Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dio serije članaka o
Demografiji Hrvata
Bosne i Hercegovine
Prvi popis  | Sarajevo  | Mostar
1879.  | 1885.  | 1895.  | 1910.
1921.  | 1931.  | 1948.  | 1953.
1961.  | 1971.  | 1981.  | 1991.
Katolici 1996. - 2012.  | 2013.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. proveden je u razdoblju od 1. do 15. listopada, prema stanju na dan 1. listopada 2013. godine u 00:00 h, što se smatra referentnim nadnevkom popisa.[1] Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. travnja, prema stanju na dan 31. ožujka 2013. godine, ali je zbog tehničkih manjkavosti opaženih tijekom probnog popisa provedenog 2012.,[2] kasnije odgođen za listopad.[3][4] Prema konačnim rezultatima popisa iz 2013. u Bosni i Hercegovini živi 3.531.159. stanovnika.Po nacionalnosti, u Bosni i Hercegovini je 50,11% Bošnjaka 15,43% Hrvata i 30,78%. Srba Onih koji se nisu izjasnili je 0,77%,https://bs.wikipedia.org/wiki/Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Bosni_i_Hercegovini_2013.

Organizacija[uredi | uredi kôd]

Popis stanovništva, kućanstava i stanova najveće je statističko istraživanje koje ima za cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, gospodarskim, obrazovnim, selidbenim i ostalim obilježjima. Također, Popisom se prikupljaju podatci o kućanstvima i stanovima te njihovim obilježjima. Podatci koji se prikupljaju popisom stanovništva koriste se isključivo u statističke svrhe. Povjerljivost svih podataka i informacija iz ovog popisa zaštićena je prema Zakonu o statistici Bosne i Hercegovine i Zakonu o zaštiti osobnih podataka.[1]

Popis 2013. provodi se na osnovi Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini objavljenog u Službenim novinama Federacije BiH, broj 14/12[3] i Zakona o izmjenama o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine (Službeni glasnik BiH br.18/13), kojima se uređuju sadržaj, priprema, organizacija i provođenje Popisa, obveze državnih i drugih organa i organizacija uključenih u Popis, obveze i dužnosti državljana kao davatelja popisnih podataka i osoba koje obavljaju poslove popisa, objavljivanje popisnih ishoda i financiranje popisa.

Popisne informacije[uredi | uredi kôd]

Podaci o stanovništvu[uredi | uredi kôd]

Popisom stanovništva bit će obuhvaćene sljedeće teme:

  • mjesto uobičajenog stanovanja,
  • ime,
  • ime oca ili majke,
  • prezime,
  • spol,
  • nadnevak rođenja i jedinstveni matični broj građana,
  • mjesto rođenja,
  • prisutnost, dužina i namjera prisutnosti/odsutnosti u mjestu popisa,
  • mjesto stanovanja neposredno po rođenju,
  • mjesto stalnog stanovanja osobe u vrijeme popisa iz 1991. godine,
  • je li osoba bila izbjeglica iz Bosne i Hercegovine,
  • je li bila raseljena osoba u Bosni i Hercegovini,
  • ima li osoba formalno-pravno status raseljene osobe i namjerava li se vratiti u mjesto iz kojega je raseljena,
  • naselje Bosne i Hercegovine iz kojega se osoba doselila i godina doseljenja,
  • je li osoba ikada živjela izvan Bosne i Hercegovine godinu i dulje,
  • mjesec i godina doseljenja i država iz koje se osoba doselila,
  • razlozi doseljenja u Bosnu i Hercegovinu,
  • zakonsko bračno stanje,
  • izvanbračna zajednica,
  • broj živorođene djece i mjesec i godina njihova rođenja,
  • državljanstvo,
  • etnička/nacionalna pripadnost,
  • materinski jezik,
  • vjeroispovijest,
  • pismenost,
  • najviša završena škola,
  • stečeno zvanje,
  • škola koju osoba pohađa,
  • trenutačni status aktivnosti, položaj u zaposlenosti,
  • grana gospodarske djelatnosti tvrtke (na glavnom poslu),
  • zanimanje,
  • glavni izvor sredstava za život,
  • je li osoba uzdržavana,
  • aktivnost uzdržavatelja,
  • mjesto rada odnosno pohađanja škole i učestalost vraćanja u mjesto stalnog stanovanja;
  • funkcionalna sposobnost osobe za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i uzrok invaliditeta,
  • dužina i zemlja boravka u inozemstvu za civilne osobe na privremenom radu i boravku u drugoj državi i mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini za njih i članove njihovih obitelji;[3]

