Hrvatsko-japanski odnosi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Hrvatsko-japanski odnosi (na japanskom jeziku 日本とクロアチアの関係) odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Japana.

Povijest[uredi VE | uredi]

Dvije zemlje uspostavile su diplomatske odnose 5. ožujka 1993. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Tokiju otvoreno je u rujnu iste godine. S druge strane, Veleposlanstvo Japana u Zagrebu otvoreno je u veljači 1998.[1] Povijesno gledano, za vrijeme drugog svjetskog rata Japan je sklopio savez s Nezavisnom Državom Hrvatskom, nacističkom Njemačkom i fašističkom Italijom.[2]

Kultura[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Haiku u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Vladimir Devidé 17. lipnja 2008. u prostorijama HAZU

Vladimir Devidé, rođen 1925. godine u Zagrebu, bio je matematičar i akademik koja učio je elektronike i inženjeringa na Sveučilištu u Zagrebu. A osim toga, u isto vrijeme on bio je japanolog i književnik, bio je osobito zainteresiran za haiku koja je tradicionalan japanski oblik poezije sa sedamnaest slogova. U godini 1970. objavio je knjigu pod nazivom Japanska haiku poezija i njen kulturnopovijesni okvir.[6]

Nogomet[uredi VE | uredi]

Hrvatska nogometna reprezentacija je pobijedila Japan u Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine, i kao što znate, Hrvatska su osvojili trećeplasirani.[7]

U godini 1999. japanski nogometaš Kazuyoshi Miura bivši Dinamov igrač, ali nije ništa posebno postigao i brzo ponovno se vratio u Japan.[8] Od 2011. do 2012. godine, Masahiko Inoha bivši Hajdukov igrač na položaju sredine terena ili obrane.[9]

Diplomatski predstavnici[uredi VE | uredi]

Veleposlanici Hrvatske u Tokiju[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Popis hrvatskih veleposlanika u Japanu

  1. Midhat Arslanagić (od 1993. do 1994.)
  2. Anđelko Šimić (od 1995. do 1997.)
  3. Davorin Mlakar (od 1998. do 2000.)
  4. Drago Buvač (od 2001. do 2005.)
  5. Drago Štambuk (od 2005. do 2010.)
  6. Mira Martinec (od 2011. do 2015.)
  7. Dražen Hrastić (od 2015. do danas)

Veleposlanici Japana u Zagrebu[uredi VE | uredi]

  1. Kazuichi Miura (otpravnik poslova, od 1943. do 1945.)
    • Nema veleposlanika od 1945. do 1958.
    • Veleposlanici Japana u Beogradu od 1958. do 1991.
    • Nema veleposlanika od 1991. do 1993.
    • Veleposlanici Japana u Beču od 1993. do 1998.
  2. Keisuke Oba (od 1998. do 2001.)
  3. Shojiro Imanishi (od 2001. do 2003.)
  4. Kaname Ikeda (od 2003. do 2006.)
  5. Tesuhisa Shirakawa (od 2006. do 2009.)
  6. Yoshio Tamura (od 2009. do 2012.)
  7. Masaru Tsuji (od 2012. do 2013.)
  8. Keiji Ide (od 2013. do 2016.)
  9. Keiji Takiguchi (od 2016. do danas)

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]