Drago Štambuk

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Drago Štambuk
Rođenje 20. rujna 1950.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje liječnik, prevoditelj, diplomat
Portal o životopisima

Drago Štambuk (Selca, Brač, 20. rujna 1950.) hrvatski je akademik[1], liječnik, pjesnik, esejist, prevoditelj i diplomat.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođen je 20. rujna 1950. u Selcima na otoku Braču, gimnaziju je pohađao u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu.

Specijalizirao je internu medicinu, gastroenterologiju i hepatologiju u Zagrebu, a od 1983. živio je i radio u Londonu gdje se u tamošnjim klinikama bavio istraživanjem bolesti jetre i kopnice (tako je imenovao sindrom stečene imunodeficijencije na hrvatskom).[2]

Osamostaljenjem Hrvatske, okreće se radu u diplomaciji u samostalnoj Hrvatskoj. U osjetljivom razdoblju od 1991. do 1994., bio je prvim opunomoćenim diplomatskim predstavnikom Republike Hrvatske u svjetski važnoj i utjecajnoj državi, Uj. Kraljevstvu.
Od 1995. do 1998. veleposlanik je u Indiji i Šri Lanki, od 1998. do 2000. u Egiptu i većem broju arapskih zemalja, od 2005. do 2010. u Japanu i u Republici Koreji, od 2011. u Brazilu, Kolumbiji i Venezueli, a od 2019. u Iranu.

Književni rad[uredi | uredi kôd]

Objavio je preko 70 knjiga poezije, antologija, prijevoda, jezikoslovnih rječnika i ogleda. Pjesnik je svijeta i domovine. Smatraju ga jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika i autorom s najotvorenijim i najrazvedenijim djelom. U rodnim Selcima utemeljio je 1991. glasovitu svehrvatsku jezično-pjesničku smotru "Croatia rediviva ča-kaj-što" koja ravnopravno tretira čakavske, kajkavske i štokavske pjesnike, a jednoga od njih utemeljitelj ovjenčava maslinovim vijencem (oleaginea corona) čime dotični postaje ovjenčanik/omaslinjenik ili poeta oliveatus (poeta coronatus), a njegovi/njezini stihovi uklešu se na mramornu ploču "Zida od poezije" (zvanim i oltarom hrvatskoga pjesništva). Svake petoljetke Štambuk sabire antologijske stihove petoro ovjenčanika u zbornik Maslinov vijenac (do sada ih je tiskano pet) sa svojim popratnim uvodnim govorima i tekstovima, te medijskim osvrtima na smotru. Ova "ča-kaj-što" manifestacija bazira se na ideji trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika koju utemeljitelj krsti nazivom "zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što".

Poznat je kao ustrajni prevoditelj medicinskog nazivlja na hrvatski jezik, odnosno u tvorbi hrvatskih naziva za medicinske stručne izraze za koje se do tada u hrvatskom jeziku rabila isključivo tuđica. Od poznatih njegovih izraza, valja navesti novotvorenicu (navodimo ih u nominativu): kopnica (za AIDS/SIDU-sindrom stečene imunodeficijencije), ritmodajnik (za pace-maker)[3] i proširnica ili žilni potporanj (za stent)[3].

Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što[uredi | uredi kôd]

Povjerenstvo za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture Republike Hrvatske 29. studenoga 2019. donijelo je Rješenje kojim se "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što" proglašava kulturnim dobrom, te stavlja na štićenu Nacionalnu listu nematerijalne baštine. Formulu je skova­o i već godinama promiče Drago Štambuk, koji ističe da "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što ujedinjuje Hrvatsku (jezično, identitetski, kulturološki i politički) na ravnotežan i plemenit način, istinski je integrira i upire u njenu budućnost".[4]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vuković Runjić, Milana (23. prosinca 2004.). Srce, taj pjesnički organ. Vijenac, 2004.


Štambuk, Drago (15. siječnja 2009.). Danas je istina u egzilu. Vijenac, 2009.


