Grčki alfabet

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Povijest alfabeta

srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr.

meroitičko 3. st. pr. Kr.
Genealogija

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još koristi[1]. Njime su pisana velika djela starine, od Platona i Aristotela do biblijskog Novog zavjeta. Nastalo je otprilike tijekom 9. stoljeća pr. Kr.

Tablica grčkog alfabeta[uredi VE | uredi]

Izgovor je prikazan transkripcijom u međunarodnu fonetsku abecedu.

Novogrčko[uredi VE | uredi]

Slovo Ime Glas Latinička transliteracija Feničko slovo
starogrčko novogrčko starogrčki novogrčki starogrčki novogrčki
Α α ἄλφα άλφα alfa [a] [] [a] a a Alef alef
Β β βῆτα βήτα beta [b] [v] b v Beth bet
Γ γ γάμμα γάμμα gama [g] [ʝ], [ɣ] g gh, g Gimel gimel
Δ δ δέλτα δέλτα delta [d] [ð] d dh, d Daleth dalet
Ε ε εἶ, ἒ ψιλόν έψιλον epsilon [e] [] e e He he
Ζ ζ ζῆτα ζήτα zeta [zd], [] [z] z z Zayin zajin
Η η ἦτα ήτα eta [ɛː] ([h]) [i] e, ē i Heth het
Θ θ θῆτα θήτα theta [] [θ] th th Teth tet
Ι ι ἰῶτα ιώτα jota [i], [] [i], [j] i, ī i Yodh jod
Κ κ κάππα κάππα kapa [k] [k], [c] k k Kaf kaf
Λ λ λάβδα, λάμβδα λάμδα lambda [l] [l] l l Lamedh lamed
Μ μ μῦ μι mi [m] [m] m m Mem mem
Ν ν νῦ νι ni [n] [n] n n Nun nun
Ξ ξ ξεῖ, ξῖ ξι ksi [ks] [ks] ks ks Samekh sameh
Ο ο οὖ, ὂ μικρόν όμικρον omikron [o] [] o, ŏ o Ayin ajin
Π π πεῖ, πῖ πι pi [p] [p] p p Pe pe
Ρ ρ ῥῶ ρω ro [r], [] [ɾ] r r Res reš
Σ σ, ς σῖγμα σίγμα sigma [s] [s] s s Sin šin
Τ τ ταῦ ταυ tau [t] [t] t t Taw tav
Υ υ ὗ, ὓ ψιλόν ύψιλον ipsilon [u], [y], [] [i] u, y y Waw vav
Φ φ φεῖ, φῖ φι fi [] [f] ph, f f
Χ χ χεῖ, χῖ χι hi [], [ks] [ç], [x] kh, ks h
Ψ ψ ψεῖ, ψῖ ψι psi [ps] [ps] ps ps
Ω ω ὦ, ὦ μέγα ωμέγα omega [ɔː] [] o, ō o

Starogrčko[uredi VE | uredi]

Slovo Feničko slovo Ime Latinička transliteracija Glas
latinica starogrčko novogrčko
Ϝ ϝ vav vav digama ϝαῦ δίγαμμα w [w]
Ͱ ͱ het het heta ἧτα h [h]
Ϻ ϻ cade cade san ϻάν σάν s [s]
Ϙ ϙ kof kof kopa ϙόππα κόππα k [k]
Ͳ ͳ cade cade sampi σαμπῖ ss [sː], [ks], [ts]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: grčki alfabet

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Coulmas, Florian (1996). The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems, Oxford: Blackwell Publishers Ltd.. ISBN 0-631-21481-X. (en)

Izvori[uredi VE | uredi]

  • (en), R. Elsie, « en:Albanian Literature in Greek Script: the Eighteenth and Early Nineteenth-Century Orthodox Tradition in Albanian Writing », en en:Byzantine and Modern Greek Studies, vol. 15, n° 20, Birmingham, 1991, PDF.
  • (en), N. e A. Humez, en:Alpha to omega: the life & times of the Greek alphabet, ed. Godine, Boston, 1981, (ISBN 0-87923-377-X).
  • (en), L. Hamilton Jeffery, en:The local scripts of archaic Greece: a study of the origin of the Greek alphabet and its development from the eighth to the fifth centuries B.C., ed. Clarendon Press, Oxford, 1990, (ISBN 978-0198140610).
  • (en), M. S. Makratis (ed.), en:Greek letters: from tablets to pixels, ed. Oak Knoll Press, 1996, (ISBN 978-1884718274).
  • (en), H. Hansen e G. Quinn, en:Greek: An Intensive Course, ed. Fordham University Press, 1992, (ISBN 978-0823216635).
  • (en), B. B. Powell, en:Homer and the Origin of the Greek Alphabet, ed. Cambridge University Press, 1996, (ISBN 978-0521589079).
  • (en), M. S. Makratis, en:Character codes for Greek: Problems and modern solutions, 1996.


Beta uc lc.svg Nedovršeni članak Grčki alfabet koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.