Prijeđi na sadržaj

Euronovčanice

Izvor: Wikipedija
Euronovčanice
Euronovčanice
 Sadržaj članka ili odjeljka izgleda kao strojni prijevod. (Rasprava)Popravite članak ispravljanjem netočnih prijevoda i konstrukcija koje ne pripadaju hrvatskom jeziku. (pomoć)
Euronovčanice
Euronovčanice
 Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.
Novčanice eura iz serije Europa (od 2013.)
Novčanice eura iz prve serije ( Doba i stilovi Europe ) (2002. – 2013.)

Novčanice eura, valute eurozone i institucija Europske unije, u optjecaju su od izdavanja prve serije (također nazvane ES1 ) 2002. godine. Izdaju ih nacionalne središnje banke Eurosustava[1] ili Europska središnja banka.[2] Godine 1999. euro je uveden virtualno[3], a 2002. novčanice i kovanice počele su kružiti. Euro je brzo zamijenio bivše nacionalne valute i polako se širio u Europskoj uniji.

Vrijednost novčanica kreće se od 5 do 500 eura, a za razliku od euro kovanica, dizajn je identičan u cijeloj eurozoni, premda se izdaju i tiskaju u raznim državama članicama. Novčanice eura izrađene su od čistoga pamučnog vlakna, što poboljšava njihovu trajnost, a novčanicama daje prepoznatljiv osjećaj. Mjere su od 120x62 milimetara do 160x82 milimetara i imaju razne sheme boja. Novčanice eura sadrže brojne složene sigurnosne značajke poput vodenih žigova, obilježja ispisanih nevidljivom tintom, holograma, optički promjenjive tinte i mikrotiska (u hrvatskom jeziku također poznat i kao mikropismo) koji dokumentiraju njihovu autentičnost. Iako euro kovanice imaju nacionalnu stranu koja označava zemlju izdavanja (iako ne nužno i kovanje), u novčanicama eura toga nema. Umjesto toga, ove su informacije prikazane prvim znakom serijskoga broja svake novčanice.

Prema procjenama Europske središnje banke, u svibnju 2019. bilo je oko 22,563 milijarde novčanica u opticaju širom eurozone, ukupne vrijednosti oko 1,231 bilijun eura.[4] Europska središnja banka objavila je 8. studenoga 2012. da će prva serija novčanica biti zamijenjena serijom Europa (koja se također naziva ES2 ), počevši s novčanicom od 5 eura 2. svibnja 2013.[5]

Procjene pokazuju da prosječni vijek trajanja novčanice eura iznosi oko tri godine prije nego što se zamijeni zbog istrošenosti, ali pojedinačni životni vjekovi variraju ovisno o apoenu. Tako primjerice, novčanica od 5 eura traje do godinu dana, dok novčanica od 500 eura traje preko 30 godina. Novčanice visokog apoena (100, 200, 500 eura) traju dulje jer se rjeđe koriste. Serija Europa nižih apoena od 5 i 10 eura dizajnirana je da traje duže od prethodne serije zbog dodatnog premaza.[6][7][8]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Euro se koristi u 20 zemalja eurozone (tamnoplava).
De facto se koristi i u dvije druge zemlje (Kosovo i Crna Gora ) (svijetloplava)

Euro je nastao 1. siječnja 1999. godine.[3] Stvaranje eura bio je cilj Europske unije (EU) i njezinih prethodnika od 1960-ih. Ugovor iz Maastrichta stupio je na snagu 1993. godine s ciljem stvaranja ekonomske i monetarne unije do 1999. godine za sve države EU, osim Ujedinjenog Kraljevstva i Danske (iako Danska ima politiku fiksnog tečaja s eurom).[9]

Godine 1999. euro je rođen kao virtualna valuta[3] a 2002. novčanice i kovanice počele su cirkulirati. Euro je brzo zamijenio bivše nacionalne valute i polako se širio oko ostatka EU. 2009. godine Lisabonskim ugovorom formaliziran je politički autoritet za euro - Euro skupina[10] i Europska središnja banka.[11]

Slovenija se pridružila eurozoni 2007.,[12] Cipar i Malta 2008.,[13] Slovačka 2009.,[14] Estonija 2011.,[15] Latvija 2014.,[16] Litva 2015.,[17] i Hrvatska 2023. godine.[18]

Specifikacija

[uredi | uredi kôd]

Postoji sedam različitih apoena novčanica eura: 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura. Svaka ima prepoznatljivu boju i veličinu. Nacrti za svaki od njih imaju zajedničku temu europske arhitekture u raznim umjetničkim dobima.[19] Na licu novčanica nalaze se prozori ili prolazi, dok se na naličju nalaze različiti tipovi mostova. Arhitektonski primjeri su stilizirane ilustracije, a ne prikazi postojećih spomenika.[20] Ilustriraju klasičnu antiku, rimsko razdoblje, gotiku, renesansu, barok i rokoko, željeznu i staklenu arhitekturu te na kraju, suvremenu arhitekturu 20. stoljeća.

U 2013. godini nizozemski umjetnik Robin Stam napravio je projekt nazvan Het Land u bivšem središtu urbanog razvoja i predgrađu Spijkenissea. Svaki od sedam mostova modeliran je točno prema pripadajućim novčanicama, ulijevanjem obojenog betona u drvene kalupe po mjeri i obrezivanjem rubova kako se vidi na novčanicama. U konačnici se ideja svidjela Europskoj središnjoj banci i dali su joj pismo odobrenja. Svaki od mostova ima znak koji označava najbolje mjesto za fotografiju koja odgovara perspektivi eura. Atrakcija je međunarodno poznata pod engleskim nazivom „Euro Banknote Bridges”.

Prva serija ES1 (izdana 2002)

[uredi | uredi kôd]

Sljedeća tablica prikazuje karakteristike dizajna prve serije (ES1) novčanica eura.

Slika Vrijednost Godina Dimenzije



(milimetri) 		Glavna boja Dizajn Položaj koda pisača
Lice Naličje Arhitektura Stoljeće
5 € 2002 120 × 62 mm Siva[21] Klasična <5 Lijevi rub slike[22]
10 € 2002 127 × 67 mm Crvena[23] Romanika 11. – 12 Zvijezda u 8 sati[24]
20 € 2002 133 × 72 mm Plava[25] Gotika 12. – 14 Zvijezda u 9 sati[26]
50 € 2002 140 × 77 mm Narančasta[27] Renesansa 15–16 Desni rub slike[28]
100 € 2002 147 × 82 mm Zelena[29] Barok i rokoko 17–18 Desno od zvijezde u 9 sati[30]
200 € 2002 153 × 82 mm Žuta[31] Doba željeza i stakla 19. – 20 Iznad zvijezde od 7 sati[32]
500 € 2002 160 × 82 mm Ljubičasta[33] Moderno 20. stoljeće 20. – 21 Zvijezda u 9 sati[34]
Razmjeri ovih slika su 0,7 piksela po milimetru

Sve novčanice početne serije novčanica eura nose europsku zastavu, kartu kontinenta na naličju, naziv "euro" na latiničnom i grčkom pismu (EURO / ΕΥΡΩ) i potpis predsjednika ESB-a, ovisno o tome kada je novčanica otisnuta.[20][19] 12 zvijezda sa zastave također je ugrađeno u svaku novčanicu.

Novčanice također nose kratice naziva „Europska središnja banka” u pet jezičnih inačica, pokrivajući sve službene jezike tadašnje EU u 2002. godini (vrijeme kada su uvedene novčanice), a sada 19 od 24 službena jezika EU28, po sljedećem redoslijedu:[20]

Redoslijed je određen redoslijedom popisa zemalja EU[47], s BCE ispred ECB-a zbog nacionalne prednosti dva glavna jezika Belgije, a slijede preostali jezici Njemačke (Deutschland) i Grčke (Ελλάδα / Elláda[48]) i Finska (Suomi), tim redoslijedom.

Inicijalni dizajni euro novčanica su izabrani od 44 prijedloga u natjecanju dizajna, koji je pokrenut od strane Vijeća Europskog monetarnog instituta (EMI) 12. veljače 1996.[49] Pobjednički rad, koji je stvorio Robert Kalina (austrijski dizajner) iz Oesterreichische Nationalbank, odabran je 3. prosinca 1996.

