Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dio serije članaka o
Demografiji Hrvata
Bosne i Hercegovine
Prvi popis  | Sarajevo  | Mostar
1879.  | 1885.  | 1895.  | 1910.
1921.  | 1931.  | 1948.  | 1953.
1961.  | 1971.  | 1981.  | 1991.
Katolici 1996. - 2012.  | 2013.

Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini obavlja se krajem svake stare i početkom nove godine, prigodom blagoslova kuća. Ovdje su dostupni cjelokupni podaci po župama, općinama, županijama i entitetima za popis kućanstava izrađen krajem 2008. i početkom 2009. godine (u obzir je uzeta i 2007.).

Na površini od 51.129 km2, 2009. godine u Bosni i Hercegovini, živjelo je 473.242 Hrvata ili 62,6 % u odnosu na 755.883, koliko ih je bilo 1991. godine.

Broj katoličkih vjernika u Bosni i Hercegovini kreće se ovako: 1996. - 424.915, 1997. - 451.385, 1998. - 451.208, 1999. - 448.186, 2000. - 456.058., 2001. - 458.110, 2002. - 463.687, 2003. - 464.821, 2004. - 464.694., 2005. - 462.690, 2006. - 463.131., 2007. - 459.102, 2008. - 454.921, 2009. - 448.147, 2010. - 443.013, 2011. - 443.084, 2012. - 435.562.[1]

Grafički prikaz kretanja broja katoličkih vjernika u BiH od 1996. do 2011. Grafički prikaz kretanja broja katoličkih vjernika u BiH od 1996. do 2011.
Grafički prikaz kretanja broja katoličkih vjernika u BiH od 1996. do 2011.
Grafički prikaz kretanja krštenih i umrlih katolika u BiH od 1996. do 2011.
Bosnia and Herzegovina devision 2005.png
Objašnjenje popisa: Na slici je prikazana upravna podjela Federacije Bosne i Hercegovine i statistička podjela Republike Srpske iz 2005., po kojoj su razvrstani podaci o broju Hrvata katolika, prikupljeni pri popisu katoličkih kućanstava krajem 2008. i početkom 2009. godine.

Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od slijedećih županija: Unsko-sanske, Posavske, Tuzlanske, Zeničko-dobojske, Bosansko-podrinjske, Srednjobosanske, Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke, Sarajevske i Hercegbosanske županije.

U tom razdoblju (2005.), Republika Srpska se sastojala od slijedećih statističkih regija: Banjalučke, Dobojske, Bijeljinjske, Vlaseničke, Sarajevsko-romanijske, Fočanske i Trebinjske. U međuvremenu, Republika Srpska je izradila novi prostorni plan 2008. godine.

Navedenim dokumentom, od općine Prijedor i dvije sjevernije i dvije zapadnije te jedne južnije općine od Prijedora, nastala je Prijedorska regija. Općina Teslić je iz Banjalučke prešla u Dobojsku regiju. Vlasenička, Sarajevsko-romanijska i Fočanska regija ujedinjene su u Istočnosarajevsku regiju.

Distrikt Brčko predstavlja poseban kondominij, koji ne pripada niti jednom od dvaju entiteta nego isključivo državi Bosni i Hercegovini. Distrikt ima gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti.

Gornji brojevi u popisu, koji slijedi, predstavljaju broj Hrvata iz 1991. godine i povezani su s brojem stanovnika iz 1991. godine po pojedinoj općini. Donji podebljani brojevi i postotak predstavljaju broj Hrvata iz 2009. i udio Hrvata u odnosu na 1991. godinu.

Bosna i Hercegovina[uredi VE | uredi]

BiH - 473.242 Hrvata

Ustavom Bosne i Hercegovine regulirane su nadležnosti i odnosi između institucija države i entiteta. Osnovne nadležnosti državne vlasti uključuju slijedeće aktivnosti: vanjska politika, vanjska trgovina, monetarna politika, financiranje institucija i međunarodnih obveza, politika useljavanja, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, postavljanje i rad komunikacijskih uređaja, kontrola zračnog prometa, Distrikt Brčko, Oružane snage Bosne i Hercegovine.

Federacija Bosne i Hercegovine[uredi VE | uredi]

FBiH - 455.032 Hrvata

Svaki od entiteta ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. U Federaciji Bosne i Hercegovine, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. Svaka županija, kao upravna podjedinica, ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Županijski sustav je predstavljao svojevrsnu obranu kako bi se spriječila dominacija jednog naroda nad drugim.

Unsko-sanska županija[uredi VE | uredi]

Flag of Una-Sana Canton.gif Unsko-sanska županija - 3.429 Hrvata
Flag of Posavina Canton.gif Županija Posavska - 30.481 Hrvat
Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanska županija - 29.801 Hrvata

Općine[uredi VE | uredi]

Županija Posavska[uredi VE | uredi]

Općine[uredi VE | uredi]

Tuzlanska županija[uredi VE | uredi]

  • Tuzlanska županija 1991. god. = 32.888

Općine[uredi VE | uredi]

Zeničko-dobojska županija[uredi VE | uredi]

Flag of Zenica-Doboj Canton.gif Zeničko-dobojska županija - 40.303 Hrvata

Općine[uredi VE | uredi]

Flag of Bosnian Podrinje Canton.png Bosansko-podrinjska županija Goražde - 50 Hrvata

Bosansko-podrinjska županija Goražde[uredi VE | uredi]

Općine[uredi VE | uredi]

Županija Središnja Bosna[uredi VE | uredi]

Flag of Central Bosnia Canton.gif Županija Središnja Bosna - 84.880 Hrvata

Općine[uredi VE | uredi]

Hercegovačko-neretvanska županija[uredi VE | uredi]

Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanska žup. - 123.281 Hrvat

Općine[uredi VE | uredi]

Županija Zapadnohercegovačka[uredi VE | uredi]

Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Županija Zapadnohercegovačka - 82.364 Hrvata

Općine[uredi VE | uredi]

Sarajevska županija[uredi VE | uredi]

Flag of Sarajevo Canton.png Sarajevska županija - 16.793 Hrvata

Općine[uredi VE | uredi]

1dio katolika u Sarajevu ne izjašnjava se Hrvatima (oko 3.000), ali postoji i dio Hrvata ateista (oko 3.000), tako se dobije približno gore navedeni broj Hrvata[2]

Hercegbosanska županija[uredi VE | uredi]

Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Hercegbosanska županija - 43.650 Hrvata

Općine[uredi VE | uredi]

Republika Srpska[uredi VE | uredi]

RS - 11.453 Hrvata
  • Republika Srpska 1991. god. = 142.046

U Republici Srpskoj, najviša jedinica lokalne uprave je općina, tj. ne postoje upravne podjedinice. Po praktičnim potrebama, prostor RS-a moguće je podijeliti na različite funkcionalne ili fizionomske regije. Prostornim planom, navedeni entitet je podijeljen na šest regija. Regije nemaju upravnu funkciju nego služe isključivo u svrhu prikupljanja i razvrstavanja statističkih podataka.

Prijedorska regija[uredi VE | uredi]

Flag of Republika Srpska.svg Prijedorska regija - 1.377 Hrvata (također obuhvaća četiri općine sjeverno i zapadno te jednu južno od općine Prijedor)
Flag of Republika Srpska.svg Banjalučka regija - 5.654 Hrvata (ne obuhvaća šest navedenih općina, koje pripadaju u Prijedorsku regiju i općinu Teslić, koja pripada Dobojskoj regiji)
  • Prijedorska regija 1991. god = 7.978

Općine[uredi VE | uredi]

Banjalučka regija[uredi VE | uredi]

Općine[uredi VE | uredi]

2Od 484 katolika, 218 je Talijana, a 266 Hrvata.

3Od 228 katolika, 10 je Talijana, a 218 Hrvata.

Flag of Republika Srpska.svg Dobojska regija - 3.861 Hrvat (obuhvaća i općinu Teslić, južno od zapadnih granica regije)
Flag of Republika Srpska.svg Bijeljinska regija - 241 Hrvat
Flag of Republika Srpska.svg Istočnosarajevska regija - 15 Hrvata (obuhvaća i dvije cjeline do Bijeljinske odnosno Trebinjske regije)

4Od 545 katolika, 160 je Talijana, a 385 Hrvata.

Dobojska regija[uredi VE | uredi]

  • Dobojska regija 1991. god. = 71.557

Općine[uredi VE | uredi]

Bijeljinska regija[uredi VE | uredi]

Općine[uredi VE | uredi]

Istočnosarajevska regija[uredi VE | uredi]

Općine[uredi VE | uredi]

Flag of Republika Srpska.svg Trebinjska regija - 305 Hrvata

Trebinjska regija[uredi VE | uredi]

Općine[uredi VE | uredi]

5Također poznat pod nazivima: Stjepan Krst, Šćepan Križ i Šćepan Krst.

Distrikt Brčko[uredi VE | uredi]

DB - 6.757 Hrvata

Osim dva entiteta i Distrikt Brčko ima autonomnu upravu i šalje predstavnike u organe države Bosne i Hercegovine. Nadležnosti uprave Distrikta Brčko su gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti. Za razliku od dva entiteta, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine nema pravo sklapanja ugovora o posebnim odnosima s drugim zemljama.

Prirodni prirast[uredi VE | uredi]

Kretanje katolika u BiH.jpg
Karta biskupija u Bosni i Hercegovini.png

██ Vrhbosanska nadbiskupija

Županije: Posavska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Srednjobosanska (bez Jajca) Regije: Dobojska, Bijeljinska, Istočnosarajevska (bez Kalinovika i Foče) Distrikt Brčko, Općine: Prozor-Rama (Hercegovačko-neretvanska županija), Kupres (Hercegbosanska županija)

██ Banjalučka biskupija

Županije: Unsko-sanska, Hercegbosanska (bez Kupresa)
Regije: Prijedorska, Banjalučka Općine: Jajce (Srednjobosanska županija)

██ Mostarsko-duvanjska biskupija

Županije: Zapadnohercgovačka, Hercegovačko-neretvanska (bez Rame, Neuma, Stoca i Ravnog) Općine: Tomislavgrad (Hercegbosanska županija), Istočni Mostar, Nevesinje (Trebinjska regija), Kalinovik, Foča (Istočnosarajevska regija)

██ Trebinjsko-mrkanska biskupija

Regije: Trebinjska (bez Istočnog Mostara i Nevesinja) Općine: Neum, Stolac, Ravno (Hercegovačko-neretvanska županija),
Grafički prikaz kretanja broja katolika u BiH.jpg

Srodni članci[uredi VE | uredi]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - FZS.ba
  • HercegBosna.org Korigirani popis stanovništva iz 1991. godine (bez osoba na privremenom radu u inozemstvu i članova njihovih obitelji, koji borave u inozemstvu sa njima)
  • Poskok.info Broj Hrvata/katolika u Bosni i Hercegovini po općinama, županijama i entitetima (Izrađen na temelju blagoslova obitelji u 2007., 2008. i 2009.)
  • Podaci za 2009. godinu su preuzeti od Katoličke tiskovne agencije BK BiH, same Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, župnih ureda te iz Glasa koncila, Katoličkog tjednika i Crkve na kamenu
  1. Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Statistički pogled na stanje katolika u Bosni i Hercegovini na kraju 2012. godine
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Glas Koncila