Igor Vukić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Igor Vukić (Zagreb, 26. siječnja 1966.), hrvatski je novinar, politolog, publicist i istraživač. Predsjednik je Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Igor Vukić rođen je u 1966. godine u Zagrebu u obitelji srpskog podrijetla[2] iz Gradine Donje. Osnovnu školu pohađao je u Pakračkoj Poljani, srednju u Kutini, a u Zagrebu 1992. godine završio je Fakultet političkih znanosti. Većina njegove obitelji je tijekom Drugoga svjetskoga rata prošla kroz Sabirni logor Jasenovac.[3] Od 1990. godine radio je kao novinar u brojnim medijima: u dnevniku Vjesnik (1990.-1991.), na Kutinskoj televiziji (preteča današnje Mreže TV) (1992.-1993.), u dnevnicma Novi list (1994.-2001.), Jutarnji list (2001.-2005.) i Poslovni dnevnik (2005.-2009.) te u tjedniku Privredni vjesnik (2009.-2016.). Sada je samostalni novinar i publicist, istraživač, bavi se istraživanjem stradanja logora Jasenovac te je autor više knjiga.

U knjizi Radni logor Jasenovac iz 2018. godine građa se pretežno zasniva na istraživanju fondova Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, tj. na 700 arhivskih kutija jugoslavenske Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača, na 200 kutija dokumenata administrativnih i vojnih vlasti NDH, na golemoj građi OZN-e, UDB-e i SDS-a SRH i SFRJ, na zbirkama dokumenata iz partizanskih izvora i vjerodostojih iskaza bivših logoraša te na znanstvenoj i publicističkoj literaturi.

Vukić ukazuje da je veliki broj zatočenika Jasenovačkog logora tijekom godina njegovog djelovanja puštan na slobodu - sve do travnja 1945. godine - ali su tijekom desetljeća komunizma prenošene samo one priče manjeg broja zatočenika koji su za govor o Jasenovcu imali suglasnost vlasti. Te priče, ocjenjuje Vukić, bile su tek dijelom istinite, a dijelom su bile prilagođene potrebama propagande komunističke Jugoslavije, koja ih je koristila u svrhu širenja jasenovačkog mita o Jasenovcu kao stratištu na kojem je pobijeno pola milijuna do milijun ljudi. Vukić također ukazuje da je NDH imala dosta uređenu administraciju, te da se o Jasenovcu može istraživati i na temelju izvorne dokumentacije, umjesto da se oslanja na manje pouzdane zapise o logoru i njegoviim žrtvama koje su u desetljećima nakon kraja II. svjetskog rata stvarani u Jugoslaviji, u svrhu dobivanja što većih ratnih reparacija od Njemačke i propagande komunističkog režima.

Aktivni je sudionik tribina s tematikom Jasenovca, a o svojim istraživanjima govorio je na HRT-u, Z1 Televiziji, Laudato TV-u te manjim lokalnim televizijama. Piše za Hrvatski tjednik.[3]

Oženjen je i sa svojom suprugom i sinom živi u Zagrebu.

Knjige[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Igor Vukić novi predsjednik društva, Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, 2. siječnja 2019., pristupljeno 29. lipnja 2019.
  2. "Igor Vukić: Zašto hrvatske institucije skrivaju istinu o Jasenovcu? – narod.hr", narod.hr, objavljeno 23. veljače 2017. pristupljeno 14. kolovoza 2018.
  3. 3,0 3,1 Igor Vukić: Zašto hrvatske institucije skrivaju istinu o Jasenovcu? narod.hr, 23. veljače 2017. (pristupljeno 1 lipnja 2018.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Igor Vukić