U prvoj seriji i seriji Europa, Azori, Francuska Gijana, Guadeloupe, Madeira, Martinik, Reunion i Kanarski otoci, prekomorski teritoriji država članica eurozone, koje također koriste euro, prikazani su ispod karte u zasebnim okvirima. Cipar i Malta nisu prikazani u prvoj seriji jer nisu bili u EU 2002. godine, kada su izdane novčanice, iako su se Eurozoni pridružile 2008. godine. Karta se nije protezala toliko istočno kako bi prikazala Cipar, dok je Malta bila premala da bi se mogla prikazati na skali koja je bila u uporabi.[19] Međutim, i Cipar i Malta prikazani su na sljedećoj seriji novčanica, seriji Europa.[5]

Druga serija ES2 (Europa serija, izdana od 2013.)

[uredi | uredi kôd]

Sljedeća tablica prikazuje karakteristike dizajna druge serije (ES2) novčanica eura.[50]

Slika Vrijednost Godina Dimenzije



(milimetri) 		Glavna boja Dizajn Položaj koda pisača
Lice Naličje Arhitektura Stoljeće
5 € 2013. godine 120 × 62 mm Siva[51] Klasična <5 Gore desno
10 € 2014. godine 127 × 67 mm Crvena[52] Romanika 11. – 12. Gore desno
20 € 2015 133 × 72 mm Plava[53] Gotika 12. – 14. Gore desno
50 € 2017. godine 140 × 77 mm Narančasta[54] Renesansa 15. – 16. Gore desno
100 € 2019 147 × 77 mm Zelena[55] Barok i rokoko 17. – 18. Gore desno
200 € 2019 153 × 77 mm Smeđa[56] Doba željeza i stakla 19. – 20. Gore desno
Razmjeri ovih slika su 0,7 piksela po milimetru.


Novčanice serije Europa, slično prvoj seriji, nose europsku zastavu, kartu kontinenta na naličju i potpis Marija Draghija, predsjednika ECB-a od 1. studenoga 2011. godine. U novčanice je ugrađeno i 12 zvijezda sa zastave.[20][19] Europska središnja banka odlučila je 4. svibnja 2016. ne izdavati novčanicu od 500 eura za seriju Europa.[57]

Novčanica također ima naziv "euro", ali ispisanim na tri pisma: latinici, grčkom pismu te na ćirilici (EURO / ΕΥΡΩ / ЕВРО).[5]

Novčanice u drugoj seriji od 100 i 200 eura različite su veličine u odnosu na novčanice u prvoj seriji od 100 i 200 eura. Obje su denominacije (apoeni) sada iste visine (77 mm) kao i novčanica od 50 eura, što ih čini ugodnijima za upotrebu. Njihova duljina ostaje nepromijenjena.

Dizajn novčanica od 50, 100 i 200 eura sadrži kratice naziva Europske središnje banke u deset jezičnih inačica, koje obuhvaćaju sve službene jezike EU28, sljedećim redoslijedom:[5]

Novčanice od 5, 10 i 20 eura ne sadrže hrvatsku kraticu ESB, jer je hrvatski postao službeni jezik tek u srpnju 2013. godine pristupanjem Hrvatske EU, nakon uvođenja dizajna novčanica početkom te godine. Redoslijed prikazivanja kratica određen je istim načelima kao i za seriju 1:[71] jezik Bugarske ( България/ Bugarska[72] ) prethodi jeziku Njemačke (Deutschland); EKP sada prethodi ΕΚΤ zbog pristupanja Estonije (Eesti); a jezici Hrvatske (Hrvatska), Mađarske (Magyarország), Malte i Poljske (Polska) slijede popis.

Novčanice serije Europa ne prikazuju istu godinu. Prikazana godina je godina izdavanja novčanice.

Novčanice eura ove serije navodno su trajnije od novčanica prve serije.[5]

Reinhold Gerstetter, neovisni dizajner novčanica (i jedan od sudionika natječaja za dizajn 1996. godine), izabran je od strane Europske središnje banke za redizajn novčanica eura.[5]

Dizajn

[uredi | uredi kôd]

Mostovi

[uredi | uredi kôd]
Novčanice tiskane od 2004. do 2012. pokazuju potpis drugog predsjednika ECB-a, Jean-Claudea Tricheta .
Novčanice od 20 i 50 eura (ES1).
Lice Europe na novoj novčanici od 20 eura (ES2).
Novčanica od 50 eura (ES1) ima narančastu shemu boja, a ulaz i most su iz renesanse.

Zbog velikog broja povijesnih mostova, lukova i prolaza diljem europskog kontinenta, sve građevine predstavljene na novčanicama u potpunosti su stilizirane ilustracije relevantnih arhitektonskih stilova, osmišljene da dočaraju znamenitosti unutar Europske unije,[20] predstavljajući različita Europska doba i stilove. Na primjer, novčanica od 5 eura ima generičku izvedbu klasične arhitekture, novčanica od 10 eura romaničke arhitekture, novčanica od 20 eura gotičke arhitekture, novčanica od 50 eura prikazuje renesansu, novčanica od 100 eura barok i rokoko, novčanica od 200 eura secesiju i novčanica od 500 eura modernu arhitekturu. Početni projekti Roberta Kaline bili su stvarni mostovi, uključujući most Rialto u Veneciji i Pont de Neuilly u Parizu, a potom su postali više generički.[73] 2011. godine nizozemski umjetnik Robin Stam i gradić Spijkenisse u Nizozemskoj izgradili su sedam mostova od obojenog betona prema nacrtima novčanica eura.[74][75][76][77]

Potpis

[uredi | uredi kôd]
Potpis Maria Draghija na novčanici od 10 eura

Novčanice eura nose potpis predsjednika Europske središnje banke.[19]

U prvoj seriji novčanice tiskane između studenoga 2003. i ožujka 2012. pokazuju potpis Jean Claudea Tricheta, drugog predsjednika ECB-a,[19][78] zamjenjujući potpis prvog predsjednika Wima Duisenberga, koji je bio Predsjednik ECB-a kada su izdane prve novčanice i kovanice eura, sve do 2003. godine. Novčanice otisnute nakon ožujka 2012. nose potpis trećeg i sadašnjeg predsjednika ECB-a Marija Draghija.

Od 2017. na novčanicama serije Europa nalazi se samo potpis trećeg, sadašnjeg predsjednika ECB-a, Maria Draghija.[19]

Od 2020. godine potpis Christine Lagarde postupno će se početi pojavljivati na novčanicama koje ulaze u optjecaj, postajući četvrti potpis koji se pojavljuje na novčanicama eura.[79]

Sigurnosne značajke

[uredi | uredi kôd]
Mikrotisak (mikropismo) na novčanici od 100 eura (ES1)

Europska središnja banka opisala je neke od osnovnih sigurnosnih značajki novčanica eura koje široj javnosti omogućuju da na brzinu prepozna autentičnost njihove valute:

  • Za prvu seriju: čvrst i svjež papir, povišeni otisak, vodeni žig, sigurnosna nit, prozirni broj, hologram, mikroperforacije, sjajna traka za novčanice od 20 eura i onih manje vrijednosti od nje, broj koji mijenja boju za novčanice 50 eura i onih veće vrijednosti od nje, UV svjetlo, infracrveno i mikrotisak (mikropismo).[80]
  • Za seriju Europa: čvrst i oštar papir, povišeni otisak, portretni vodeni žig, sigurnosna nit, smaragdni broj, portretni hologram, UV i UV-C, infracrveno i mikrotisak.[81]

Međutim, u interesu napredne sigurnosti novčanica eura, cjelovit popis sigurnosnih značajki strogo je čuvana tajna Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava.

Holografska traka od 5 eura (ES1)

Ipak, između službenih opisa i neovisnih otkrića promatračkih korisnika, smatra se da novčanice eura imaju najmanje jedanaest različitih sigurnosnih obilježja, a to su:

