Grčki alfabet

Povijest alfabeta
srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr. Kanaansko-feničko 14. st. pr. Kr. paleohebrejsko 10. st. pr. Kr. aramejsko 9. st. pr. Kr. Brahmi i indijska 6. st. pr. Kr. tibetansko 7. st. kmersko/javansko 9. st. hebrejsko 3. st. pr. Kr. sirsko 2. st. pr. Kr. nabatejsko 2. st. pr. Kr. arapsko 4. st. avestijsko 4. - 6. st. grčko 9. st. pr. Kr. etruščansko 8. st. pr. Kr. latinično 7. st. pr. Kr. rune 2. st. ogamsko 4. st. gotičko 4. st. armensko 405. glagoljičko 862. ćirilično 10. st. samaritansko 6. st. pr. Kr. iberska 6. st. pr. Kr. južnoarapsko 9. st. pr. Kr. etiopsko 5. –6. st. pr. Kr.
meroitičko 3. st. pr. Kr.
Genealogija

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još koristi. Njime su pisana velika djela starine, od Platona i Aristotela do biblijskog Novog zavjeta. Nastalo je otprilike tijekom 9. stoljeća pr. Kr.

Tablica grčkog alfabeta

Izgovor je prikazan transkripcijom u međunarodnu fonetsku abecedu.

Novogrčko

Slovo	Ime			Glas		Latinička transliteracija		Feničko slovo
	starogrčko	novogrčko		starogrčki	novogrčki	starogrčki	novogrčki
Α α	ἄλφα	άλφα	alfa	[a] [aː]	[a]	a	a	alef
Β β	βῆτα	βήτα	beta	[b]	[v]	b	v	bet
Γ γ	γάμμα	γάμμα	gama	[g]	[ʝ], [ɣ]	g	gh, g	gimel
Δ δ	δέλτα	δέλτα	delta	[d]	[ð]	d	dh, d	dalet
Ε ε	εἶ, ἒ ψιλόν	έψιλον	epsilon	[e]	[e̞]	e	e	he
Ζ ζ	ζῆτα	ζήτα	zeta	[zd], [zː]	[z]	z	z	zajin
Η η	ἦτα	ήτα	eta	[ɛː] ([h])	[i]	e, ē	i	het
Θ θ	θῆτα	θήτα	theta	[tʰ]	[θ]	th	th	tet
Ι ι	ἰῶτα	ιώτα	jota	[i], [iː]	[i], [j]	i, ī	i	jod
Κ κ	κάππα	κάππα	kapa	[k]	[k], [c]	k	k	kaf
Λ λ	λάβδα, λάμβδα	λάμδα	lambda	[l]	[l]	l	l	lamed
Μ μ	μῦ	μι	mi	[m]	[m]	m	m	mem
Ν ν	νῦ	νι	ni	[n]	[n]	n	n	nun
Ξ ξ	ξεῖ, ξῖ	ξι	ksi	[ks]	[ks]	ks	ks	sameh
Ο ο	οὖ, ὂ μικρόν	όμικρον	omikron	[o]	[o̞]	o, ŏ	o	ajin
Π π	πεῖ, πῖ	πι	pi	[p]	[p]	p	p	pe
Ρ ρ	ῥῶ	ρω	ro	[r], [r̥]	[ɾ]	r	r	reš
Σ σ, ς	σῖγμα	σίγμα	sigma	[s]	[s]	s	s	šin
Τ τ	ταῦ	ταυ	tau	[t]	[t]	t	t	tav
Υ υ	ὗ, ὓ ψιλόν	ύψιλον	ipsilon	[u], [y], [yː]	[i]	u, y	y	vav
Φ φ	φεῖ, φῖ	φι	fi	[pʰ]	[f]	ph, f	f
Χ χ	χεῖ, χῖ	χι	hi	[kʰ], [ks]	[ç], [x]	kh, ks	h
Ψ ψ	ψεῖ, ψῖ	ψι	psi	[ps]	[ps]	ps	ps
Ω ω	ὦ, ὦ μέγα	ωμέγα	omega	[ɔː]	[o̞]	o, ō	o

Starogrčko

Slovo	Feničko slovo	Ime			Latinička transliteracija	Glas
		latinica	starogrčko	novogrčko
Ϝ ϝ	vav	digama	ϝαῦ	δίγαμμα	w	[w]
Ͱ ͱ	het	heta	ἧτα		h	[h]
Ϻ ϻ	cade	san	ϻάν	σάν	s	[s]
Ϙ ϙ	kof	kopa	ϙόππα	κόππα	k	[k]
Ͳ ͳ	cade	sampi		σαμπῖ	ss	[sː], [ks], [ts]

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: grčki alfabet

Izvori

• (en), R. Elsie, « en:Albanian Literature in Greek Script: the Eighteenth and Early Nineteenth-Century Orthodox Tradition in Albanian Writing », en en:Byzantine and Modern Greek Studies, vol. 15, n° 20, Birmingham, 1991, PDF.
• (en), N. e A. Humez, en:Alpha to omega: the life & times of the Greek alphabet, ed. Godine, Boston, 1981, (ISBN 0-87923-377-X).
• (en), L. Hamilton Jeffery, en:The local scripts of archaic Greece: a study of the origin of the Greek alphabet and its development from the eighth to the fifth centuries B.C., ed. Clarendon Press, Oxford, 1990, (ISBN 978-0198140610).
• (en), M. S. Makratis (ed.), en:Greek letters: from tablets to pixels, ed. Oak Knoll Press, 1996, (ISBN 978-1884718274).
• (en), H. Hansen e G. Quinn, en:Greek: An Intensive Course, ed. Fordham University Press, 1992, (ISBN 978-0823216635).
• (en), B. B. Powell, en:Homer and the Origin of the Greek Alphabet, ed. Cambridge University Press, 1996, (ISBN 978-0521589079).
• (en), M. S. Makratis, en:Character codes for Greek: Problems and modern solutions, 1996.

Nedovršeni članak Grčki alfabet koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.