Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu
Flag of Greece.svg
Godina uvrštenja: 1988. (12. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/456 UNESCO

Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu je zajednički naziv za skupinu građevina izgrađenih od 4. do 15. stoljeća u Solunu, koje su zbog svoje arhitekture i slikarskih ukrasa, pod ovim imenom, upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1988. godine.

Odlike[uredi VE | uredi]

Solun (Thessalonika), koji je osnovan 315. pr. Kr. kao provincijska prijestolnica i važna morska luka, je postao veoma važan tijekom širenja kršćanstva. Neke od solunskih crkava su izgrađene u tlocrtu upisanog grčkog križa, a ostale kao longitudinalne trobrodne bazilike. Građene su tijekom dugog razdoblja od 4. do 15. stoljeća i predstavljaju razvitak stila koji je snažno utjecao na razvoj bizantske arhitekture. Mozaici iz Galijeve rotunde, sv. Dimitrija i sv. Davida se smatraju jednima od najvažnijih djela ranokršćanske umjetnosti.

Popis spomenika[uredi VE | uredi]

Slika Ime izgradnja razdoblje Koordinate Bilješke
AgiosDimitriosinner.jpg Crkva sv. Dimitrija u Solunu (Άγιος Δημήτριος) 629. - 634. Bizantska umjetnost 40°22′55″N 22°33′55″E / 40.3819°N 22.565229°E / 40.3819; 22.565229 Spomenik je petobrodna bazilika s narteksom i transeptom. Ispod svetišta i transepta je kripta. Kapela sv. Euthymiosa je priključena na jugoistočnom kutu crkve. Vrlo malo fragmenata skulpture i slikarskog uređenja (mozaici, freske) su preživjeli katastrofalni požar iz 1917. godine, ali su primjeri uzastopnih povijesnih razdoblja.
Arch-of-Galerius-3.jpg Galerijev slavoluk i grobnica (αψίδα του Γαλερίου) 298.-306. Ranokršćanstvo 40°22′34″N 22°34′16″E / 40.375997°N 22.571061°E / 40.375997; 22.571061 Galerije je podigao slavoluk bogato ukrašen realističkim reljefima u slavu pobjede nad Sasanidima i osvajanja njihove prijestolnice, Ktesifona, 298. god. Bio je to osmolučni gradski portal od kojega su sačuvana tri oštećena luka. Galerijeva grobnica je izgrađena kao njegov mauzolej, ali je car sahranjen u Gamzigradu, a grobnica je postala, prema nekima, najstarijom kršćanskom crkvom, tzv. Rotunda sv. Jurja, bogato ukrašena mozaicima u 4. st.
Hagiasophiathessa.jpg Crkva sv. Mudrosti (Ἁγία Σοφία) 3.-8. stoljeća Bizantska umjetnost 40°22′33″N 22°33′54″E / 40.375824°N 22.564954°E / 40.375824; 22.564954 Jedna od najstarijih građevina u gradu izgrađena je u 8. st. na temeljima starije crkve iz 3. st., po uzoru na Aja Sofiju u Konstantinopolu. Ona je bizantska bazilika tlocrta upisanog grčkog križa sa središnjom kupolom na kratkom tamburu i apsidom ukrašenom pozlaćenim mozaicima.
THES Panaghia Chalkeon 5944.JPG Gospina crkva Bakrokovača (Παναγία τῶν Χαλκέων) 1028. Bizantska umjetnost 40°22′53″N 22°33′49″E / 40.381251°N 22.563745°E / 40.381251; 22.563745 Crkva je tlocrta upisanog grškog križa, tipičnog za makedonsko razdoblje bizantske umjetnosti, sa središnjom kupolom na četiri masivna stuba, dvije manje kupole i narteksom. Izgrađena je od opeke, zbog čega je zovu i Crvena crkva, a fasada je bogata pilastrima, dok je unutrašnjost ukrašena freskama iz 11. i 14. st.
Thessaloniki-Hagia Nicolaos Orphanos- 5685x3807.jpg Crkva sv. Nikole Siročeta
(Ἅγιος Νικόλαος ὁ Ὀρφανός)
1310.-1320. Bizantska umjetnost 40°22′54″N 22°34′20″E / 40.381607°N 22.572277°E / 40.381607; 22.572277 Izgrađena je kao manastirska jednobrodna crkva s drvenim krovom, kojoj su kasnije dodana dva bočna broda koji se nastavljaju oko oltara u deambulatorij. Izvana je neugledna od nepravilne opeke i kamena, ali je iznutra bogato oslikana freskama iz razdoblja srbijanskog kralja Stefana Uroša II.
Church of the Twelve Apostles, Thessaloniki, full.JPG Crkva sv. Apostola (Ἅγιοι Ἀπόστολοι) 1310.-1329. Bizantska umjetnost 40°23′00″N 22°33′41″E / 40.383422°N 22.561517°E / 40.383422; 22.561517 Crkva je bila katholikon (manastirska glavna crkva), a izgrađena je u upisanom grčkom križu s pet kupola, velikom središnjom i četiri manje na svakom kraju, te narteksom, deambulatorijem s galerijama i dvije bočne kapele s ulazom izvana. Fasada ima izmjenični ukras od različitih opeka i mnogo lezena. Unutrašnjost je ukrašena mozaicima i freskama iz 14. stoljeća.
Monastery of Latomou 01.jpg Manastir Latomos (Μονή Λατόμου) 5.-6. stoljeće Ranokršćanstvo i Bizant Od manastira je sačuvana samo Crkva sv. Davida s kraja 5. stoljeća, koja je bila bogato ukrašena mozaicima iz 6. i freskama iz 12. stoljeća. Crkva sv. Davida je izgrađena preko ranije, rimske zgrade, kao katholikon (glavna crkva) manastira Latomos. Izvorna crkva bila mala i kvadratičnog tlocrta s apsidom na istočnom kraju, a ulazom na zapadu. U svakoj od četiri strane zgrade bila izgrađena mala komora čineći križ s jednakim kracima na području naosa. Cijela zapadna strana crkve je srušena i sada se ulaz nalazi na južnoj strani. Od uređenja interijera je očuvan poznati mozaik u školjki svetišta, datiran u 5. - 6. st. i fragmenti zidnih slika, datiranih u 12. stoljeće.
07Thessaloniki 12 Apostel03.jpg Crkva sv. Pantelejmona (Άγιος Παντελεήμων) 13. stoljeće Bizantska umjetnost Crkva je imala galeriju oko cijele građevine sa simetričnim oltarom s dvije male kapele. Tlocrta je upisanog grčkog križa sa središnjom kupolom na masivna 4 stuba i malenom kupolom iznad broda. Unutra se nalaze freske s prikazima Gospe i tri bizantska cara makedonske dinastije.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]