Husein Đozo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Husein ef. Đozo
Husein Đozo.jpg
Rođenje 1912., Goražde
Smrt 1982., Sarajevo
Etnicitet Bošnjak

Husein ef. Đozo (Bare pokraj Goražda, 3. srpnja 1912.Sarajevo, 30. svibnja 1982.), bošnjački teolog i nacistički kolaborator, glavni imam 13. SS Handžar divizije, predsjednik Udruge ilmijje u SFR Jugoslaviji, te prvi glavni i odgovorni urednik Preporoda.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Husein Đozo (drugi s lijeva) sa muftijom Mohammedom Aminom al-Husseinijem
Husein Đozo sa Josipom Brozom Titom

Husein Đozo je rođen 1912. godine u mjestu Bare pokraj Goražda. Školovao se u medresi Mehmed-paše Kukavice u Foči i Mehremića medresi u Sarajevu. Šerijatsku sudačku školu je završio u Sarajevu 1933. a onda odlazi na Sveučilište Al-Azhar u Kairo, na kojem 1939. završava Šerijatsko-pravni fakultet. Po povratku u Sarajevo radi kao profesor arapskog jezika i u uredu reis-ul-uleme kao referent za obrazovanje. Služio je i kao vojni imam i kapetan Jugoslavenske kraljevske vojske.

Tijekom Drugog svjetskog rata Husein Đozo je bio glavni imam 28. Regimente, 13. SS Handžar divizije. U Handžar diviziju se dobrovoljno prijavio lipnja 1943. i prvobitno služio kao imam 2. puka (SS puk br. 28). Za vrijeme svoje službe u ovoj postrojbi, osim prosvećivanjem trupa, Đozo se takođe bavio i obukom drugih imama. Po Himmlerovoj naredbi u gradu Guben, koji se nalazi 100 km od Berlina, osnovan je institut za obuku vojnih imama za potrebe 13. SS divizije Handžar i 23. SS divizije Kama. U tom institutu Waffen Sturmbannführer der SS, Husein Đozo je obučavao imame do kraja rata, pišuću razne brošure za vojnike.

Poslije rata, Husein Đozo je osuđen na pet godina zatvora i gubitak časnih prava u trajanju od takođe pet godina, jer je "svojim radom podigao moral u neprijateljskim jedinicama". Nakon odležane zatvorske kazne, Đozo je u periodu od 1950. do 1960. godine radio u Fabrici kožnih prerađevina, zatim u Upravi gradskih puteva u Sarajevu, a potom i kao viši knjigovođa u firmi Metal u Sarajevu.

I u SFR Jugoslaviji, Đozo je nastavio svoj teološki rad. U Rijaset Islamske zajednice se upošljava 1960. godine. Ono po čemu je posebno ostao poznat jeste njegovo pokretanje rubrike Pitanja i odgovori u tadašnjem "Glasniku", poznata kao "Đozine fetve".

tijekom 14960-ih i 1970-ih Đozo honorarno radi i kao profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi gdje predaje ahlak, akaid, fikh, hadis, retoriku, usuli fikh, tefsir i vaz. Za predsjednika Udruge ilmijje izabran je 1964. godine. Godine 1970. pokreće list Preporod čiji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine. U periodu od 1976.-1979. godine Đozo je ponovo glavni i odgovorni urednik Preporoda.

Godine 1968, Đozo je uzburkao javnost u SFR Jugoslaviji, nakon što je podržao bivšeg jerusalemskog muftiju Mohammeda Amina al-Husseinija, kada je podržao njegov poziv u džihad protiv Izraela nakon šestodnevnog rata. Tada je i SFR Jugoslavija prekinula diplomatske odnose sa Izraelom. Đozo je također bio Titov prijevoditelj, te je putovao s njim na svim putovanjima po arapskom svijetu.

Husein Đozo je umro 30. svibnja 1982. godine, u Sarajevu. Vrhovni sabor islamske zajednice je 6. oktobra 1990. godine donio odluku o potpunoj rehabilitaciji Huseina Đoze, a Fakultet islamskih znanosti mu je u povodu njegove smrti posvetio prvi Zbornik radova.[1] Danas se po Huseinu Đozo zove jedna ulica u Sarajevu i osnovna škola u Goraždu.

Citati[uredi | uredi kôd]

WikicitatiBoljševizam, kapitalizam i židovstvo stoje rame uz rame protiv europskog kontinenta. I naša domovina Hrvatska, a posebno Bosna i Hercegovina, upoznala je poslije gorkih patnji, šta bi bilo kad bi naši neprijatelji zavladali Europom. Da se to nikada ne dogodi, dala je Bosna i Hercegovina najbolje sinove u redove SS-Oružja.”
(Husein ef. Đozo)
Wikicitati „Smatram svojom dužnosti izraziti zahvalnost Reichsführeru u ime divizijskih imama i stotina i hiljada siromašnih u Bosni. Spremni smo položiti naše živote u borbi za velikog vođu Adolfa Hitlera i Novu Europu.[2][3]
(Husein ef. Đozo u pismu Heinrichu Himmleru)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Ko je bio nacista Husein Đozo, glavni imam SS brdske Handžar divizije i zašto ga je Tito pomilovao. times.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  2. http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0010.html
  3. https://web.archive.org/web/20160121111144/http://www.liveworldnews.co/honoring-nazis-the-bosnian-muslim-government-named-an-elementary-school-after-a-nazi-ss-officer

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]