Podatci o kućanstvima i poljoprivrednim domaćinstvima[uredi | uredi kôd]

U popisu se prikupljaju sljedeći podatci o kućanstvima:

  • ime i prezime osobe na kojoj se vodi kućanstvo,
  • srodnički i obiteljski sastav kućanstva,
  • naziv naselja, ulica i kućni broj u kojoj je kućanstvo nastanjeno,
  • osnova po kojoj kućanstvo koristi stan.[3]

Podatci o stanovanju[uredi | uredi kôd]

Probni popis 2012.[uredi | uredi kôd]

Probni popis održan je od 15. do 29. listopada 2012. u općinama: Banja Luka (Banja Luka, Šarovac), Bihać (Bihać, Velika Gata), Bijeljina (Bijeljina, Janja), Brčko (Klanac, Donji Brezik, Ograđenovac, Bijeljinska Cesta, Bosanska Bijela), Cazin (Tržačka Raštela), Centar (Sarajevo), Doboj (Doboj, Osječani Gornji), Foča (Foča, Brod), Gacko, Goražde (Goražde, Vitkovići, Zupčići), Mostar (Mostar, Vihovići), Ilidža, Ilijaš (Mrakovo), Istočno Novo Sarajevo (Miljevići), Kakanj, Kozarska Dubica, Livno (Livno, Veliki Guber, Dobro), Lukavac (Krtova), Neum, Novi Grad (Sarajevo), Novo Sarajevo, Orašje (Orašje, Kostrč, Tolisa), Pale, Prijedor (Prijedor, Omarska), Prnjavor (Štivor), Stari Grad (Sarajevo), Šipovo, Široki Brijeg (Široki Brijeg, Kočerin, Oklaji), Teslić (Barići), Travnik (Travnik, Turbe), Trebinje, Tuzla (Tuzla, Dobrinja), Ugljevik, Zenica (Zenica, Banloz) i Zvornik (Donji Lokanj).[1]

Kontroverze[uredi | uredi kôd]

Nacionalno izjašnjavanje[uredi | uredi kôd]

Zbog osjetljivosti pitanja o nacionalnoj pripadnosti, političke stranke godinama se nisu mogle dogovoriti o provedbi popisa. Bošnjačke su stranke inzistirale na tome da se on ne provodi sve dok se ne okonča proces povratka izbjeglih i prognanih jer će se u protivnom i zakonski prihvatiti stanje nastalo progonima i ratnim zločinima. Predlagale su i da se popis eventualno provede no bez izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali su se tome odlučno protivile stranke iz Republike Srpske koje su tražile da to izjašnjavanje bude obavezno.[2] Izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti moguće je samo s opcijama: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Ne izjašnjava se, te kao Ostali; Opcija Ostali ima mogućnost upisivanja nacionalne pripadnosti popisanog,[5] ali zbog zakonske odredbe koja određuje da popisni organ mora biti iz područja popisa, političke udruge u Bosni i Hercegovini smatraju ovu odredbu neprimjerenom.[6] Također izjašnjavanje kao Bosanac ili Hercegovac nije predviđeno, što se od nekih vjerskih institucija podržava, kao uskraćivanje prava na nacionalno ime.[7]

Religijska pripadnost[uredi | uredi kôd]

U formularu Popisa u rubrici 24. navedene su mogućnosti za izjašnjavanje o vjeroispovjesti popisanika: islamska, katolička, pravoslavna, Ne izjašnjava se i opcija Ostali; Opcija ostali ima mogućnost upisivanja pripadnosti nekoj vjeroispovjesti, ali ne postoji opcija Ateist, tako da nereligiozne osobe uopće nemaju mogućnost slobodnog izjašnjenja[6]

Materinski jezik[uredi | uredi kôd]