Metayer, Guillaume (4. studenoga 2009.). Etika pažnje (Pierre Nocture / Noćni kamen), Paris 2009. Vijenac, 2009.


Gaborro, Allen (26. veljače 2010.). The Poetry of Drago Stambuk. Ambassadeur, foreign affairs magazine, March-April 2010. (engl.)


Gallagher, Tess (14. siječnja 2008.). Tess Gallagher's speech at presentation of Drago Stambuk's poetry in Pula. Croatian world network. (engl.)


Ishiai, Tsutomu (16. ožujka 2010.). Black Wave Selected Poems of Drago Stambuk. Asahi Shinbun. (japanski)


Štambuk, Drago (25. lipnja 2010.). Croatia-Japan, a beautiful friendship. The Japan Times. (engl.)


Štambuk, Drago (22. kolovoza 2011.). Haiku Consciousness. Iafor. (engl.)


Šarac, Damir (2. kolovoza 2012.). CROATIA REDIVIVA Kaj, ča i što - ravnopravni su. Slobodna Dalmacija.


Štambuk, Drago (8. travnja 2013.). Bolje da na križ pribiju mene nego Hrvatsku!. Večernji list, 2013.


Fišer, Ernest (5. rujna 2013.). Svehrvatska pjesnička smotra. Vijenac, 2013.


Društvo hrvatskih književnika (4. travnja 2014.). Međunarodna nagrada Vladimir Devide za HAIKU. Iafor.


The international academic forum (15. travnja 2014.). The 2014 Fourth Vladimir Devide Haiku Award Grand Prize. Iafor. (engl.)


Večernji list (4. lipnja 2014.). Pročitajte emotivan govor veleposlanika Štambuka hrvatskim nogometašima. Večernji list, 2014.


Soares, Jô (6. lipnja 2014.). Embaixador da Croácia aposta no Brasil no primeiro jogo da Copa do Mundo. GShow, 2014. (portugalski)


Večernji list (8. lipnja 2014.). Brazilski Letterman: Nikada se nisam osjećao većom neznalicom nego slušajući hrvatski. Večernji list, 2014.


Tavares, Vinícius (11. lipnja 2014.). Embaixador da Croácia aposta em empate na estreia e sonha com final contra Brasil no Maracanã. Olhar Copa, 2014. (portugalski)


Večernji list (18. lipnja 2014.). Biseri hrvatske vokalne glazbe u glasovitom Teatro Amazonas. Večernji list, 2014.


TheBooksmovie (5. ožujak 2019.). Historia, Drago Stambuk. Youtube, 2019.


Hrvatski Sabor (29. srpanj 2019.). Potpredsjednik Sabora Reiner na svečanosti dodjele japanskog odličja veleposlaniku Dragi Štambuku Potpredsjednik Sabora Reiner na svečanosti dodjele japanskog odličja veleposlaniku Dragi Štambuku. Hrvatski Sabor, 2019.


Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Japanu, Tokio. (hrvatski i engleski)


Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. [1] HAZU, Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2020., pristupljeno 19. studenoga 2020.
  2. Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja
  3. 3,0 3,1 Marin Vodanović, Drago Štambuk i Ana Ostroški Anić: Stomatološko nazivlje, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 20
    "znajući kao liječnik što stent koji se unosi u srčane koronarke radi ili ima raditi u njima, e kako bi sačuvao srce od ishemije olakšavajući protjecanje krvi kroz njegovo žilje. Na isti način skovao sam i riječ ritmodajnik za pace-maker, napravu koja aritmičnom srcu daje redovit i uredni ritam, tj. predvodi ga"
  4. Glas Slavonije, Dr. Štambuk: Nakon 35 godina promicanja naša narječja proglašena kulturnim hrvatskim dobrom
  5. Anja Cerar/V.M./HRT: Drago Štambuk odlikovan za promicanje japanske kulture, HRT Magazin. 30. srpnja 2019. Pristupljeno 31. srpnja 2019.
  6. Drago Štambuk dobio nagradu "Tin Ujević" za najbolju pjesničku zbirku. Pristupljeno 7. srpnja 2020.