Indijanski jezici

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Indijanski jezici (eng. Amerindian languages; Port. Línguas ameríndias; Sp.Lenguas amerindias).- Naziv za sve jezike američkih Indijanida koji se govore, ili su se govorili, na području od arktičke Kanade i Aljaske preko duplog američkog kopna ( uključujući i Zapadnoindijske otoke) na jug do Ognjene zemlje i malenih otočića južno od nje.

Broj govornika[uredi VE | uredi]

Ukupno oko 30 610 387 ljudi govori indijanskim jezicima.

  • Flag of Canada.svg Kanada - 200 725 (6% od ukupnog stanovništva), najviše cree (120 000)[1]
  • Flag of the United States.svg SAD - 373 949, najviše navajo (170 822)[2]
  • Flag of Mexico.svg Meksiko - oko 6 000 000, najviše nahuatl (1 376 026)[3]
  • Flag of Guatemala.svg Gvatemala - 3 186 429 (42.8% od ukupnog stanovništva), najviše k'iche' majanski (1 000 000)
  • Flag of Peru (state).svg Peru - 3 750 492 (35% od ukupnog stanovništva), najviše kečuanski (3 177 938) i ajmarski (440 380)
  • Flag of Ecuador.svg Ekvador - oko 2 469 605 (9.4% od ukupnog stanovništva), najviše kečuanski (2 300 000)
  • Flag of Panama.svg Panama - 194 269 (8.3% od ukupnog stanovništva), najviše guaymi (170 000)
  • Flag of Paraguay.svg Paragvaj - 4 700 000 (više od 90% od ukupnog stanovništva), najviše guarani (4 650 000)[4]
  • Flag of Bolivia.svg Bolivija - 3 918 526 (43.09%), 2 739 407 (30.12%) su dvojezični (i španjolski i indijanski), ukupno 6 657 933 (73.21%); najviše kečuanski (2 281 198) i ajmarski (1 525 391)
  • Flag of Belize.svg Belize - 44 519 (15.2%), najviše q'eqchi' majanski (17 581)[5]
  • Flag of Costa Rica (state).svg Kostarika - 38 550, najviše buglere (18 000)
  • Flag of El Salvador.svg Salvador - 20, najviše pipil (20), nešto doseljenika iz Gvatemale govori poqomam majanskim
  • Flag of Honduras.svg Honduras - 175 400, najviše garifuna (146 000)[6]
  • Flag of Nicaragua.svg Nikaragva - 162 624, najviše miskito (154 400)
  • Flag of Colombia.svg Kolumbija - 850 000, najviše guahibo (23 006)[7]
  • Flag of Venezuela.svg Venezuela - 288 496, najviše wayúu (170 000)
  • Flag of Argentina.svg Argentina - 1 165 570, najviše kečuanski (800 000), guarani (200 000) i mapuche (100 000)[8]
  • Flag of Brazil.svg Brazil - 71 550, najviše nheengatu (19 000), kaingang (18 000) i terena (16 000)
  • Flag of Chile.svg Čile - 214 556, najviše mapuche (200 000)[9]
  • Flag of Guyana.svg Gvajana - 45 700, najviše macushi (18 000), wapishana (13 000) i kapóng (10 000)
  • Flag of Suriname.svg Surinam - manje od 15 000, samo jezici iz obitelji carib i arawak
  • Flag of France.svg Francuska Gvajana - više od 5 000, najviše iz obitelji carib (manje od 3 000), arawak (par stotina) i iz obitelji tupi-guarani jezici wayampi (manje od 1 200) i emerillon (400)
  • Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Kuba, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Haiti, Jamajka, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago, Urugvaj - 0 (0%)

Klasifikacija[uredi VE | uredi]

Indijanski jezici klasificirani su u više velikih jezičnih porodica u čemu su svoj izuzetan doprinos dali pioniri u klasifikaciji indijanskih jezika i naroda John Wesley Powell (1834-1902), Edward Sapir (1884–1939), Franz Boas (1858–1942), Čestmír Loukotka (1895-1966), Paul Rivet, J. Alden Mason (1885—1967; zvan i John Alden Mason), Alexander F. Chamberlain i mlađi znanstvenici. Broj indijanskih jezika nije poznat kao ni sam broj porodica kojima ti jezici pripadaju, jer su mnogi jezici nestali, neki su neispitani, a također se od raznih lingvista različito klasificiraju. Na području Sjeverne i Srednje Amerike nalazimo Velike jezične porodice Hokan, Na-Déné, Penutian, Aztec-Tanoan, Macro-Siouan, Macro-Algonquian, Oto-Manguean, Mayan, i dijelove Velike porodice Macro-Chibchan, te mnoge malene izolirane porodice i neklasificirane jezike.

Na području Južne Amerike nalazimo dvije gigantske Velike porodice andsko-ekvatorijalnu i Ge-Pano-Carib. I dvije velike porodice na području Srednje i Južne Amerike Macro-Oto-Manguean i dijelove porodica Macro-Chibchan. Uz ove mega-jezične porodice nalazimo na području obiju Amerika bezbrojne malene porodice i mnoge izolirane i neklasificirane jezike.

