Prijeđi na sadržaj

Kupus

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Divlji kupus)
Kupus divlji
Bijeli kupus
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Brassicales
Porodica:Brassicaceae
Rod:Brassica
Vrsta:B. oleracea
Dvojno ime
Brassica oleracea
L.
Baze podataka

Divlji kupus (kupus divlji; lat. Brassica oleracea, još poznato kao zelje), biljna vrsta porodice kupusnjača ili krstašica koja raste na kamenitim obalama Europe, od Sredozemne obale do Irske i još od prethistorijskog doba su ga prastanovnici europskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani.

Stalnom selekcijom, kroz dugo vremensko razdoblje, nastalo je iz divljeg kupusa današnjih veći broj kulturnih biljaka.

Veliki ugled je kupus uživao kod Rimljana koji su ga nazivali brassica, a Katon Stariji je kupus hvalio kao najbolje povrće u jednom od svojih djela De agricultura i dao je čitav niz kuharskih i medicinskih uputa. Već u 4. stoljeću pr. Kr. Teofrast (Aristotelov učenik) razlikuje tri vrste kupusa.

I crveni i zeleni kupus imaju puno vitamina C (kuhanjem se gubi), kalcija, fosfora, kalija, željeza, bakra, cinka, magnezija, sumpora, mliječne kiseline, karotena, vitamina E, K i B grupe.[1]

Varijeteti

[uredi | uredi kôd]
  1. Brassica oleracea var. acephala (DC.) Schltdl.; Raštika, crno zelje ili crno zeli (lat. Brassica oleracea var. acephala) autohtona je povrtna vrsta koja se uzgaja u domaćinstvima na otocima i širem obalnom području istočne strane Jadranskog mora od Istre do Crnogorskog primorja.[2] Kina, Novi Zeland.
  2. Brassica oleracea var. albiflora Kuntze, Kina (Guangdong, Guangxi); Tajvan
  3. Brassica oleracea var. botrytis L.; Cvjetača
  4. Brassica oleracea var. capitata L.; Kupus glavati, glavato zelje
  5. Brassica oleracea var. gemmifera (DC.) Zenker; Kelj pupčar;
  6. Brassica oleracea var. gongylodes L.; široko kultivirana, Koraba
  7. Brassica oleracea var. italica Plenck, Brokula
  8. Brassica oleracea var. kashmiriana Naqshi & Javeid
  9. Brassica oleracea var. medullosa Thell.
  10. Brassica oleracea var. sabauda L., kelj
  11. Brassica oleracea var. sylvestris L.

Kiseljenje kupusa

[uredi | uredi kôd]

U početku se konzerviranje kupusa radilo na rimski način, tako što bi se glavice kupusa posipale solju, prelile octom i spremale u glinene posude, ali tek je slavenski način kiseljenja kupusa našao na opću primjenu. Za ispravno kiseljenje kupusa moraju se u rezanom i zasoljenom kupusu razviti bacil mliječne kiseline i kvasne gljivice, koje potiskuju gljivice plijesni i bakterije maslačne kiseline. Kiseli kupus sadrži značajne količine vitamina C, pa otklanja bolesti koje su povezane s nedostatkom tog vitamina. Tako je James Cook na svoje putovanje uzeo 60 bačvi kiselog kupusa prema savjetu njemačkog prirodoslovca Georga Forstera i nije izgubio niti jednog člana posade zbog skorbuta, što je nekad desetkovalo posade brodova na dugim putovanjima (poput posade Vasca da Game na plovidbi oko Rta Dobre Nade).

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. http://www.ordinacija.hr/zdravi-tanjur/hrana-kao-lijek/sirovi-i-kiseli-kupus-pravi-su-prijatelji-naseg-zdravlja/ Preuzeto 27. ožujka 2013.
  2. hrcak.srce.hr/file/26242 /Z. Matotan, stručni rad, Očuvanje i zaštita starih domaćih sorti povrća, Podravka d.d. Koprivnica

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Wikivrsta
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o taksonu Brassica oleracea
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kupus