Filipi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Filipi. Za druga značenja, pogledajte Filipi (razdvojba).

Arheološki lokalitet Filipi

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Arheološki lokalitet Filipi
Flag of Greece.svg Grčka


Filipi na karti Grčka
Filipi
Filipi
Lokacija Filipa u Grčkoj
Godina uvrštenja: 2016. (40. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: 1517 UNESCO

Filipi (grčki: Φίλιπποι, tj. Philippoi; latinski: Philippi) bio je starogrčki grad u istočnoj Makedoniji, Prefektura Kavala, na drevnom putu koji povezuje Europu i Aziju, Via Egnatia. Danas tek arheološki lokalitet s ostacima starog grada ispod planine Slavinka (gr. Lekani), oko 13 km sjeverozapadno od obalnog sjedišta pokrajine, grada Kavala. Filipi se nalaze na sjevernoj granici močvara koje su u antici prekrivale cijelu dolinu, odvajajući grad od gorja Pangeon i ostatke Grčke na jugu.

Ruševine središta starog grada s forumom u prednjem planu, te tržnicom i bazilkom u pozadini.

Arheološki lokalitet Filipi je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2016. godine[1].

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnovan je oko 360. pr. Kr. pod imenom Krenid (Κρηνῖδες, tj. „Izvori”), a 356. pr. Kr. ga je osvojio makedonski kralj Filip II. Makedonski i nazvao po sebi. Grad je očuvao svoju autonomiju sve do vremena Filip V. Makedonski kada je anektiran Makedoniji, samo da bi ga 168. pr. Kr. osvojio Rim. Usprkos relativno malom broju stanovnika, bio je važno trgovačko središte.

Najvažniji događaj u njegovoj povijesti je bila Bitka kod Filipa 42. pr. Kr. u kojoj je Drugi trijumvirat porazio ubice Julija Cezara.

Filipi su važni i u povijesti kršćanstva kako ih je posjetio Sveti Pavao koji je njegovim stanovnicima uputio znamenitu „Poslanicu Filipljanima”.

Nakon što ga je poharala Justinijanova kuga u 547. god., sada već bizantski grad je 619. god. pogodio i potres od kojega se nikada više nije oporavio. God. 838. nakratko ga osvajaju Bugari i grad postaje bizantska pogranična utvrda sa zidinama iz 10. i 11. st.

Nakon četvrtog križarskog rata grad osvajaju Srbi, ali je usprkos važnosti kao utvrde na putu Via Egnatia počeo nazadovati da bi u 14. stoljeću, nakon što ga osvaja Otomansko Carstvo, bio potpuno napušten.

Po njemu je prozvana današnja općina Filippoi koja pripada periferiji Istočna Makedonija u suvremenoj Grčkoj.

Odlike[uredi VE | uredi]

Ostaci ovog utvrđenog grada leže u podnožju akropole i od svog osnutka 356. godine prije Krista razvio se kao "mali Rim" zajedno sa širenjem Rimskog carstva u desetljećima nakon bitke kod Filipa iz 42. pr. Kr. Helenističko kazalište i pogrebni heroon (hram) dopunjen je sa rimskim građevinama kao što su je forum. Kasnije je grad postao središte kršćanske vjere nakon posjeta apostola Pavla oko 49.-50. god. Ostaci njegove bazilike predstavljaju izuzetno svjedočanstvo ranog uspostavljanja kršćanstva[2].

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Filipi
  1. Archaeological Site of Philippi na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 8. srpnja 2016.
  2. Friz iz Basae u Britanskom muzeju
  • Predrag Novaković, Archaeology in the New Countries of Southeastern Europe: A Historical Perspective, u djelu Comparative Archaeologies: A Sociological View of the Science of the Past, autor Ludomir R. Lozny, Springer, 2011., str. 417. ISBN 1441982256

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 41°00′47″N 24°17′11″E / 41.01306°N 24.28639°E / 41.01306; 24.28639