Lambda barion

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Lambda barioni su obitelj subatomskih hadronskih čestica simbola Λ0, Λ+
c
, Λ0
b
, i Λ+
t
, elementarnog naboja +1 ili 0. Po građi su barioni koje sačinjavaju tri različita kvarka: jedan gornji, jedan donji, i još jedan kvark: strani (Λ0), čarobni (Λ+
c
), dubinski (Λ0
b
), ili vršni (Λ+
t
). Vršni Lambda barion (prema predviđanjima) nije moguće promotriti jer Standardni model predviđa poluvrijeme raspada vršnog kvarka na oko 5×10−25 s.[1] To je oko jedne dvadesetine minimalnog vremena potrebnog da djeluje jaka nuklearna sila, pa se zbog toga ne stvaraju hadroni.

Lambda barion Λ0 su u listopadu 1950, otkrili V. D. Hopper i S. Biswas sa Sveučilišta u Melbourneu, kao neutralnu V česticu (tešku, nestabilnu česticu koja se raspada na dva produkta) s protonom kao raspadnim produktom, točno ju odredivši kao barion, umjesto kao mezon[2] tj., vrstom različitom od K mezona kojeg su 1947. otkrili Rochester i Butler;[3] K mezone su stvarale kozmičke zrake u foto emulzijama u balonu na oko 21,000 m u zraku.[4] Iako je očekivano postojanje čestice prije raspada ~1×10−23 s,[5] čestica je postojala čak ~1×10−10 s.[6] Svojstvo koje joj je to omogućilo nazvano je stranost i dovelo je do otkrića stranog kvarka.[5] Nadalje, takva otkrića vodila su do postavljanja principa poznatog kao očuvanje stranostiprema kojem se čestice raspadaju sporije ukoliko pokazuju stranost (jer ne-slabe metode čestičnog raspada moraju očuvati stranost raspadajućeg bariona).[5]

Lambda barion je opažen i  u atomskim jezgrama zvanim hyperjezgre. Takve jezgre sadrže isti broj protona i neutrona kao i obična jezgra, no također sadrže jednu (ili, rjeđe, dvije) Lambda čestice.[7] U tom slučaju, Lambda ulazi u središte atomske jezgre (nije ni proton ni neutron, pa na česticu ne utječe Paulijev princip isključenja), i još čvršće drži jezgru skupa zbog interakcije putem jake nuklearne sile. U litijevom izotopu (Λ7Li), Lambda je učinila jezgru 19% manjom.[8]

Popis[uredi VE | uredi]

Lambda barioni
Ime čestice Simbol Građa Masa u mirovanju (MeV/c2) Izospin Spin i paritet Q (e) Stranost Čarobnost Dubokost Vršnost Vrijeme poluraspada (s) Raspada se na
Lambda[1] Λ0 uds 1115.683±0.006 0 12+ 0 −1 0 0 0 (2.631±0.020)×10−10 p+ + π− ili

n0 + π0

čarobna Lambda[2] Λ+
c
udc 2286.46±0.14 0 12 + +1 0 +1 0 0 (2.00±0.06)×10−13 See Λ+

c decay modes

dubinska Lambda[3] Λ0
b
udb 5620.2±1.6 0 12 + 0 0 0 −1 0 1.409+0.055

−0.054×10−12

See Λ0

b decay modes

vršna Lambda Λ+
t
udt 0 12 + +1 0 0 0 +1

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. A. Quadt (2006).
  2. Hopper, V.D.; Biswas, S. (1950).
  3. Rochester, G.D.; Butler, C.C. (1947).
  4. Pais, Abraham (1986).
  5. 5,0 5,1 5,2 The Strange Quark
  6. C. Amsler et al. (2008): Particle listings – Λ
  7. "Media Advisory: The Heaviest Known Antimatter". bnl.gov. 
  8. Brumfiel, Geoff.