Hrvati u BiH 1991.

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dio serije članaka o
Demografiji Hrvata
Bosne i Hercegovine
Prvi popis  | Sarajevo  | Mostar
1879.  | 1885.  | 1895.  | 1910.
1921.  | 1931.  | 1948.  | 1953.
1961.  | 1971.  | 1981.  | 1991.
Katolici 1996. - 2012.  | 2013.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, bosanskohercegovački Hrvati su činili 17,30 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 755.895.

Hrvati su većinom bili skoncentrirani u:


ostalim područjima uz hrvatsku granicu:


par unutrašnjih enklava:


u velikim gradovima

Većina unutrašnjih enklava je ispresjeckana između više općina u kojima Hrvati nisu bili većina (Vareš je očita iznimka), a ni sve općine i gradovi na područjima bivše banovine Hrvatske s obzirom na etničke i administrativne promjene u drugoj Jugoslaviji nisu bile nacionalno homogene.

Tijekom općinskih izbora 1991. u većini općina sa znatnim udjelom Hrvata vlast osvaja Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (jedina općina sa hrvatskom većinom u kojoj nije pobijedio HDZ je bio Vareš, gdje je pobijedila Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine). Prvi znak rata bio je 1. listopada 1991., kada je razoreno hrvatsko selo Ravno, u istočnoj Hercegovini. Zbog odsutnosti središnje vlasti u Sarajevu, kao odgovor na srpske autnomne oblasti i nadolazeću agresiju osnivaju se hrvatske zajednie. Prva takva zajednica bila je Bosanska Posavina, koja je osnovana 12. studenog 1991., slijedile su Herceg-Bosna 18. studenog 1991., Usora 14. siječnja 1992. i Srednja Bosna 27. siječnja 1992. godine. Osnivanjem Hrvatskog vijeća obrane, 8. travnja 1992. godine, spomenute zajednice se uvezuju u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, kao političku, kulturnu, ekonomsku i teritorijalnu organizaciju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Herceg-Bosna je obuhvatala većinu područja sa značajnim hrvatskim prisustvom (područja Banovine Hrvatske i srednjobosanske enklave), no ona je isključivala većinu područja u Zapadnoj Bosni.

Srodni članci[uredi VE | uredi]