Prijeđi na sadržaj

Filipi

Koordinate: 41°00′47″N 24°17′11″E / 41.01306°N 24.28639°E / 41.01306; 24.28639
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Filipi. Za druga značenja pogledajte Filipi (razdvojba).
Arheološki lokalitet Filipi
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Grčka
Godina uvrštenja2016. (40. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1517
Koordinate41°00′47″N 24°17′11″E / 41.01306°N 24.28639°E / 41.01306; 24.28639
Filipi na zemljovidu Grčke
Filipi
Filipi
Lokacija Filipa u Grčkoj

Filipi (grčki: Φίλιπποι, tj. Philippoi; latinski: Philippi) bio je starogrčki grad u istočnoj Makedoniji, Prefektura Kavala, na drevnom putu koji povezuje Europu i Aziju, Via Egnatia. Danas tek arheološki lokalitet s ostacima starog grada ispod planine Slavinka (gr. Lekani), oko 13 km sjeverozapadno od obalnog sjedišta pokrajine, grada Kavala. Filipi se nalaze na sjevernoj granici močvara koje su u antici prekrivale cijelu dolinu, odvajajući grad od gorja Pangeon i ostatke Grčke na jugu.

Ruševine središta starog grada s forumom u prednjem planu, te tržnicom i bazilkom u pozadini.

Arheološki lokalitet Filipi je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2016. godine.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Osnovan je oko 360. pr. Kr. pod imenom Krenid (Κρηνῖδες, tj. „Izvori”), a 356. pr. Kr. ga je osvojio makedonski kralj Filip II. Makedonski i nazvao po sebi. Grad je očuvao svoju autonomiju sve do vremena Filip V. Makedonski kada je anektiran Makedoniji, samo da bi ga 168. pr. Kr. osvojio Rim. Usprkos relativno malom broju stanovnika, bio je važno trgovačko središte.

Najvažniji događaj u njegovoj povijesti je bila Bitka kod Filipa 42. pr. Kr. u kojoj je Drugi trijumvirat porazio ubice Julija Cezara.

Filipi su važni i u povijesti kršćanstva kako ih je posjetio Sveti Pavao koji je njegovim stanovnicima uputio znamenitu „Poslanicu Filipljanima”.

Nakon što ga je poharala Justinijanova kuga u 547. god., sada već bizantski grad je 619. god. pogodio i potres od kojega se nikada više nije oporavio. God. 838. nakratko ga osvajaju Bugari i grad postaje bizantska pogranična utvrda sa zidinama iz 10. i 11. st.

Nakon četvrtog križarskog rata grad osvajaju Srbi, ali je usprkos važnosti kao utvrde na putu Via Egnatia počeo nazadovati da bi u 14. stoljeću, nakon što ga osvaja Otomansko Carstvo, bio potpuno napušten.

Po njemu je prozvana današnja općina Filippoi koja pripada periferiji Istočna Makedonija u suvremenoj Grčkoj.

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Ostaci ovog utvrđenog grada leže u podnožju akropole i od svog osnutka 356. godine prije Krista razvio se kao "mali Rim" zajedno sa širenjem Rimskog carstva u desetljećima nakon bitke kod Filipa iz 42. pr. Kr. Helenističko kazalište i pogrebni heroon (hram) dopunjen je s rimskim građevinama kao što su je forum. Kasnije je grad postao središte kršćanske vjere nakon posjeta apostola Pavla oko 49. – 50. god. Ostaci njegove bazilike predstavljaju izuzetno svjedočanstvo ranog uspostavljanja kršćanstva.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Filipi
  1. Archaeological Site of Philippi na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 8. srpnja 2016.
  2. Friz iz Basae u Britanskom muzeju. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. siječnja 2016. Pristupljeno 18. srpnja 2016. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  • Predrag Novaković, Archaeology in the New Countries of Southeastern Europe: A Historical Perspective, u djelu Comparative Archaeologies: A Sociological View of the Science of the Past, autor Ludomir R. Lozny, Springer, 2011., str. 417. ISBN 1441982256

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]