Prijeđi na sadržaj

Nijemci u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Nijemci u Hrvatskoj
Ukupno pripadnika
2.965[1]
Važnija područja naseljavanja
Osječko-baranjska županija 813
Grad Zagreb 364
Istarska županija 226
Splitsko-dalmatinska županija 220
Primorsko-goranska županija 213
Jezik
Hrvatski jezik - Njemački jezik
Vjeroispovijest(i)
katolici i protestanti

Nijemci u Hrvatskoj ili Podunavske Švabe (njemački: Donauschwaben) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 2.965 Nijemaca, od čega najviše u Osječko-baranjskoj županiji.

Podunavske Švabe se odnosi na Nijemce iz Vojvodine, Baranje i Slavonije


Kretanje broja Nijemaca

[uredi | uredi kôd]
Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Nijemaca
- 1931. 98.990
Narodna Republika Hrvatska 1948 10.144
1953. 11.248
1961. 4.214
Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 2.719
1981. 2.175
Republika Hrvatska 1991. 2.635
2001. 2.902
2011. 2.965
(Statistički zavod Hrvatske)[2]

Popis stanovništva 2001. godine

[uredi | uredi kôd]
Županija Nijemaca Ukupni postotak
Osječko-baranjska 964 33,22%
Zagreb 288 9,93%
Splitsko-dalmatinska 260 8,96%
Primorsko-goranska 213 7,35%
Istarska 180 6,20%
Vukovarsko-srijemska 171 5,9%
Zadarska 139 4,8%
Dubrovačko-neretvanska 99 3,41%
Bjelovarsko-bilogorska 84 2,9%
Požeško-slavonska 78 2,7%
Zagrebačka 75 2,59%
Brodsko-posavska 75 2,59%
Sisačko-moslavačka 54 1,86%
Šibensko-kninska 44 1,52%
Varaždinska 40 1,39
Krapinsko-zagorska 34 1,17%
Karlovačka 34 1,17%
Koprivničko-križevačka 26 0,89%
Međimurska 20 0,7%%
Virovitičko-podravska 18 0,63%
Ličko-senjska 6 0,21%
Ukupno 2.902 100%
(Popis stanovništva 2001. godine)[3]

Drugi svjetski rat

[uredi | uredi kôd]

Godine 1944. je AVNOJ zaključio da njemačku manjinu, paušalno optuženu za suradnju s okupacijskim vlastima, treba izvlastiti. U jugoslavenskim je logorima umrlo 51.000 žena, djece i staraca od sveukupnih 64.000 njemačkih civilnih žrtava, a više od 40.000 njih registrirano je imenom i prezimenom. Logori bili su zapravo logori za likvidaciju, a bilo ih je ukupno osam, u Bačkoj: Bački Jarak, Gakovo i Kruševlje, u Hrvatskoj u Krndiji i Valpovu, u Banatu Knićanin i Molin i u Srijemu u Srijemskoj Mitrovici.[4]

Prema popisu pučanstva iz 1931. u Jugoslaviji je živjelo 497.000 Nijemaca. Na popisu iz 1948. godine Nijemaca je svega 54.000. Na području Hrvatske živjelo je 1948. godine samo 10.000 Nijemaca umjesto očekivanih 109.000 (prema procijenjenom prirastu) u odnosu na 99.000 iz 1931. godine. Do 1961. taj se broj Nijemaca u Hrvatskoj smanjio na 4200 osoba. Egzodusom Nijemaca u Hrvatskoj je Evangelička crkva izgubila i većinu svojih vjernika. Zagrebački evangelički biskup Philipp Popp je 1945. godine bio optužen od komunističkih vlasti za kolaboraciju i pogubljen.[5]

Njemačka naselja u Slavoniji 1910. godine

[uredi | uredi kôd]

Vidite još i:

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Popis stanovništva 2011. godine
  2. Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
  3. Popis stanovništva 2001. godine. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 23. rujna 2009.
  4. Nekažnjeni zločini nad Podunavskim Švabama. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2009. Pristupljeno 23. rujna 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Ludwig Steindorff, Povijest Hrvatske, Zagreb, 2006.