Grčki alfabet

srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr.

Kanaansko-feničko 14. st. pr. Kr.
- paleohebrejsko 10. st. pr. Kr.
- aramejsko 9. st. pr. Kr.
  - Brahmi i indijska 6. st. pr. Kr.
    - tibetansko 7. st.
    - kmersko/javansko 9. st.
  - hebrejsko 3. st. pr. Kr.
  - sirsko 2. st. pr. Kr.
    - nabatejsko 2. st. pr. Kr.
      - arapsko 4. st.
  - avestijsko 4. - 6. st.
- grčko 9. st. pr. Kr.
  - etruščansko 8. st. pr. Kr.
    - latinično 7. st. pr. Kr.
    - rune 2. st.
    - ogamsko 4. st.
  - gotičko 4. st.
  - armensko 405.
  - glagoljičko 862.
  - ćirilično 10. st.
- samaritansko 6. st. pr. Kr.
- iberska 6. st. pr. Kr.
južnoarapsko 9. st. pr. Kr.
- etiopsko 5. –6. st. pr. Kr.

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava^[1]. Njime su pisana velika djela starine, od Platona i Aristotela do biblijskog Novog zavjeta. Nastaje u prvoj četvrtini 8.st. prije Krista i razvijen je iz feničkog psima, pri čemu su Grci od Feničana preuzeli znak i zvuk za dvadeset dva slova, dok su ih još šest s vremenom sami stvorili prilagođavajući fenički sustav pisanja svome jeziku.

Tablica grčkog alfabeta[uredi VE | uredi]

Izgovor je prikazan transkripcijom i transliteracijom u međunarodnu fonetsku abecedu.

Grčko[uredi VE | uredi]

Slovo	Ime			Glas		Latinička transkripcija		Feničko slovo
Slovo	starogrčko	novogrčko		starogrčki	novogrčki	starogrčki	novogrčki	Feničko slovo
Α α	ἄλφα	άλφα	alfa	[a] [aː]	[a]	a	a	alef
Β β	βῆτα	βήτα	beta	[b]	[v]	b	v	bet
Γ γ	γάμμα	γάμμα	gama	[g]	[ʝ], [ɣ]	g	gh, g	gimel
Δ δ	δέλτα	δέλτα	delta	[d]	[ð]	d	dh, d	dalet
Ε ε	εἶ, ἒ ψιλόν	έψιλον	epsilon	[e]	[e̞]	e	e	he
Ζ ζ	ζῆτα	ζήτα	zeta	[zd], [zː]	[z]	z	z	zajin
Η η	ἦτα	ήτα	eta	[ɛː] ([h])	[i]	e, ē	i	het
Θ θ	θῆτα	θήτα	theta	[tʰ]	[θ]	th	th	tet
Ι ι	ἰῶτα	ιώτα	jota	[i], [iː]	[i], [j]	i, ī	i	jod
Κ κ	κάππα	κάππα	kapa	[k]	[k], [c]	k	k	kaf
Λ λ	λάβδα, λάμβδα	λάμδα	lambda	[l]	[l]	l	l	lamed
Μ μ	μῦ	μι	mi	[m]	[m]	m	m	mem
Ν ν	νῦ	νι	ni	[n]	[n]	n	n	nun
Ξ ξ	ξεῖ, ξῖ	ξι	ksi	[ks]	[ks]	ks	ks	sameh
Ο ο	οὖ, ὂ μικρόν	όμικρον	omikron	[o]	[o̞]	o, ŏ	o	ajin
Π π	πεῖ, πῖ	πι	pi	[p]	[p]	p	p	pe
Ρ ρ	ῥῶ	ρω	ro	[r], [r̥]	[ɾ]	r	r	reš
Σ σ, ς	σῖγμα	σίγμα	sigma	[s]	[s]	s	s	šin
Τ τ	ταῦ	ταυ	tau	[t]	[t]	t	t	tav
Υ υ	ὗ, ὓ ψιλόν	ύψιλον	ipsilon	[u], [y], [yː]	[i]	u, y	y	vav
Φ φ	φεῖ, φῖ	φι	fi	[pʰ]	[f]	ph, f	f
Χ χ	χεῖ, χῖ	χι	hi	[kʰ], [ks]	[ç], [x]	kh, ks	h
Ψ ψ	ψεῖ, ψῖ	ψι	psi	[ps]	[ps]	ps	ps
Ω ω	ὦ, ὦ μέγα	ωμέγα	omega	[ɔː]	[o̞]	o, ō	o	ajin