Za razliku od odgovora iz rubrike 23. (nacionalna pripadnost) i 24. (vjeroispovjest), po popisnom zakonu, koja su neobvezna, pitanje iz rubrike 25. o materinskom jeziku je obvezno i ukoliko se na njega ne odgovori, moguća je novčana kazna u iznosu od 100 do 10 000 KM[6] Tako se po preporuci Konferencije europskih statističara (CES), koja naglašava potrebnu slobodu za pojedinca ne odgovoriti na pitanja o etničkoj pripadnosti, religiji ili jeziku; ako je baš interes za tim pitanjem, za jezik se preporučuje postaviti najmanje dva odvojena pitanja, jedno o materinskom (prvom), glavnom (jezik kojim se najbolje služi) ili jeziku koji se najviše govori kod kuće ili na poslu, te drugo pitanje o znanju jezika – sposobnost govora ili pisanje na jednom ili više određenih jezika, [6] ovakva formulacija pitanja smatra neprimjernim.

Sfera privatnosti[uredi | uredi kôd]

Po drugoj stavci članka 11. popisnog zakona osobne podatke o odsutnim članovima kućanstva starijim od 15 godina može dati punoljetni prisutni član kućanstva kojem su podatci najviše poznati,[3] što može dovesti do davanja pogrješnih podataka, pogotovo u patrijarhalnim sredinama.[6]

Rezultati[uredi | uredi kôd]

Preliminarni rezultati[uredi | uredi kôd]

Broj
stanovnika [8]
%
Bosna i Hercegovina 3.791.662 100,00%
Federacija Bosne i Hercegovine 2.371.603 62,55%
Republika Srpska 1.326.991 35,00%
Distrikt Brčko 93.028 2,45%

Konačni rezultati[uredi | uredi kôd]

Objavljivanje konačnih rezultata popisa stanovništva više puta je odgađano zato što zavodi statistike entiteta nisu u suglasnosti sa metodologijom popisa. Zapravo, zavodi RS i FBiH različito gledaju na to koji ljudi se smatraju stalnim stanovnicima BiH.[9] Prema RS, ljudi koji ne bi ušli u konačne su oni koji žive i rade van BiH, a u njoj su samo rođeni ili provode godišnji odmor. Takva metodologija bi smanjila broj ljudi za nekoliko stotina tisuća, a u suglasnosti je s metodologijom popisa zapadnoeuropskih zemalja.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je konačne rezultate popisa stanovništva 1. srpnja 2016. na temelju metodologije po kojoj su u stalno stanovništvo ubrojani i državljani koji više godina žive i rade u inozemstvu. Metodologiju popisa potvrdila je i Europska statistička agencija Eurostat.[10] Takvu metodologiju Republika Srpska ne priznaje kao ni službene rezultate.

Ukupno stanovnika: 3.531.159

Etnički sastav:

  • Bošnjaci 1.769.592 (50,1%)
  • Srbi 1.086.733 (30,8%)
  • Hrvati 544.780 (15,4%)
  • ostali: 130.054 (3,7%)

Jezični sastav:

Vjerski sastav:

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2014. Pristupljeno 2. kolovoza 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. 2,0 2,1 BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti Članak na portalu tportal.hr o Popisu 2013. godine
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. listopada 2013. Pristupljeno 2. kolovoza 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Odluke 36. sjednice Ministarskog vijeća Bosne i Hercegovine
  5. Popis stanovništva u BiH 2013. godine: Šansa za Ostale Članak na diskriminacija.ba
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Diskriminatorni upitnik za popis stanovništva 2013. Prilog na portalu radiosarajevo.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. listopada 2013. Pristupljeno 2. kolovoza 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. Članak o Popisu na portalu Rijaseta Bosne i Hercegovine. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. listopada 2013. Pristupljeno 2. kolovoza 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. Sarajevo 5. novembar 2013.Inačica izvorne stranice arhivirana 23. studenoga 2018. (boš.)(engl.)
  9. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. listopada 2015. Pristupljeno 3. studenoga 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  10. Bosnia-Herzegovina has lost a fifth of its pre-war population, census shows, The Guardian, pristupljeno 26. veljače 2017.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg Popisi stanovništva u Bosni i Hercegovini Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg

1879.  | 1885.  | 1895.  | 1910.  | 1921.  | 1931.  | 1948.  | 1953.  | 1961.  | 1971.  | 1981.  | 1991.  | 2013.