Powelowa lista[uredi VE | uredi]

Powellova lista (1891) za Sjevernu Ameriku (sjeverno od Meksika):

Adaizan, Algonquian, Athapascan, Attacapan, Beothukan [Newfoundland], Caddoan, Chimakuan, Chimarikan, Chimmesyan, Chinookan, Chitimachan, Chumashan, Coahuiltecan, Copehan, Costanoan, Eskimauan, Esselenian, Iroquoian, Kalapooian, Karankawan, Keresan, Kiowan, Kitunahan, Koluschan, Kulanapan, Kusan, Lutuamian, Mariposan, Moquelumnan, Muskhogean, Natchesan, Palaihnihan, Piman, Pujunan, Quoratean, Salinan, Salishan, Sastean (Shastan), Shahaptian, Shoshonean, Siouan, Skittagetan, Takilman, Tanoan, Timuquanan, Tonikan, Tonkawan, Uchean, Waiilatpuan, Wakashan, Washoan, Weitspekan, Wishoskan, Yakonan, Yanan, Yukian, Yuman, Zuñian.

Južnoameričke porodice 108 (Rivet i Loukotka)[uredi VE | uredi]

Akonipa, Alakaluf, Amniapé, Amueša, Andoke, Araukan, Arawak, Arikem, Atakama, Atal'an (Tal'an), Auaké, Auiširi, Ajmará, Ajmoré, Bororó, Čapakura, Čarrúa, Čečehet, Čibča, Čikito, Čirino, Čon, Koroado, Diagit, Esmeralda, Fulnio, Gamella, Gorgotoki, Guahibo, Guamo, Guarauno, Guató, Guajkurú, Huari, Huarpe, Humaguaka, Itonama, Kahuapana, Kaingán, Kaliána, Kamakán, Kamsá, Kañari, Kaničana, Kapišana, Karažá, Karipska, Kariri, Katawiši, Katukina, Kajuvava, Kičua, Kopal'en, Kukurá, Kul'i, Leko, Maku, Makuráp, Mašakali, Maskoi, Mašubi, Matako-Maká, Matanawí, Majna, Mobima, Moseten, Mučik, Muniče, Múra, Nambikwára, Natú, Opaie, Otí, Otomak, Pankarurú, Pano, Patašo, Puelče, Puinave, Puruborá, Puruhá, Sáliba, Samuku, Širiana, Šokó, Ssabela, Ssimaku, Šukurú, Tarairiru, Taruma, Timote, Tinigua, Trumai, Tukáno (Betoja), Tupi-Guarani, Tušá, Vilela, Witóto, Xíbaro, Xiraxara, Jabutí, Jahgan, Jaruro, Jurakáre, Juri, Zaparo, Že.

Južnoamerički izolirani jezici[uredi VE | uredi]

Campbell, 1997

aikana, andoque, baenan, betoi, camsa, candoshi, cayuvava, chiquitano, cofan culle, cumza, esmaralda, fulnio, gamela, gorgotoqui, guamo, guato, huamo, irantxe, itonama, jeiko, joti, kapixana, kariri, kaweskar, koaya, kukura, leco, lule, maku, mapudungu, matanawi, movima, munichi, natu, ofaye, omurano, oti, pankararu, puelche, puquina, rikbaktsa, sabela, sechura, tarairiu, taushiro, ticuna, trumai, Tuxa, urarina, vilela, warao, xoko, xukuru, yagan, yaruro, yuracare, yuri, yurumangui[10]

Ethnologue, 2005

andoque, camsa, candoshi-shapra, canichana, cayubaba, itonama, leco, movima, muniche, paez, pankararu, puelche, puinave, taushiro, ticuna, tinigua, trumai, tsimane, tuxa, urarina, waorani, warao, yamana, yuracare[11].

Južnoamerički nekalsificirani jezici[uredi VE | uredi]

ERthnologue, 2005

abishira, agavotaguerra, aguano, amikoana, arara mato grosso, cagua, carabayo, chipiajes, coxima, himarima, iapama, kaimbe, kamba, kambiwa, kapinawa, karahawyana, kariri-xoco, kohoroxitari, korubo, kunza, miarra, natagaimas, pankarare, papavo, pataxo-hahaai, pijao, pume, puquina, tapeba, tingui-boto, tremembe, truka, uamue, uru-pa-in, wakona, wasu, xukuru, yari, yuwana[12]

Vidi[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Rikard Simeon, Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva. Matica Hrvatska, 1969
  • Ward RH, Redd A, Valencia D, Frazier B, Pääbo S (1993) Genetic and linguistic differentiation in the Americas. Proc Natl Acad Sci USA 90:10663-10667
  • Greenberg J (1987) Language in the Americas. Stanford University Press, Stanford, CA.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. www12.statcan.gc.ca, "2011 Census of Canada: Topic-based tabulations", pristupljeno 28. travnja 2016.
  2. Census Data Of USA. US Census Bureau. pristupljeno 28. travnja 2016.
  3. web.archive.org, "Población indígena por países seleccionados de América", objavljeno 16. lipnja 2003., pristupljeno 28. travnja 2016.
  4. www.ethnologue.com, "Guaraní, Paraguayan", pristupljeno 28. travnja 2016.
  5. Državni zavod za statistiku Belizea: popis stanovništva i kućanstava 2010., državno izvješće, Belmopan 2013.
  6. www.unicef.org, "Atlas sociolingüístico de Pueblos Indígenas de América Latina Fichas nacionales", pristupljeno 28. travnja 2016.
  7. www.lenguasdecolombia.gov.co, "Ley de lenguas nativas", pristupljeno 28. travnja 2016.
  8. www.ethnologue.com, "Argentina", pristupljeno 28. travnja 2016.
  9. www.ethnologue.com, "Chile", pristupljeno 28. travnja 2016.
  10. South American Isolates: Campbell 1997
  11. South American Language Isolates: Ethnologue 2005
  12. South American Unclassified Languages: Ethnologue 2005

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]