Znamenko[uredi VE | uredi]

Slovo	Feničko slovo	Ime			Latinička transkripcija	Glas
Slovo	Feničko slovo	latinica	starogrčko	novogrčko	Latinička transkripcija	Glas
Ϛ ϛ^[2]	vav	stigma	―	στίγμα	st	[st]
Ϙ ϙ^[3], Ϟ ϟ^[4]	kof	kopa	ϙόππα	κόππα	k	[k]
Ͳ ͳ^[5], Ϡ ϡ^[6]	cade	sampi	―	σαμπῖ	ss	[sː], [ks], [ts]

Arhajsko[uredi VE | uredi]

Slovo	Feničko slovo	Ime			Latinička transkripcija	Glas
Slovo	Feničko slovo	latinica	starogrčko	novogrčko	Latinička transkripcija	Glas
Ϝ ϝ^[7], Ͷ ͷ^[8]	vav	digama	ϝαῦ	δίγαμμα	w	[w]
Ͱ ͱ^[9]	het	heta	ἧτα	ήτα	h	[h]
Ϻ ϻ^[10]	cade	san	ϻάν	σάν	s	[s]
Ϸ ϸ^[11]	cade	šo	―	―	sh	[ʃ]

Školski primjer[uredi VE | uredi]

Školski primjer grčkog alfabeta i načina pisanja malih slova.

Školski primjer grčkog alfabeta.

Školski primjer pisanja malih slova grčkog alfabeta.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: grčki alfabet

Bilješke[uredi VE | uredi]

↑ Coulmas, Florian (1996). The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems, Oxford: Blackwell Publishers Ltd.. ISBN 0-631-21481-X (en)
↑ Stigma, Nick Nicholas' Home Page (en)
↑ Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)
↑ Numeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)
↑ Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)
↑ Numeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)
↑ Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)
↑ Pamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)
↑ Heta, Nick Nicholas' Home Page (en)
↑ San, Nick Nicholas' Home Page (en)
↑ Sho, Nick Nicholas' Home Page (en)

Izvori[uredi VE | uredi]

(en), R. Elsie, « en:Albanian Literature in Greek Script: the Eighteenth and Early Nineteenth-Century Orthodox Tradition in Albanian Writing », en en:Byzantine and Modern Greek Studies, vol. 15, n° 20, Birmingham, 1991, PDF.
(en), N. e A. Humez, en:Alpha to omega: the life & times of the Greek alphabet, ed. Godine, Boston, 1981, (ISBN 0-87923-377-X).
(en), L. Hamilton Jeffery, en:The local scripts of archaic Greece: a study of the origin of the Greek alphabet and its development from the eighth to the fifth centuries B.C., ed. Clarendon Press, Oxford, 1990, (ISBN 978-0198140610).
(en), M. S. Makratis (ed.), en:Greek letters: from tablets to pixels, ed. Oak Knoll Press, 1996, (ISBN 978-1884718274).
(en), H. Hansen e G. Quinn, en:Greek: An Intensive Course, ed. Fordham University Press, 1992, (ISBN 978-0823216635).
(en), B. B. Powell, en:Homer and the Origin of the Greek Alphabet, ed. Cambridge University Press, 1996, (ISBN 978-0521589079).
(en), M. S. Makratis, en:Character codes for Greek: Problems and modern solutions, 1996.
Zdravka Martinić-Jerčić, Dubravka Matković: PROMETEJ: udžbenik grčkog jezika za 1.i 2. godinu učenja (ISBN 978-953-0-50510-0)

Nedovršeni članak Grčki alfabet koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[Blackwell-1] Coulmas, Florian (1996). The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems, Oxford: Blackwell Publishers Ltd.. ISBN 0-631-21481-X (en)

[2] Stigma, Nick Nicholas' Home Page (en)

[3] Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)

[4] Numeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)

[5] Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)

[6] Numeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)

[7] Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)

[8] Pamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)

[9] Heta, Nick Nicholas' Home Page (en)

[10] San, Nick Nicholas' Home Page (en)

[11] Sho, Nick Nicholas' Home Page (en)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]