  • Hologrami[80] - Novčanice nižih vrijednosti nose holografsku traku desno od lica novčanice. Ova traka sadrži apoen, znak eura, zvijezde zastave EU i perforacije u obliku znaka eura. U novčanici od 5 eura serije Europa nalazi se Europa, vrata (kapija), 'EURO' i znak eura, broj 5 i perforacije u obliku znaka eura.[82] Novčanice veće vrijednosti uključuju holografsku naljepnicu koja sadrži apoen, ilustraciju s prednje strane, mikrotisak i perforacije u obliku znaka eura.
  • Tinta s promjenjivom bojom - Pojavljuje se u donjem desnom kutu novčanica veće vrijednosti. Kad se promatra iz različitih kutova, boja će se promijeniti od ljubičaste do maslinasto zelene ili smeđe. Ova posebna tinta nalazi se i na lijevom dnu na novčanicama serije Europa.
  • Kontrolna suma - Svaka novčanica ima jedinstveni serijski broj. Ostatak od dijeljenja serijskog broja s 9 daje kontrolnu sumu koja odgovara početnom slovu naznačenom u novčanici.[83] Korištenjem varijacije pravila o djeljivosti, ostatak od dijeljenja s 9 lako se može izračunati dodavanjem sastavnih znamenki, i, ako zbroj još uvijek ne čini ostatak očitim, dodavanjem znamenki zbroja. Alternativno, zamjenom slova s njegovom ASCII vrijednošću dobiveni se broj točno dijeli s 9. Uzimajući isti primjer, Z10708476264, ASCII kod za Z je 90, pa je rezultirajući broj 9010708476264. Dijeljenjem s 9 dobije se ostatak 0. Ponovnim korištenjem pravila o djeljivosti rezultat se može brzo provjeriti jer dodavanjem svih znamenki dobivamo 54; 5 + 4 = 9 — tako da je broj djeljiv s 9, ili 9010708476264 modul 9 iznosi 0.
Novčanica od 50 eura (ES1) pod ultraljubičastim svjetlom
  • Zviježđe EURion[84] - Novčanice eura sadrže uzorak poznat kao zviježđe EURion koji se može koristiti za otkrivanje njihovog identiteta kao novčanica kako bi se spriječilo kopiranje i krivotvorenje. Neki fotokopirni uređaji programirani su da odbijaju slike koje sadrže ovaj uzorak.
  • Vodeni žigovi - Na novčanicama eura možda postoje dva vodena žiga.[82][80] Oni su:
    • Standardni vodeni žig - svaki apoen tiskan je na papiru s jedinstvenim vodenim žigom. To se može primijetiti držanjem novčanice prema svjetlu. Tanji dijelovi prikazat će se svjetlije s osvjetljenjem pozadinskim osvjetljenjem, a tamniji s tamnom pozadinom. U prvoj je seriji standardni vodeni žig vrata / prozor koji je prikazan na novčanici i apoenu, a za 5 eura serije Europa to je zaštitno lice Europe, te također i apoen.
    • Digitalni vodeni žig - Poput zviježđa EURion, digitalni žig Digimarc ugrađen je u dizajn novčanica. Najnovije verzije uređivača slika, poput Adobe Photoshop ili Paint Shop Pro, odbijaju obradu novčanica.[85] Taj se sustav naziva sustav za sprječavanje krivotvorenja (CDS), a razvila ga je Skupina središnjih banaka za sprječavanje krivotvorenja (engl. Central Bank Counterfeit Deterrence Group).
  • Infracrveni i fluorescentni uzorci ispisa - Kad se vide u bliskom infracrvenom području, novčanice će pokazivati tamnija područja u različitim zonama, ovisno o apoenu. Ultraljubičasto svjetlo učinit će da se zviježđe EURion pokaže u oštrijem kontrastu, a također se ističu i neka fluorescentna vlakna.
Novčanica od 5 eura (ES1) pod infracrvenim svjetlom
  • Sigurnosna nit[80] - Crna magnetska nit u središtu novčanice vidljiva je samo kad je podignuta prema svjetlu. Sadrži naziv apoena, zajedno s riječju "euro" u latiničnoj abecedi i grčkoj abecedi.
  • Magnetska tinta - Neka područja euro novčanica sadrže magnetsku tintu. Na primjer, krajnji desni crkveni prozor na novčanici od 20 eura je magnetski, kao i velika nula iznad njega.
Magnetski serijski broj na novčanici eura (snimljen CMOS-MagView)
  • Mikrotisak (mikropismo)[80] - Teksturne linije na dnu, poput onih poredanih desno od oznake ΕΥΡΩ na novčanici od 5 eura, sastoje se od niza "EURO ΕΥΡΩ" u mikrotisku.
  • Matirana površina - Znak eura i apoen tiskani su na okomitom pojasu koji je vidljiv samo kad je osvijetljen pod kutom od 45 °. To postoji samo za novčanice niže vrijednosti.
  • Podignuti otisak - na svakoj novčanici inicijali ECB nalaze se u povišenom tisku. U prvoj seriji svaka novčanica ima traku s podignutim ispisnim crtama. Na novčanici od 200 eura prve serije nalaze se crte na dnu koje se podižu kako bi slijepe osobe mogle prepoznati novčanicu. Na novčanici od prve serije od 500 eura, ove su linije s desne strane. Na seriji Europa nalaze se crte s obje strane novčanice.[82]
  • Bar kod  - Kad se novčanice drže prema svjetlu, s desne strane vodenog žiga vide se tamne trake. Broj i širina ovih traka označavaju apoen novčanice. Kada se skeniraju, ove se trake pretvaraju u Manchester kod.[86]
Manchester kod[86]
Bilješka Bar-kod Manchester
5 € 0110 10 100
10 € 0101 10 110
20 € 1010 1010 0000
50 € 0110 1010 1000
100 € 0101 1010 1100
200 € 0101 0110 1110
500 € 0101 0101 1111

(gledano s naličja, tamna traka je 1, svijetla traka 0)

Europa serija

[uredi | uredi kôd]
Portret Europe također se razmatra među sigurnosnim elementima, ali tema novčanica i dalje je ista.
Novčanica od 5 eura iz nove serije Europa ipisana latinicom (EURO) i grčkim pismom (ΕΥΡΩ) te ćirilicom (EVRO), kao rezultat pridruživanja Bugarske Europskoj uniji 2007. godine

Europska središnja banka namjerava redizajnirati novčanice svakih sedam ili osam godina. Nova serija, nazvana "Europa serija", objavljena je od 2013 .; prve novčanice ušle su u opticaj 2. svibnja 2013.[87] Nova serija uključuje male promjene, posebno uključivanje lica mitološke princeze Europe u vodeni žig i u hologramsku traku.[88]

Na novim novčanicama upotrijebljene su nove tehnike proizvodnje i borbe protiv krivotvorenja, ali dizajn dijeli boje prve serije i temu mostova i lukova.[87] Nove novčanice ipak su prepoznatljive kao nova serija.[89]

Nove novčanice također odražavaju širenje Europske unije: na njoj su prikazane sve članice EU-a. Početne serije nisu uključivale nedavno dodane članice EU-a Cipar i Maltu.[19]

Bugarska ćirilica nalazi se na novčanicama serije Europa, kao rezultat pridruživanja Bugarske Europskoj uniji 2007. godine. Stoga ova serija uključuje ''EBPO'', što je bugarski za EURO, kao i kraticu ЕЦБ (kratica za Европейска централна банка na bugarskom) .[90] Nove novčanice sadrže i maltešku kraticu BĊE ( mt. Bank Ċentrali Ewropew ), mađarsku kratica EKB ( hu. Európai Központi Bank ) i poljsku kraticu EBC ( pl. Europejski Bank Centralny ). Izmijenjena novčanica od 5 eura sadrži inicijale Europske središnje banke na svakom od tada trenutnih službenih jezika EU u stupcu s lijeve strane lica novčanice. Riječ "euro" latiničnim, grčkim i ćiriličnim slovima također je premještena na središnji položaj.

Potpuni dizajn novčanice od 5 eura serije Europa objavljen je 10. siječnja 2013.[91] Nova novčanica ušla je u opticaj 2. svibnja 2013.[92] Potpuni dizajn novčanice Europa od 10 eura objavljen je 13. siječnja 2014., a u opticaj je ušla 23. rujna 2014.[93] Potpuni dizajn novčanice od 20 eura serije Europa objavljen je 24. veljače 2015.[94][95] a lansirana je 25. studenog 2015. Cjeloviti dizajn novčanice Europa od 50 eura objavljen je 5. srpnja 2016.[96] a nova novčanica od 50 objavljena je 4. travnja 2017.[97][98] Potpuni dizajn novčanica od 100 eura i novčanica od 200 eura serije Europa objavljen je 17. rujna 2018., a nove novčanice ušle su u opticaj 28. svibnja 2019.[99] čime je ''dovršeno izdavanje serije Europa".[100]

Europska središnja banka objavila je 4. svibnja 2016. da novčanica od 500 eura serije Europa neće biti puštena zbog straha od „olakšavanja kriminalne radnje”.[57][101] "ESB je odlučila zaustaviti proizvodnju novčanica od 500 eura, iako prva serija od 500 eura ostaje zakonsko sredstvo plaćanja."[100]

Stara serija (prva serija) postupno će se povlačiti.[100] ESB će objaviti "znatno unaprijed" kada će stare novčanice izgubiti status zakonskog sredstva plaćanja. Međutim, oni neće izgubiti na svojoj vrijednosti i bit ih će moguće neograničeno mijenjati za nove novčanice u središnjim bankama Eurosustava.[87]

