Enes Karić
| Enes Karić | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 16. svibnja 1958., Travnik |
| Portal o životopisima | |
Enes Karić (Višnjevo pokraj Travnika, 16. svibnja 1958.), bošnjački teolog i književnik. Bavi se poviješću tumačenja i metodologijom tumačenja Kur'ana. Bio je kandidat za reis-ul-ulemu 2005. godine.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Enes Karić je rođen u Višnjevu pokraj pokraj Travnika, 1958. godine. Osnovnu školu je završio 1973. godine u Han-Biloj. Srednju (petogodišnju) Gazi Husrev-begovu medresu završio je u Sarajevu 1978. godine, a potom se iste godine upisao na Fakultet političkih znanosti i Fakultet islamskih znanosti u Sarajevu. Na Fakultetu islamskih znanosti diplomirao je 1981. godine, a na Fakultetu političkih znanosti 1982. godine. Postdiplomski studij iz filozofije je upisao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu i magistrirao 1986. godine. Doktorirao je 1989. godine na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu.
Na Fakultetu islamskih znanosti u Sarajevu izabran je za asistenta 1981. godine na predmetu tefsir (tumačenje Kur'ana). Godine 1986. izabran je za predavača na istom predmetu, a potom 1989. i za docenta. Godine 1991. biran je za izvanrednog profesora tefsira. Godine 1999. biran je u zvanje redovnog profesora na Fakultet islamskih znanosti, na predmetu tumačenje Kur'ana.
Boravio je više puta na specijalizacijama na Sveučilištu Al-Azhar u Kairu, zatim na Sveučilištu Yale i Oxford. Godine 2002. proveo je ljetnji semestar na Fullbrightovoj stipendiji na sveuličištu u Kaliforniji, Santa Barbara. A zimski semestar 2008. proveo je na Ludwig-Maximillian sveučilištu u Münchenu. Od 2003. godine do 2007. godine, obavljao je dužnost dekana Fakulteta islamskih znanosti,[1] a od 1994. do 1996. bio je ministar za obrazovanje, znanost, kulturu i sport u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio Haris Silajdžić.
Godine 2005. bio je glavni protukandidat Mustafi ef. Cerić na izborima za reis-ul-ulemu. Prevagnuo je odnos 180 glasova naprama 119 glasova, u korist Mustafe ef. Cerića.
Enes Karić je suradnik na postdiplomskim studijama na Filozofskom, Pravnom i Fakultetu islamskih znanosti. Akademske 2002. – 03. predavao predmet Kultura islama na Sveučilištu u Ljubljani. Učestvovao na mnogim simpozijima posvećenim filozofiji, hermeneutičkim /tefsirskim/ istraživanjima, povijesti tumačenja svetih tekstova (a posebno Kur'ana), globalizaciji, i sl. u Tunisu (1997.), Parizu (1997.), Leidenu (1998.), Hannoveru (2000.), Rijadu (2001.), Cambridgeu (1997.), Tokiju (1999.), Grazu (2000.), itd. Također je pozivan da drži predavanja na Institut fur Religionswissenschaft an der Karl-Franzens-Universität, Graz.
Od 1990. godine član je savjeta zaklade za očuvanje rukopisnog nasljeđa islama (Al-Furqan), koju je osnovao Ahmed Zeki Yamani 1991. godine u Londonu. Član je savjeta časopisa Islamic Studies (Pakistan), kao i savjeta časopisa American Journal of Social Sciences (Herndon, SAD). U ljeto 2002. godine izabran za aktivnog člana Jordanske Kraljevske Akademije (Alu l-Bayt). Akademske službe U periodu 1976. – 1977. bio je glavni i odgovorni urednik Zemzema, zatim 1989. – 1990. glavni i odgovorni urednik Islamske misli. Bio je član redakcije Zbornika Fakulteta islamskih nauka, Muslimanskoga glasa i Ljiljana iAnala (časopis Gazi Husrev-begove knjižnice u Sarajevu).
Od 1984. objavljuje rasprave, prijevode (s arapskog i engleskog), eseje, polemike i prikaze knjiga u sljedećim sarajevskim, zagrebačkim i beogradskim listovima i časopisima: Islamska misao, Dijalog, Život, Kulturni radnik, Filozofska istraživanja, Kulture istoka, Znakovi vremena, Glasnik VIS-a i Takvim, Lica, Izraz, Muallim, Oslobođenje, Dnevni avaz, Erazmus, Slovo...
Objavio je i nekoliko radova (posvećenih islamu u Evropi i euro-islamskoj kulturnoj baštini) na arapskom jeziku u dnevnim novinama Aš-Šarq al-Awsat, u kuvajtskom časopisu al-Mujtama'a, itd. Na arapskom jeziku objavio u rijadskom časopisu Al-Faisal nekoliko studija koje se bave islamom u Evropi, susretom civilizacija. U Al-Faisalu objavio također i studiju o životu i djelu Mehmeda ef. Handžića. Obavio i objavio na desetine intervjua s poznatim profesorima islamskih znanosti kao što su Seyyed Hossein Nasr, Annemarie Schimmel, Abdalwahab Bouhdiba, Abdulhakim Murad, itd. Obavio je i intervju s kraljem Maroka Hasanom II. Godine 1995. godine je objavio prijevod Kurana na bošnjački jezik.[2]
Godine 2009. godine objavio je svoj prvi roman pod naslovom Pjesme divljih ptica, koji je naišao na dobar prijem u Bosni i Hercegovini.[3] Roman je za nepunu godinu doživio tri izdanja.
