžas i stvorena je jedinstvena Saudijska Arabija. Tijekom 20. st. grad se brzo širi i dolazi mnogo doseljenika.

God. 2011. Džedu je zadesila katastrofalna poplava.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Džeda se nalazi na zapadu Saudijske Arabije, na istočnoj obali Crvenog mora. Istočno od grada je planina Al-Sarawat. Na morskoj obali postoji duboko uvučen zaljev i nekoliko manjih otočića.

Klima je pustinjska s vrlo malo padalina koje padnu uglavnom zimi. Temperature su visoke tokom cijele godine. Zimi su česte pješčane oluje.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Osim lučkih djelatnosti, u Džedi se danas razvija trgovački i financijski sektor. Zbog svog položaja u središnjem dijelu Crvenog mora i dobrih prometnih veza, Džeda postaje jedan od najvažnijih gospodarskih središta Bliskog istoka. Danas se u gradu otvaraju brojni trgovački centri.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Povijesna Džeda, vrata za Meku
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Saudijska Arabija
Godina uvrštenja2014. (38. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii,iv, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1361
Koordinate21°32′34″N 39°10′22″E / 21.5428°N 39.1728°E / 21.5428; 39.1728 (WD)
Džeda na zemljovidu Saudijske Arabije
Džeda
Džeda

Džeda ima brojne džamije i ostale građevine tradicionalne arapske arhitekture. Većina ih je smještena u povijesnom starom gradu Al-Baladu. Upravo je dvojna uloga grada kao trgovačke luke i postaje za hodočasnike dovela do njegova razvoja kao multikulturnog središta raskošne i originalne arhitekture. Originalne građevine su i stambeni tornjevi koje je gradila trgovačka elita 19. stoljeća, a na kojima je spojena tradicijska koraljna gradnja s obala Crvenog mora s utjecajima i zanatima koji su pridošli s trgovačkih putova. Zbog toga je povijesno središte Džede 2014. god. upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2014. god.[1]

Džeda ima i brojne moderne znamenitosti. Najznačajnija je fontana kralja Fahda. To je službeno fontana s najvišim mlazom vode na svijetu koji doseže 312 m visine. Toranj Nacionalne komercijalne banke je najviša zgrada u Saudijskoj Arabiji. U ulici Tahlia postoje brojne trgovine sa značajnim svjetskim trgovačkim markama. 40 km od grada je izgrađeno turističko naselje Durrat Al-Arus.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Džeda

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Historic Jeddah, the Gate to Makkah, službene stranice UNESCO-a (engl.) Posjećeno 4. srpnja 2014.