Sigurnosne značajke

[uredi | uredi kôd]
Mikrotisak (mikropismo) na novčanici serije Europa od 5 eura
  • Vodeni žig: Kada se novčanica drži pod normalnim izvorom svjetlosti, s obje se strane pojavljuju portret Europe i elektrotip apoena.[87][102]
  • Portretni hologram: Kada je novčanica nagnuta, holografska traka srebrne boje otkriva portret Europe - isti kao na vodenom žigu. Traka također otkriva prozor i vrijednost novčanice.
  • Tinta koja mijenja boju : Kada se novčanica nagne, broj na novčanici prikazuje učinak svjetlosti koja se pomiče gore-dolje. Broj također mijenja boju od smaragdno zelene do duboko plave.
  • Povišeni tisak: Na prednjoj strani novčanice niz je kratkih uzdignutih crta na lijevom i desnom rubu. Glavni rub, slova i vrijednosni brojevi također se osjećaju deblje.
  • Sigurnosna nit: Kada se novčanica drži na svjetlu, sigurnosna nit prikazuje se kao tamna crta. Simbol eura (€) i vrijednost novčanice mogu se vidjeti sitnim bijelim slovima u niti.
  • Mikrotisak: sitna slova koja se mogu čitati povećalom. Slova moraju biti oštra, ne zamućena.
  • Ultraljubičasta tinta : Neki dijelovi novčanice sjaje pod UV ili UV-C svjetlom. To su zvijezde u zastavi, mali krugovi, velike zvijezde i nekoliko drugih područja na prednjoj strani. Na stražnjoj strani četvrtina kruga u središtu, kao i nekoliko drugih područja svijetli zeleno. Vodoravni serijski broj i traka pojavljuju se u crvenoj boji.
  • Infracrveno svjetlo: Pod infracrvenim svjetlom, smaragdni broj, desna strana glavne slike i srebrnasta traka vidljivi su na licu novčanice, dok su na naličju vidljivi samo apoen i vodoravni serijski broj.

Značajke za osobe oštećenog vida

[uredi | uredi kôd]

"Dobar dizajn za slijepe i slabovidne dobar je za sve" bio je princip koji stoji iza suradnje Europske središnje banke i Europske unije slijepih tijekom faze dizajniranja novčanica prve serije 1990-ih. Kao rezultat toga, dizajn prvih novčanica eura uključuje nekoliko karakteristika koje pomažu i slijepim i slabovidnim da samopouzdano koriste novčanice.[103]

Značajke za slijepe i slabovidne osobe uključuju:

  • Različite veličine novčanica - što je veća vrijednost, to je novčanica veća.[103]
  • Novčanice imaju jasno kontrastne, upečatljive boje. Novčanica od 5 eura je sive boje, 10 eura crvene, 20 eura plave, 50 eura narančaste, 100 eura zelene, 200 eura žuto-smeđe, a 500 eura ljubičaste.
  • Veliki brojevi za apoen.
  • Podignuti tisak (tisak koji je moguće opipati).
  • Taktilne oznake na 200 i 500 eura prve serije i na svim novčanicama serije Europa.[82]

Kao i u procesu dizajniranja prve serije novčanica eura, sa slabovidnim korisnicima konzultiralo se u tijeku faze dizajniranja serije novčanica Europa, a njihovi su zahtjevi uključeni u konačni dizajn.[82]

Opticaj

[uredi | uredi kôd]

Europska središnja banka pomno prati opticaj i zalihe euro kovanica i novčanica. Zadatak je Eurosustava osigurati učinkovitu i nesmetanu opskrbu novčanicama eura i održati njihov integritet u cijeloj eurozoni.[4]

Statistika

[uredi | uredi kôd]
Europska središnja banka svakog mjeseca objavljuje broj novčanica u opticaju širom eurozone.

Od siječnja 2020. bilo je oko 23,353 milijuna novčanica u opticaju širom eurozone.[4] To je novčanica vrijednih oko 1,274 bilijuna eura. Od siječnja 2020. bilo je:

Novčanica Približan broj novčanica u opticaju
(u milijardama)[4] 		Vrijednost
(u milijardama €) 		Udio u ukupnoj količini
(%)[104] 		Udio u ukupnoj vrijednosti (%)[105]
5 € 1.923 9.6 8.2 0,8
10 € 2.588 25.9 11.1 2.0
20 € 3.951 79,0 16.9 6.2
50 € 10.981 549,0 47,0 43.1
100 € 3.037 303,7 13,0 23.8
200 € 0,432 86.4 1.8 6.8
500 € 0,441 220,3 1.9 17.3

Krivotvorenje

[uredi | uredi kôd]

Europska središnja banka objavljuje informacije o količini krivotvorenih novčanica uklonjenih iz opticaja svakih 6 mjeseci.[106] Izvijestila je da je 531.000 novčanica uklonjeno iz opticaja u cijeloj 2012. godini,[107] u usporedbi sa 606.000 u prethodnoj godini. ESB je također rekao da, u usporedbi s količinom istinskih novčanica, udio lažnih novčanica eura i dalje ostaje nizak. Količina krivotvorina izvađenih iz prometa 2012. godine 3,18 je puta veća od one iz 2002. godine (167.118).[108][109]

U srpnju 2013. Europska središnja banka izjavila je da je u prvoj polovici 2013. godine iz optjecaja uklonila 317 000 krivotvorenih novčanica eura, što je porast od 26,3% u odnosu na prvu polovicu 2012.[110] Međutim, Bundesbank je u srpnju 2013. izjavila da je količina krivotvorenih novčanica eura pala u Njemačkoj za 13,6% u prvoj polovici godine.[111] S druge strane, De Nederlandsche Bank rekla je da je u istom razdoblju povukla oko 19.400 krivotvorenih novčanica, što je porast od 49% u odnosu na prvu polovicu 2012.[112] Središnje banke također su izjavile da je većina lažnih novčanica od 20 eura i 50 eura.

Prema središnjoj banci, omjer krivotvorenih novčanica je oko 10 u jednom milijunu stvarnih novčanica za švicarski franak, od 50 u milijunu za euro, od 100 u jednom milijunu za američki dolar i od 300 u jednom milijunu za funtu sterlinga.

Legalne informacije

[uredi | uredi kôd]

Pravno, i Europska središnja banka i nacionalne središnje banke (NSB) zemalja eurozone imaju pravo izdavati 7 različitih novčanica eura.[3] U praksi samo NSB eurozone fizički izdaju i povlače novčanice eura. Europska središnja banka nema blagajnu i nije uključena u bilo kakve gotovinske operacije. Međutim, Europska središnja banka odgovorna je za nadzor aktivnosti nacionalnih središnjih banaka kako bi se uskladile gotovinske usluge u eurozoni.

Izdavanje i tisak

[uredi | uredi kôd]

ESB ima ekskluzivno pravo odobriti izdavanje novčanica u eurozoni, ali većinu novčanica zapravo izdaju nacionalne središnje banke (NSB) eurozone.[2] Od 2004. godine 8% emisija novčanica dodijeljeno je Europskoj središnjoj banci, a 92% dodijeljeno je nacionalnim središnjim bankama eurozone (u praksi ESB ne izdaje novčanice, a emisije nacionalnih središnjih banaka mogu odstupati od zakonski dodijeljene).[2] Središnja banka koja je izdala novčanicu može se prepoznati iz serijskog broja. Svaka je NSB sada odgovorna za proizvodnju određenih apoena, prema dodjeli ECB-a.[2]

1. serija

[uredi | uredi kôd]

Od 2002. godine novčanice eura tiskale su nacionalne središnje banke eurozone, pri čemu je svaka središnja banka odgovorna i snosi troškove izrade određenog dijela novčanica. Izrada novčanica mora biti dovoljna da zadovolji očekivane i neočekivane skokove potražnje i da zamijeni neprikladne novčanice. Količine proizvodnje zajednički prognoziraju nacionalne središnje banke i Europska središnja banka, a treba ga odobriti Upravno vijeće ESB-a.[113]

Tiskarski radovi

[uredi | uredi kôd]
Kôd za tisak na novčanici od 10 eura

Na svakoj novčanici nalazi se šesteroznakovni kôd za ispis koji navodi štampač (printer) novčanice. Ovi kodovi za ispis imaju početno slovo, nakon čega slijede tri znamenke, zatim jedno slovo i završavaju se znamenkom, na primjer, "R001A1".[114]

Početno slovo identificira tiskaru.[114] (sadržaji su opisani u nastavku) "R" bi na primjer bio Bundesdruckerei, tiskaru u Berlinu, Njemačka. Tri znamenke navode sekvencijalne pločice za tisak. Na primjer, "001" bi bila prva ispisna ploča koju je stvorio pisač. Peti znak, slovo i šesti znak, broj, predstavljaju red odnosno stupac pojedine novčanice na određenoj pločici. Dakle, "A" bi bio prvi redak, a "1" označavao bi prvi stupac.[115]