Djela[uredi | uredi kôd]
Znanost[uredi | uredi kôd]
- Neki aspekti enciklopedije Ihvanus-Safa (Sarajevo, 1986)
- Hermeneutika Kurana (Zagreb, 1990)
- Tefsir: uvod u tefsirske znanosti (Sarajevo, 1995)
- Kur'an u savremenom dobu (Sarajevo, 1995)
- Semantika Kur'ana (Sarajevo, 1998)
- Prilozi za povijest islamskog mišljenja u Bosni i Hercegovini 20. stoljeća (Sarajevo, 2004)
- Kako tumačiti Kur'an: uvod u komentatorske teorije klasičnog perioda (Sarajevo, 2005)
- Ibn Haldun: uvod u čitanje Al-Muqaddime (Sarajevo, 2008)
- Mehmed Džemaluddin Čaušević (Sarajevo, 2008)
- Džalaluddin as-Sujuti: život i komentatorsko djelo (Sarajevo, 2009)
- Tradicionalna Bosna : islamske teološke, filozofske, i logičke studije (Sarajevo-Dubai, 2016)
- Svjetovi Kur'ana (Sarajevo-Banja Luka, 2016)
- Muhammed ʹAbduhu: život i komentatorski prinosi (Sarajevo, 2018)
- Džemaludin el-Afgani : reformator i predvodnik islamske obnove (Sarajevo, 2018)
- Kako čitati Kur'an: crtice: (potrage za strukturama cjeline temeljne Knjige islama) (Sarajevo, 2019)
- Kako čitati Kurʼan. 1: crtice: (potrage za strukturama cjeline temeljne Knjige islama) (Sarajevo, 2020)
- Kako čitati Kurʼan. 2: crtice: (potrage za strukturama cjeline temeljne Knjige islama) (Sarajevo, 2020)
Prijevodi[uredi | uredi kôd]
- Susret čovjeka i prirode: duhovna kriza modernog čovjeka (Sarajevo, 1992)
- Kur'an: s prijevodom na bosanski jezik (Sarajevo, 1995)
- U susret Omeru Muhtaru : avanturističko putovanje kroz "talijansku" Afriku (Sarajevo, 1996)
- Plemenita loza Božijega poslanika Muhammeda a.s. (Zürich, 1998)
- Rasprava čovjeka sa životinjama (Sarajevo, 2001)
- Kulture u konfliktu: kršćani, muslimani i jevreji u Doba otkrića (Sarajevo, 2002)
- Islam (Sarajevo, 2003)
- Živi sufizam: ogledi o sufizmu (Sarajevo, 2004)
- Amerika, religije i religija (Sarajevo, 2004)
- Džibrilovo krilo (Sarajevo, 2013)
- Glavne teme Kur'ana (Sarajevo, 2017)
- Mir i granice rata: prevladavanje klasične koncepcije džihada (Sarajevo, 2018)
- Bog i čovjek u Kurʼanu: semantika kurʼanskog Weltanschauunga (Sarajevo, 2019)
- Trijumfalno znanje : koncept znanja u srednjovjekovnom islamu (Sarajevo, 2020)
Književnost[uredi | uredi kôd]
- Poslanice iskrene braće (Sarajevo, 2008)
- Pjesme divljih ptica (Sarajevo, 2009)
- Husein Đozo (Sarajevo, 2010)
- Jevrejsko groblje (Sarajevo, 2011)
- Slučajno čovjek (Sarajevo, 2013)
- Priče od sjene: (hikâje) (Sarajevo, 2015)
- Boje višnje(Sarajevo,2016)
- Sa struna vremena (Sarajevo, 2019)
- Bogovo roblje (Sarajevo, 2020)
Zapisi i uspomene[uredi | uredi kôd]
- Bosna sjete i zaborava: eseji o zemlji neiscrpnih inspiracija (Zagreb, 1997)
- Eseji od Bosne (Sarajevo, 1999)
- Eseji o nedođinu (Sarajevo, 2004)
- Minhenska godina: zapisi i uspomene (Sarajevo, 2012)
- U potrazi za dubinama nebeskog plavetnila: (eseji o vjeri u 21. stoljeću) (Sarajevo, 2014)
- Čekajući Evropu: eseji (Sarajevo-Zagreb, 2015)
- Tužne rasprave: (eseji, crtice, intervjui, nekrolozi, prikazi) (Sarajevo, 2016)
- Crni tulipan: putopis hodočasnika iz Bosne (Sarajevo, 2016)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ http://www.preporod.com/forum/viewtopic.php?f=63&t=74/[neaktivna poveznica]
- ↑ Enes Karić (PDF). jewsinbosnia.eu. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. svibnja 2010. Pristupljeno 1. ožujka 2010.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjske povezice[uredi | uredi kôd]
- Enes Karić na fin.unsa.ba
- Enes Karić na penbih.ba
- Enes Karić na themuslim500.com