Prijeđi na sadržaj

Drago Štambuk

Izvor: Wikipedija
Drago Štambuk
Rođenje 20. rujna 1950. (75 god.)
NacionalnostHrvat
Zanimanje

Drago Štambuk (Selca, Brač, 20. rujna 1950.) hrvatski je akademik,[1] liječnik, pjesnik, esejist, prevoditelj i diplomat.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je 20. rujna 1950. u Selcima na otoku Braču, gimnaziju je pohađao u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu.

Specijalizirao je internu medicinu, gastroenterologiju i hepatologiju u Zagrebu, a od 1983. živio je i radio u Londonu gdje se u tamošnjim klinikama bavio istraživanjem bolesti jetre i kopnice (tako je imenovao sindrom stečene imunodeficijencije na hrvatskom).[2]

Osamostaljenjem Hrvatske, okreće se radu u diplomaciji u samostalnoj Hrvatskoj. U osjetljivom razdoblju od 1991. do 1994., bio je prvim opunomoćenim diplomatskim predstavnikom Republike Hrvatske u svjetski važnoj i utjecajnoj državi, Ujedinjenom Kraljevstvu.
Od 1995. do 1998. veleposlanik je u Indiji i Šri Lanki, od 1998. do 2000. u Egiptu i većem broju arapskih zemalja, od 2005. do 2010. u Japanu i u Republici Koreji, od 2011. u Brazilu, Kolumbiji i Venezueli, a od 2019. u Iranu.

Književni rad

[uredi | uredi kôd]

Objavio je preko 70 knjiga poezije, antologija, prijevoda, jezikoslovnih rječnika i ogleda. Pjesnik je svijeta i domovine. Smatraju ga jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika i autorom s najotvorenijim i najrazvedenijim djelom. U rodnim Selcima utemeljio je 1991. glasovitu svehrvatsku jezično-pjesničku smotru "Croatia rediviva ča-kaj-što" koja ravnopravno tretira čakavske, kajkavske i štokavske pjesnike, a jednoga od njih utemeljitelj ovjenčava maslinovim vijencem (oleaginea corona) čime dotični postaje ovjenčanik/omaslinjenik ili poeta oliveatus (poeta coronatus), a njegovi/njezini stihovi uklešu se na mramornu ploču "Zida od poezije" (zvanim i oltarom hrvatskoga pjesništva). Svake petoljetke Štambuk sabire antologijske stihove petoro ovjenčanika u zbornik Maslinov vijenac (do sada ih je tiskano šest) sa svojim popratnim uvodnim govorima i tekstovima, te medijskim osvrtima na smotru. Ova "ča-kaj-što" manifestacija bazira se na ideji trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika koju utemeljitelj krsti nazivom "zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što".

Poznat je kao ustrajni prevoditelj medicinskog nazivlja na hrvatski jezik, odnosno u tvorbi hrvatskih naziva za medicinske stručne izraze za koje se do tada u hrvatskom jeziku rabila isključivo tuđica. Od poznatih njegovih izraza, valja navesti novotvorenicu (navodimo ih u nominativu): kopnica (za AIDS/SIDU-sindrom stečene imunodeficijencije), ritmodajnik (za pace-maker)[3] i proširnica ili žilni potporanj (za stent).[3]

Neka njegova djela u svojoj je antologiji Żywe źródła iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što

[uredi | uredi kôd]

Povjerenstvo za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture Republike Hrvatske 29. studenoga 2019. donijelo je Rješenje kojim se "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što" proglašava kulturnim dobrom, te stavlja na štićenu Nacionalnu listu nematerijalne baštine. Formulu je skovao i već godinama promiče Drago Štambuk, koji ističe da "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što ujedinjuje Hrvatsku (jezično, identitetski, kulturološki i politički) na ravnotežan i plemenit način, istinski je integrira i upire u njenu budućnost".[4]

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • Iran Daily o akademiku Dragi Štambuku. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. HAZU. 5. siječnja 2026.
  • The UK – My Encounters with Margaret Thatcher – Drago Štambuk (letter read by Robin Harris). YouTube (engleski). COK – Centar za obnovu kulture. 29. listopada 2025.
  • U Teheranu predstavljena knjiga pjesama akademika Drage Štambuka u prijevodu na perzijski. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. HAZU. 28. listopada 2025.
  • Vrabec Mojzeš, Zrinka. 3. listopada 2025. PAOLO TRICHILO: 'Italija aktivno radi na europskom jedinstvu i solidarnosti i jačanju zajedničke obrane'. Nacional.hr. Nacional
  • Planina, Vlatka. 25. rujna 2025. Haiku povezuje ljude, jezike i kulture. Vijenac. Matica hrvatska
  • Žilić, Darija. 11. rujna 2025. Pepelu i garu suprotstavljena poezija. Vijenac. Matica hrvatska
  • Od trostiha do epskoga cunamija. Vijenac. Matica hrvatska. 17. srpnja 2025.
  • Gori nebo nad Teheranom. Vijenac. Matica hrvatska. 19. lipnja 2025.
  • سریال اکنون - قسمت 55 [Aknoon Series – Episode 55]. YouTube (perzijski). Televika. 2024
  • Book by Croatian diplomat presented in Baku. Report.az (engleski). 24. siječnja 2023.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. [neaktivna poveznica] HAZU, Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2020., pristupljeno 19. studenoga 2020.
  2. Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. svibnja 2008. Pristupljeno 31. ožujka 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. 1 2 Marin Vodanović, Drago Štambuk i Ana Ostroški Anić: Stomatološko nazivlje, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 20
    "znajući kao liječnik što stent koji se unosi u srčane koronarke radi ili ima raditi u njima, e kako bi sačuvao srce od ishemije olakšavajući protjecanje krvi kroz njegovo žilje. Na isti način skovao sam i riječ ritmodajnik za pace-maker, napravu koja aritmičnom srcu daje redovit i uredni ritam, tj. predvodi ga"
  4. Glas Slavonije, Dr. Štambuk: Nakon 35 godina promicanja naša narječja proglašena kulturnim hrvatskim dobrom
  5. Anja Cerar/V.M./HRT: Drago Štambuk odlikovan za promicanje japanske kulture, HRT Magazin. 30. srpnja 2019. Pristupljeno 31. srpnja 2019.