Novčanice se tiskaju u listovima. Različiti pisači koriste različite veličine listova, a listovi većih apoena, koji su veće veličine, imaju manje ispisanih novčanica po listu. Na primjer, dvije njemačke tiskare tiskaju novčanice od 5 eura u listovima od 60 (10 redaka, označenih s „A“ do „J“ i šest stupaca), listovi novčanica od 10 eura imaju 54 novčanice (devet redaka, šest stupaca) a novčanice od 20 eura otisnute su u listovima od 45 novčanica (devet redaka, pet stupaca).[114]

Kôd pisača ne mora biti jednak kodu države, tj. novčanice koje je izdala određena država možda su tiskane u drugoj zemlji.[114] Tiskare koje se koriste za ispis novčanica eura uključuju komercijalne tiskare, kao i nacionalne tiskare, od kojih su neke privatizirane, a neke su prethodno proizvodile nacionalne novčanice prije usvajanja eura. Postoji po jedna bivša ili sadašnja nacionalna tiskara u svakoj od zemalja koje izdaju novčanice eura, izuzev Njemačke, gdje nekadašnje istočnonjemačke i zapadnonjemačke tiskare sada proizvode euro novčanice. Francuska također ima dvije tiskare, FC Oberthur (privatna tiskara) i tiskara Francuske banke, te još dvije u Ujedinjenom Kraljevstvu: Thomas De La Rue (još jedna privatna tiskara) i tiskara Bank of England, iako potonja ne proizvodi novčanice eura.

Printer identification codes[114]
Kod Tiskara Lokacija Država NSB(ovi) proizvodi(e) za zemlju(e)
(A)
 (Bank of England Printing Works) (Loughton) ( UK ) —
(B)
 Nije dodijeljeno
(C)
 (Tumba Bruk) (Tumba) ( Švedska) —
D
 Setec Oy Vantaa  Finska L ( Finska)
E
 F. C. Oberthur Chantepie  Francuska E ( Slovačka), F ( Malta), G ( Cipar), H ( Slovenija), L ( Finska), P ( Nizozemska), U ( Francuska), X ( Njemačka)
F
 Österreichische Banknoten‐ und Sicherheitsdruck GmbH Vienna  Austrija N ( Austrija), P ( Nizozemska), S (Italija), T ( Irska), Y ( Grčka)
G
 Koninklijke Joh. Enschedé Haarlem  Nizozemska E ( Slovačka), F ( Malta), G ( Cipar), H ( Slovenija), L ( Finska), N ( Austrija), P ( Nizozemska), V ( Španjolska), X ( Njemačka), Y ( Grčka)
H
 De La Rue Gateshead  Ujedinjeno Kraljevstvo L ( Finska), M ( Portugal), P ( Nizozemska), T ( Irska)
(I)
 Nije dodijeljeno
J
 Banca d'Italia Rome Italija S (Italija)
K
 Banc Ceannais na hÉireann / Central Bank of Ireland Dublin  Irska T ( Irska)
L
 Banque de France Chamalières  Francuska U ( Francuska)
M
 Fábrica Nacional de Moneda y Timbre Madrid  Španjolska V ( Španjolska)
N
 Bank of Greece Athens  Grčka Y ( Grčka)
(O)
 Nije dodijeljeno
P
 Giesecke Devrient Munich & Leipzig  Njemačka L ( Finska), M ( Portugal), P ( Nizozemska), U ( Francuska), V ( Španjolska), X ( Njemačka), Y ( Grčka)
(Q)
 Nije dodijeljeno
R
 Bundesdruckerei Berlin  Njemačka D ( Estonija), E ( Slovačka), F ( Malta), G ( Cipar), H ( Slovenija), L ( Finska), P ( Nizozemska), X ( Njemačka), Y ( Grčka)
(S)
 (Danmarks Nationalbank) (Copenhagen) ( Denmark) —
T
 National Bank of Belgium Brussels  Belgija U ( Francuska), V ( Španjolska), Z ( Belgija)
U
 Valora—Banco de Portugal Carregado  Portugal M ( Portugal)
(V)
 Nije dodijeljeno
(W)
 Nije dodijeljeno
(X)
 Nije dodijeljeno
(Y)
 Nije dodijeljeno
(Z)
 Nije dodijeljeno
  • Oznake A, C i S rezervirane su za britanske, švedske i danske tiskare koji ne tiskaju novčanice eura.[114]
  • Ako je tiskara navedena kao proizvođač novčanica za određenu zemlju, to se može odnositi na pojedinačni apoen ili na svih sedam apoena. Neki NSB izdaju različite apoene iz različitih tiskara, a neki čak i jedan apoen iz više tisakra. NSB-i koji izdaju novčanice mogu slobodno nabavljati novčanice iz bilo kojih ovlaštenih tiskara i to u različitim količinama.

Serijski broj

[uredi | uredi kôd]
Serijski broj na novčanici od 50 eura. Ova je novčanica izdana za Banca d'Italia, talijansku središnju banku.

Za razliku od euro kovanica, euro novčanice nemaju nacionalnu stranu koja označava koja ih je država izdala. Zemlja koja ih je izdala nije nužno tamo gdje su novčanice i tiskane. Umjesto toga, podaci o zemlji izdavatelju kodiraju se unutar prvog znaka serijskog broja svake novčanice.[20]

Prvi znak serijskog broja je slovo koje jedinstveno identificira zemlju koja izdaje novčanicu.[20] Preostalih 11 znakova brojevi su koji kada se izračuna njihov digitalni korijen daju kontrolni zbroj koji je također specifičan za tu zemlju.[116]

Oznake W, K i J rezervirane su za tri države članice EU koje nisu usvojile euro 1999. godine, dok je prefiks R rezerviran za Luksemburg koji trenutno ne izdaje euro novčanice.[20]

Nationalni identifikacijski kodovi[117][83]
Kod Country Kontrolni zbroj(1)
naziv zemlje na hrvatskom na službenom jeziku(icima)
Z  Belgija België/Belgique/Belgien 9
Y  Grčka Ελλάδα [Ellada] 1
X  Njemačka Deutschland 2
(W)(2) Danska Danmark (3)
V  Španjolska España 4
U  Francuska Francuska 5
T  Irska Éire/Irska 6
S Italija Italia 7
(R) Luksemeburg Luxembourg/Luxemburg/Lëtzebuerg (8)
(Q) Nije dodijeljeno
P  Nizozemska Nederland 1
(O) Nije dodijeljeno
N  Austrija Österreich 3
M  Portugal Portugal 4
L  Finska Suomi/Finska 5
(K)(2) Švedska Sverige (6)
(J)(2) Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo (7)
(I) Nije dodijeljeno
H  Slovenija Slovenija 9
G  Cipar Κύπρος [Kypros]/Kıbrıs 1
F  Malta Malta 2
E  Slovačka Slovensko 3
D  Estonija Eesti 4
(C)  Latvia Latvija[118]
(B)  Litva Lietuva
(A) Nije dodijeljeno

(1) kontrolna suma od 11 znamenki bez slova(2) Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska trenutno ne koriste euro, ali su ovi prefiksi serijskog broja bili rezervirani za prvu seriju novčanica.[20]

Kad je Slovenija postala dijelom eurozone u siječnju 2007. godine, zemlja je u početku koristila prethodno izdane novčanice izdane iz drugih država članica. Prve novčanice sa slovom "H", proizvedene u Francuskoj posebno u ime Slovenije, uvidjele su svijetlo dana su tek u travnju 2008.[119] 'Ciparske novčanice' (G) pojavile su se u opticaju u studenom 2009., dok su se one s Malte (F) pojavile 3 mjeseca kasnije (veljača 2010.).[120] Slovačke note (E) prvi su se put pojavile u listopadu 2010.

2. serija

[uredi | uredi kôd]
Serijski broj na novčanici od 5 eura. Ova je novčanica tiskana u Fábrica Nacional de Moneda y Timbre u Španjolskoj.

U novoj seriji postoje dva koda, kao i u prvoj seriji. To su kod tiskare u gornjem desnom kutu i serijski broj.[121] Dio serijskog broja je vodoravan, a dio okomit.[122] Serijski broj započinje slovom koje označava tiskaru, što je približno slično prvoj seriji ( Z za Belgiju, Y za Grčku itd.) ).[123] Drugo slovo novih serijskih brojeva dio je samog serijskog broja i nema daljnje značenje.

