Džeda
| Džeda Jeddah, Jiddah (جدّة) | |
|---|---|
| Koordinate: 21°32′N 39°10′E / 21.533°N 39.167°E | |
| Država |  Saudijska Arabija
|
| Pokrajina | Meka |
| Osnutak | 6. stoljeće pr. Kr. |
| Pridruženje Saudijskoj Arabiji | 1925. |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Hani Abu Ras |
| Površina | |
| - Ukupna | 1.686 km² |
| - Metropolitansko područje | 3.000 km² |
| Visina | 12 m |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Grad | 3.456.259 |
| - Gustoća | 2.921/km² |
| - Metropolitansko područje | 5,1 milijun |
| Vremenska zona | Istočnoafričko vrijeme (UTC+3) |
| Poštanski broj | 21453 |
| Pozivni broj | +966-12 |
| Službena stranica www.jeddah.gov.sa | |
| Zemljovid | |
 Položaj Džede u Saudijskoj Arabiji | |
Džeda (Džida, Jeddah, Jiddah, arapski: جدّة) je drugi po veličini grad (iza Rijada) i najveća luka Saudijske Arabije. Nalazi se nedaleko od glavnog islamskog svetog mjesta Meke i prvenstveno služi kao luka za potrebe Meke, te se razvila kao luka za prihvat hodočasnika. U gradu je sjedište Organizacije islamske konferencije.
Povijest[uredi | uredi kôd]
U predislamskom razdoblju je na prostoru grada bilo ribarsko naselje. Najstariji arheološki nalazi datiraju u doba oko 500. pr. Kr. Luku Džedu je 687. godine utemeljio kalif Uthman ibn Affan kao glavnu luku na putovima iz Meke za Indijski ocean, ali i za potrebe hodočasnika u Meku. Tijekom 11. i 12. st. gradom su vladali kalifi iz Egipta (Fatimidi i Ajubidi) koji su razvijali trgovačke veze Arapa s Azijom. Od 13. st. gradom vladaju Mameluci. Krajem 15. i početkom 16. st. se gradi utvrđenje s ciljem obrane od eventualnog napada Portugalaca koji su osnivali trgovačka uporišta uz obalu Afrike i često napadali Arape. 1517. je nakon turskog osvajanja mamelučkog Egipta grad postao dio Osmanskog Carstva. Osmanlije su grad dodatno utvrdili i sagradili zidine sa 6 vrata.
1802. su Arapi preuzeli kontrolu nad Mekom i Džidom (Prva saudijska država), ali su egipatske snage pod upravom Osmanlija nakon bitke kod Džede 1813. vratile grad. Nakon 1. svj. rata se raspalo Osmansko Carstvo, a na prostoru Meke i Džede je osnovano arapsko Kraljevstvo Hedžas. 1925. se kod Džede vodila bitka između Kraljevstva Hedžas i Kraljevstva Nedžd kojim vlada dinastija al-Saud. Nakon bitke je Nedžd okupirao Hedžas i stvorena je jedinstvena Saudijska Arabija. Tijekom 20. st. grad se brzo širi i dolazi mnogo doseljenika.
God. 2011. Džedu je zadesila katastrofalna poplava.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Džeda se nalazi na zapadu Saudijske Arabije, na istočnoj obali Crvenog mora. Istočno od grada je planina Al-Sarawat. Na morskoj obali postoji duboko uvučen zaljev i nekoliko manjih otočića.
Klima je pustinjska s vrlo malo padalina koje padnu uglavnom zimi. Temperature su visoke tokom cijele godine. Zimi su česte pješčane oluje.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Osim lučkih djelatnosti, u Džedi se danas razvija trgovački i financijski sektor. Zbog svog položaja u središnjem dijelu Crvenog mora i dobrih prometnih veza, Džeda postaje jedan od najvažnijih gospodarskih središta Bliskog istoka. Danas se u gradu otvaraju brojni trgovački centri.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
| Povijesna Džeda, vrata za Meku | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država | Saudijska Arabija |
| Godina uvrštenja | 2014. (38. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | ii,iv, vi |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:1361 |
| Koordinate | 21°32′34″N 39°10′22″E / 21.5428°N 39.1728°E (WD) |
  Džeda | |
Džeda ima brojne džamije i ostale građevine tradicionalne arapske arhitekture. Većina ih je smještena u povijesnom starom gradu Al-Baladu. Upravo je dvojna uloga grada kao trgovačke luke i postaje za hodočasnike dovela do njegova razvoja kao multikulturnog središta raskošne i originalne arhitekture. Originalne građevine su i stambeni tornjevi koje je gradila trgovačka elita 19. stoljeća, a na kojima je spojena tradicijska koraljna gradnja s obala Crvenog mora s utjecajima i zanatima koji su pridošli s trgovačkih putova. Zbog toga je povijesno središte Džede 2014. god. upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2014. god.[1]
Džeda ima i brojne moderne znamenitosti. Najznačajnija je fontana kralja Fahda. To je službeno fontana s najvišim mlazom vode na svijetu koji doseže 312 m visine. Toranj Nacionalne komercijalne banke je najviša zgrada u Saudijskoj Arabiji. U ulici Tahlia postoje brojne trgovine sa značajnim svjetskim trgovačkim markama. 40 km od grada je izgrađeno turističko naselje Durrat Al-Arus.
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Džeda 1938. god. -
Fontana kralja Fahda, najviši mlaz na svijetu (312 m) -
Satelitski snimak Džede -
Tradicijska kuća Nasif
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Historic Jeddah, the Gate to Makkah, službene stranice UNESCO-a (engl.) Posjećeno 4. srpnja 2014.
| |||||||||||||||||