Međutim, kako kôd označava tiskaru, umjesto NSB-a izdavatelja, određena su slova preraspoređena od NSB-a koji ne održavaju vlastita postrojenja za tisak. U prvoj seriji H je označavao Sloveniju. Kako ne postoji slovenska tiskara novčanica eura, H predstavlja tiskaru De La Rue (Loughton, Ujedinjeno Kraljevstvo) u drugoj seriji.[123] Nekoliko tiskara koje su zamijenili NSB kodove održavaju svoj kod za tisak iz prve serije (spomenuti De La Rue i Bundesdruckerei, koji su zamijenili Luksemburg kao R, njegov prethodni kod za ispis).

Identifikacijski kodovi[123]
Kod Tiskara Zemlja
Z Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique Belgija
Y Banka Grčke  Grčka
x Giesecke + Devrient ( München ) Njemačka
W Giesecke + Devrient ( Leipzig ) Njemačka
V IMBISA (u vlasništvu Banco de España ) Španjolska
U Banque de Francuska Francuska
T Središnja banka Irske Irska
S Banca d'Italia Italija
R Bundesdruckerei Njemačka
(Q) Izostavljeno
Str Joh. Enschedé  Nizozemska
(O) Izostavljeno
N Oesterreichische Banknoten‐ und Sicherheitsdruck GmbH Austrija
M Valora Portugal
(L) Neraspoređeno
(K) Neraspoređeno
J De La Rue ( Gateshead )  UK
(I) Izostavljeno
H De La Rue ( Loughton ) UK
(G) Neraspoređeno
F Oberthur Fiduciaire AD Bugarska  Bugarska
E Oberthur Francuska
D Polska Wytwórnia Papierów Wartościowych Poljska
(C) Nije dodijeljeno
(B) Nije dodijeljeno
(A) Nije dodijeljeno

Statistika proizvodnje

[uredi | uredi kôd]

Europska središnja banka objavljuje detalje o novčanicama eura koje se proizvode svake godine.[113]

Novčanice proizvedene u 2019. godini[113]
Apoen Količina (u milijunima) Vrijednost (u milijunima eura) NSB-i koji stavljaju proizvodnju u pogon
5 € 613,3 3.066  Belgija , Španjolska , Austrija, Portugal
10 € 424,6 4.245  Njemačka
20 € 970,9 19.417  Estonija , Irska , Francuska , Cipar , Luksemburg , Malta , Nizozemska , Slovenija , Slovačka , Finska
50 € 1729.2 86.457  Njemačka , Grčka , Španjolska , Francuska , Italija , Latvija , Litva
100 € - - -
200 € - - -
500 € - - -
UKUPNO 3,738 113.187,50  Belgija , Španjolska , Francuska , Italija , Austrija , Njemačka , Grčka , Irska , Portugal , Cipar , Estonija , Malta , Latvija , Litva , Luksemburg , Nizozemska , Slovenija , Slovačka , Finska
Novčanice proizvedene u 2018. godini[113]
Apoen Količina (u milijunima) Vrijednost (u milijunima eura) NSB-i koji stavljaju proizvodnju u pogon
5 € 448,4 2.241  Estonija , Grčka , Cipar , Luksemburg , Malta , Nizozemska , Slovenija , Slovačka , Finska
10 € - - -
20 € 526,5 10.530  Belgija , Irska , Španjolska , Portugal
50 € - - -
100 € 2.300 230.000  Njemačka , Španjolska , Francuska , Italija , Latvija , Litva , Austrija
200 € 715 143.000  Francuska , Italija , Austrija
500 € - - -
UKUPNO 3.989,90 385.771,90  Belgija , Španjolska , Francuska , Italija , Austrija , Njemačka , Grčka , Irska , Portugal , Cipar , Estonija , Malta , Latvija , Litva , Luksemburg , Nizozemska , Slovenija , Slovačka , Finska
Novčanice proizvedene u 2017.[113]
Apoen Količina (u milijunima) Vrijednost (u milijunima eura) NCB-i puštaju proizvodnju u pogon
5 € 390 1.948  Irska , Grčka
10 € - - -
20 € 900 18.000  Francuska , Italija , Portugal
50 € 3.300 164.998  Belgija , Njemačka , Estonija , Španjolska , Francuska , Italija , Cipar , Latvija , Litva , Luksemburg , Malta , Nizozemska , Slovenija , Slovačka , Finska
100 € 850 85,002  Njemačka , Španjolska , Austriji
200 € 284 56.752  Belgija , Njemačka
500 € - - -
UKUPNO 5.723 326.700  Belgija , Španjolska , Francuska , Italija , Austrija , Njemačka , Grčka , Irska , Portugal , Cipar , Estonija , Malta , Latvija , Litva , Luksemburg , Nizozemska , Slovenija , Slovačka , Finska
Novčanice proizvedene 2016.[113]
Apoen Količina (u milijunima) Vrijednost (u milijunima eura) NSB-i koji stavljaju proizvodnju u pogon
5 € - - -
10 € 1.000 10.000  Irska , Grčka , Španjolska , Francuska
20 € 500 10.000  Francuska
50 € 4,541 227.050  Belgija , Njemačka , Estonija , Španjolska , Francuska , Italija , Cipar , Latvija , Litva , Luksemburg , Malta , Nizozemska , Portugal , Slovenija , Slovačka , Finska
100 € 176 17.640  Austrija
200 € - - -
500 € - - -
UKUPNO 6.217 264,690  Belgija , Španjolska , Francuska , Italija , Austrija , Njemačka , Grčka , Irska , Portugal , Cipar , Estonija , Malta , Latvija , Litva , Luksemburg , Nizozemska , Slovenija , Slovačka , Finska

Praćenje

[uredi | uredi kôd]

Postoji nekoliko zajednica ljudi na europskoj razini, primjer za to je EuroBillTracker,[124] koji kao hobi prate novčanice eura koje prolaze kroz njihove ruke kako bi pratili i znali gdje putuju ili su putovale. Cilj je zabilježiti što više novčanica kako bi se znalo detalje o njihovom širenju, odakle i kamo putuju općenito, te se to prati, na primjer gdje je određena novčanica viđena, i generira statistika i ljestvica, za, na primjer, u kojim zemljama ima više novčanica. EuroBillTracker je od 3. ožujka 2018. registrirao preko 174,96 milijuna novčanica, vrijednih više od 3,23 milijarde eura.[125]

Novčanice od 1 i 2 eura

[uredi | uredi kôd]

ESB je izjavila da je "ispis novčanice za 1 euro skuplji (i manje trajan) od kovanja kovanice za 1 EUR". ESB je 18. studenoga 2004. definitivno zaključila da u eurozoni nema dovoljne potražnje za novčanicama vrlo male vrijednosti. Međutim, 25. listopada 2005., više od polovice zastupnika u Europskom parlamentu podržalo je zahtjev kojim se Europska komisija i Europska središnja banka pozivaju da prepoznaju definitivnu potrebu za uvođenjem novčanica od 1 i 2 eura.[126] Međutim, Europska središnja banka nije izravno odgovorna Parlamentu ili Komisiji pa je zanemarila taj prijedlog.

Novčanice od 0 eura

[uredi | uredi kôd]

2015. Richard Faille razvio je ideju o suvenirnim novčanicama eura izrađenim po istim standardima kao i valuta, ali bez vrijednosti. Tada se mogu one prodati za profit u znak sjećanja na mjesta ili događaje.[127] Od tada ideja postaje sve popularnija, a Europska središnja banka odobrila je njihovo tiskanje.[128] Popularni dodatak ovoj seriji izdao je grad Trier 2018. godine, a prikazuje Karla Marxa u spomen na dvjestotu godišnjicu njegovog rođenja.[129] Osim toga, predstavljen je dizajn koji obilježava 50. godišnjicu slijetanja mjeseca Apollo 11 u 2019. godini.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ European Central Bank. Glavna zadaća Eurosustava. Pristupljeno 4. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ↑ a b c d Hanspeter K. Scheller. 2004. The European Central Bank – History, Role and Functions (PDF). European Central Bank. str. 103ff. ISBN 92-9181-506-3. The ECB issues 8% of the total value of banknotes issued by the Eurosystem ... The other 92% of the euro banknotes are issued by the NCBs in proportion to their respective shares in the capital key of the ECB.
  3. ↑ a b c d ECB: Introduction. European Central Bank. Pristupljeno 2. kolovoza 2013.
  4. ↑ a b c d ECB: Circulation. European Central Bank. Studeni 2012. Pristupljeno 15. siječnja 2013.
  5. ↑ a b c d e f Europa series design – ECB – Our Money. www.new-euro-banknotes.eu. 2013. Pristupljeno 6. kolovoza 2013.
  6. ↑ Eurozone's new 5-euro note: Coming to a wallet near you. Deutsche Welle
  7. ↑ Circulation of euro banknotes. La Banque de France
  8. ↑ Deinhammer, Harald. 2017. Modelling euro banknote quality in circulation (PDF) (engleski). European Central Bank. Pristupljeno 16. lipnja 2019.
  9. ↑ FT.com – The history of the euro. Financial Times. Financial Times. 21. svibnja 2002. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. svibnja 2013. Pristupljeno 13. veljače 2013.
  10. ↑ Euroskupina. Pristupljeno 4. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  11. ↑ History of the Eurogroup – Eurozone. Eurozone Portal. 3. siječnja 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. srpnja 2013. Pristupljeno 6. kolovoza 2013.
  12. ↑ Slovenia joins the euro area – European Commission. European Commission. 16. lipnja 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. rujna 2013. Pristupljeno 6. kolovoza 2013.
  13. ↑ Cyprus and Malta adopt the euro – BBC NEWS. BBC News. 1. siječnja 2008. Pristupljeno 6. kolovoza 2013.
  14. ↑ Kubosova, Lucia. 31. prosinca 2008. Slovakia Joins Decade-Old Euro Zone – Businessweek. Bloomberg Businessweek. Pristupljeno 6. kolovoza 2013.
  15. ↑ Estonia to join euro zone in 2011. RTÉ News. 13. srpnja 2010. Pristupljeno 6. kolovoza 2013.
  16. ↑ Kaza, Juris. 9. srpnja 2013. Latvia Gets Green Light to Join Euro Zone -WSJ.com. Wall Street Journal. Wall Street Journal. Pristupljeno 31. srpnja 2013.
  17. ↑ Seputyte, Milda. 1. siječnja 2015. Lithuania Adopts Euro as Russian Worries Rattle Baltics. Bloomberg News. Pristupljeno 16. siječnja 2015.
  18. ↑ Bank, European Central. 15. siječnja 2023. Hrvatska (od 1. siječnja 2023.) journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  19. ↑ a b c d e f g h i European Central Bank. The Euro: Banknotes: Design elements. European Central Bank. Europa. Pristupljeno 21. siječnja 2019.. The Europa series has a revised map of Europe, including Malta and Cyprus. The tiny boxes near the bottom of the banknote show the Canary Islands and some overseas territories of France where the euro is also used. Very small islands are not shown on the banknotes because they cannot be accurately reproduced using high-volume offset printing.
  20. ↑ a b c d e f g h i ECB: Banknotes. European Central Bank. 1. siječnja 2002. Pristupljeno 1. studenoga 2011.
  21. ↑ Denominations first series €5. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  22. ↑ EuroTracer – Information Notes – €5 note. EuroTracer. 2002. Pristupljeno 7. siječnja 2012.
  23. ↑ Denominations first series €10. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  24. ↑ EuroTracer – Information Notes – €10 note. EuroTracer. 2002. Pristupljeno 7. siječnja 2012.
  25. ↑ Denominations first series €20. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  26. ↑ EuroTracer – Information Notes – €20 note. EuroTracer. 2002. Pristupljeno 9. siječnja 2012.
  27. ↑ Denominations first series €50. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  28. ↑ EuroTracer – Information Notes – €50 note. EuroTracer. EuroTracer. 2002. Pristupljeno 9. siječnja 2012.
  29. ↑ Denominations first series €100. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  30. ↑ EuroTracer – Information Notes – €100 note. EuroTracer. EuroTracer. 2002. Pristupljeno 9. siječnja 2012.
  31. ↑ Denominations first series €200. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  32. ↑ EuroTracer – Information Notes – €200 note. EuroTracer. 2002. Pristupljeno 9. siječnja 2012.
  33. ↑ Denominations first series €500. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  34. ↑ EuroTracer – Information Notes – €500 note. EuroTracer. 2002. Pristupljeno 9. siječnja 2012.
  35. ↑ a b BCE: La Banque centrale européenne. La Banque centrale européenne (European Central Bank). 2001. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  36. ↑ a b BCE: O Banco Central Europeu. O Banco Central Europeu (European Central Bank). 2001. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  37. ↑ {{cite web | url= https://europa.eu/european-union/about-eu/institutions-bodies/european-central-bank_ga | title=an Banc Ceannais Eorpach (BCE) | publisher=European Union (an tAontas Eorpach)| accessdate=6 June 2020
  38. ↑ a b BCE: La Banca centrale europea. La Banca Centrale Europea (European Central Bank). 2001. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  39. ↑ a b BCE: El Banco Central Europeo. El Banco Central Europeo (European Central Bank). 2001. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  40. ↑ a b ECB: Den Europæiske Centralbank. Den Europæiske Centralbank (European Central Bank). 2001. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  41. ↑ a b ECB: De Europese Centrale Bank. De Europese Centrale Bank (European Central Bank). 2001. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  42. ↑ a b ECB: The European Central Bank. European Central Bank. 2001. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  43. ↑ a b ECB: Europeiska centralbanken. ECB. Europeiska centralbanken (European Central Bank). 2001. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  44. ↑ a b EZB: Die Europäische Zentralbank. Die Europäische Zentralbank (European Central Bank). 2001. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  45. ↑ a b ΕΚΤ: H Ευρωπαϊκή Κεντρική Τράπεζα. H Ευρωπαϊκή Κεντρική Τράπεζα (European Central Bank). 2001. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  46. ↑ a b EKP: Euroopan keskuspankki. Euroopan keskuspankki (European Central Bank). 2001. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  47. ↑ Ured za publikacije – Međuinstitucijski stilski priručnik – 7.1.2. Redoslijed navođenja država. publications.europa.eu. Pristupljeno 5. veljače 2022.
  48. ↑ Ured za publikacije – Međuinstitucijski stilski priručnik – 7.1. Zemlje - 7.1.1. Imena i kratice. publications.europa.eu. Pristupljeno 5. veljače 2022.
  49. ↑ ECB: Banknotes. European Central Bank. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. svibnja 2013. Pristupljeno 13. veljače 2013.
  50. ↑ Denominations Europa series (interactive selection of denominations with design elements and security features) (engleski). European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  51. ↑ Denominations Europa series €5. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  52. ↑ Denominations Europa series €10. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  53. ↑ Denominations Europa series €20. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  54. ↑ Denominations Europa series €50. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  55. ↑ Denominations Europa series €100. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  56. ↑ Denominations Europa series €200. European Central Bank. Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  57. ↑ a b ECB ends production and issuance of €500 banknote. European Central Bank. 2016. Pristupljeno 5. svibnja 2016.
  58. ↑ BCE: An Banc Ceannais Eorpach. An Banc Ceannais Eorpach (European Central Bank). 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2013. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  59. ↑ BCE: Banca Centrală Europeană. Banca Centrală Europeană (European Central Bank). 2007. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  60. ↑ ECB: Evropská centrální banka. Evropská centrální banka (European Central Bank). 2004. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  61. ↑ ECB: Eiropas Centrālā banka. Eiropas Centrālā banka (European Central Bank). 2004. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  62. ↑ ECB: Europos Centrinis Bankas. Europos Centrinis Bankas (European Central Bank). 2004. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  63. ↑ ECB: Európska centrálna banka. Európska centrálna banka (European Central Bank). 2004. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  64. ↑ ECB: Evropska centralna banka. ECB. Evropska centralna banka (European Central Bank). 2004. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  65. ↑ ЕЦБ: Languages. Европейската централна банка (European Central Bank). 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. lipnja 2013. Pristupljeno 3. kolovoza 2013.
  66. ↑ EKP: Euroopa Keskpank. Euroopa Keskpank (European Central Bank). 2004. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  67. ↑ EBC: Languages. Europska središnja banka (European Central Bank). 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2013. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  68. ↑ EKB: Languages. Európai Központi Bank (European Central Bank). 2004. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. kolovoza 2013. Pristupljeno 3. kolovoza 2013.
  69. ↑ BĊE. Bank Ċentrali Ewropew (European Central Bank). 2004. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2013. Pristupljeno 3. kolovoza 2013.
  70. ↑ EBC: Languages. Europejski Bank Centralny (European Central Bank). 2004. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. lipnja 2013. Pristupljeno 3. kolovoza 2013.
  71. ↑ Interinstitutional style guide — 7.1.2. Country listing order. Publications Office - OP/B.3/CRI. 2015. Pristupljeno 21. studenoga 2016.
  72. ↑ Interinstitutional style guide — 7.1.1. Designations and abbreviations to use. Publications Office - OP/B.3/CRI. 2016. Pristupljeno 21. studenoga 2016.
  73. ↑ Schmid, John. 3. kolovoza 2001. Etching the Notes of a New European Identity. New York Times. Pristupljeno 9. siječnja 2012.
  74. ↑ Kristen Allen, "Euro Bridges: An Uncommon Monument to the Common Currency", Spiegel Online, 4 November 2011. Retrieved 13 January 2014.
  75. ↑ Benjamin Starr, "Bridges on Euro Banknotes Were Fictional, But This Dutch Designer Built Them Anyway", Visual News, 17 December 2014. Retrieved 23 March 2015.
  76. ↑ Those fantasy bridges on euro notes? They’re real, now, and all in one place  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. studenoga 2020. (Wayback Machine) Coin World (www.coinworld.com). July 24, 2017. Retrieved on 2017-07-25.
  77. ↑ Euro Banknote Bridges Atlas Obscura (www.atlasobscura.com). Retrieved on 2018-06-25.
  78. ↑ ECB: Farewell event in honour of Jean-Claude Trichet. European Central Bank. 19. listopada 2011. Pristupljeno 9. siječnja 2012.
  79. ↑ Christine Lagarde has already put her signature on EURO banknotes. eudebates.tv (engleski). 27. studenoga 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2020.
  80. ↑ a b c d e ECB: Security features. European Central Bank. 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. travnja 2009. Pristupljeno 30. lipnja 2012.
  81. ↑ ECB: Security features Europa series. European Central Bank. 2014. Pristupljeno 15. rujna 2014.

    and ECB: video on security features. European Central Bank. 2014. Pristupljeno 15. rujna 2014.
  82. ↑ a b c d e ECB: Europa series. European Central Bank. 2013. Pristupljeno 11. lipnja 2013.
  83. ↑ a b The Euro Information Website – Banknote Serial Numbers. The Euro Information Website. 2007–2013. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  84. ↑ Kuhn, Markus. 2. kolovoza 2002. The EURion Constellation (PDF). University of Cambridge. Pristupljeno 1. kolovoza 2013.
  85. ↑ Murdoch, Steven J. 10. prosinca 2009. Software Detection of Currency :: Projects :: Steven J. Murdoch. University of Cambridge. Pristupljeno 14. siječnja 2012.
  86. ↑ a b The Euro Information Website. The Euro Information Website. 2007–2013. Pristupljeno 1. kolovoza 2013.
  87. ↑ a b c d ECB: Europa series. European Central Bank. 2013. Pristupljeno 24. lipnja 2013.
  88. ↑ AFP: ECB to launch new euro banknotes in May. 8. studenoga 2012. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  89. ↑ The life cycle of a banknote – De Nederlandsche Bank. De Nederlandsche Bank. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. rujna 2009. Pristupljeno 17. kolovoza 2007.
  90. ↑ Superimpose – ECB – Our Money. European Central Bank. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. veljače 2013. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  91. ↑ The New €5 – ECB – Our Money. European Central Bank. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. veljače 2013. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  92. ↑ European Central Bank unveils new 5-euro note due 02.05.2013. Banknote News. 10. siječnja 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2013. Pristupljeno 10. siječnja 2013.
  93. ↑ Europa Series Introduction. European Central Bank. Pristupljeno 28. prosinca 2013.
  94. ↑ Bank, European Central. New €20 banknote unveiled in Frankfurt today. European Central Bank
  95. ↑ Bank, European Central. Eurosystem to unveil the new €20 and support banknote equipment manufacturers and suppliers. European Central Bank
  96. ↑ Bank, European Central. ECB unveils new €50 banknote. European Central Bank
  97. ↑ Bank, European Central. New €50 banknote starts circulating today. European Central Bank
  98. ↑ New €50 aims to beat counterfeits. Connexion France. 4. travnja 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. kolovoza 2022. Pristupljeno 4. studenoga 2020.
  99. ↑ Bank, European Central. ECB unveils new €100 and €200 banknotes. European Central Bank
  100. ↑ a b c Bank, European Central. Europa series. European Central Bank
  101. ↑ Ewing, Jack. 4. svibnja 2016. Europe to Remove 500-Euro Bill, the ‘Bin Laden’ Bank Note Criminals Love. NYTimes.com
  102. ↑ THE NEW €5 – ECB – Our Money. Our Money (European Central Bank). 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. lipnja 2013. Pristupljeno 24. lipnja 2013.
  103. ↑ a b ECB: For the visually impaired. European Central Bank. 2002. Pristupljeno 10. siječnja 2012.
  104. ↑ ECB Statistical Data Warehouse,Reports>ECB/Eurosystem policy>Banknotes and coins statistics>1.Euro banknotes>1.1 Quantities. ECB. European Central Bank
  105. ↑ ECB Statistical Data Warehouse,Reports>ECB/Eurosystem policy>Banknotes and coins statistics>1.Euro banknotes>1.2 Values. ECB. European Central Bank
  106. ↑ Biannual information on euro banknote counterfeiting. European Central Bank Directorate Communications. 16. siječnja 2012. Pristupljeno 6. kolovoza 2013.
  107. ↑ Biannual information on euro banknote counterfeiting. European Central Bank Directorate General Communications and Language Services. 10. siječnja 2013. Pristupljeno 6. kolovoza 2013.
  108. ↑ Biannual information on the counterfeiting of the euro. European Central Bank Directorate Communications. 31. srpnja 2002. Pristupljeno 6. kolovoza 2013.
  109. ↑ Biannual information on the counterfeiting of the euro. European Central Bank Directorate Communications. 23. siječnja 2003. Pristupljeno 6. kolovoza 2013.
  110. ↑ Gordon, Paul. 19. srpnja 2013. Counterfeit Euro Notes Rose 26% in Six Months to June, ECB Says – Bloomberg. Bloomberg. Pristupljeno 28. srpnja 2013.
  111. ↑ Riecher, Stefan. 19. srpnja 2013. Bundesbank Says Fake Euro Notes Fell 13.6% – Bloomberg. Bloomberg. Pristupljeno 28. srpnja 2013.
  112. ↑ More counterfeit euro notes in circulation. DutchNews.nl. 19. srpnja 2013. Pristupljeno 28. srpnja 2013.
  113. ↑ a b c d e f ECB: Production. European Central Bank. 2013. Pristupljeno 8. kolovoza 2013.
  114. ↑ a b c d e f The Euro Information Website – Banknote Print Code. The Euro Information Website. 2007–2013. Pristupljeno 12. veljače 2013.
  115. ↑ The preparation of euro banknotes. Ecu-activities.be. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. lipnja 2009. Pristupljeno 13. ožujka 2012.
  116. ↑ The Euro Information Website. ibiblio.org. Pristupljeno 7. kolovoza 2013.
  117. ↑ Bank, European Central. Design elements. European Central Bank (engleski). Pristupljeno 31. srpnja 2020.
  118. ↑ Bank, European Central. Banknotes. European Central Bank
  119. ↑ Slovenian notes, serial number H - EuroBillTracker. forum.eurobilltracker.com
  120. ↑ euroHOBBY. Eurocollection.ning.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2010. Pristupljeno 13. ožujka 2012.
  121. ↑ New Series of Euro Banknotes as from 2013. World of Coins. 19. travnja 2013. Pristupljeno 7. kolovoza 2013.
  122. ↑ EuroBillTracker – "Europa":2nd series of euro banknotes. EuroBillTracker. 10. siječnja 2013. Pristupljeno 11. lipnja 2013.
  123. ↑ a b c Europa Series Design – ECB – Our Money. Our Money (European Central Bank). 2013. Pristupljeno 24. lipnja 2013.
  124. ↑ EuroBillTracker – About this site. Philippe Girolami, Anssi Johansson, Marko Schilde. EuroBillTracker. 1. siječnja 2002. Pristupljeno 21. listopada 2011.
  125. ↑ EuroBillTracker – Statistics. Philippe Girolami, Anssi Johansson, Marko Schilde. EuroBillTracker. 3. ožujka 2018. Pristupljeno 3. ožujka 2018.
  126. ↑ European Parliament declaration on the introduction of 1 and 2 euro banknotes. European Parliament. 25. listopada 2005. Pristupljeno 11. siječnja 2013.
  127. ↑ "Zero euro" banknote creator Richard FAILLE strikes again!. 25. lipnja 2017.
  128. ↑ In Germany released a note of the value zero Euro – The International Massmedia Agency
  129. ↑ Petroff, Alanna. 19. travnja 2018. Karl Marx €0 bills are red hot. CNNMoney
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Euronovčanice&oldid=7031119"