Sigma barion

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Oktet lakih bariona sa spinom 1/2.

Sigma barion ili sigma-čestica je barion iz obitelji subatomskih čestica hadrona, koji ima 2 kvarka iz prve generacije okusa (gornji i/ili donji kvark) i treći kvark iz generacija viših okusa (druga ili treća generacija), u kombinaciji u kojoj valna funkcija ne mijenja znak kada bilo koja dva okusa kvarka su zamijenjena. Oni su stoga barioni, s ukupnim izospinom 1, a mogu biti i neutralni ili imaju elementarni naboj od +2, +1, 0 ili −1. Oni su usko povezani s lambda barionima, koji se razlikuju samo u ponašanju valne funkcije pri izmjeni okusa.

Treći kvark stoga može biti ili strani kvark (simboli Σ+, Σ0, Σ), čarobni kvark (simboli Σ++c, Σ+c, Σ0c), kvark ljepote ili dubinski kvark (simboli Σ+b, Σ0b, Σb) ili kvark istine ili vršni kvark (simboli Σ++t, Σ+t, Σ0t). Međutim, ne očekuje se da će se primijetiti gornji sigma barion, jer standardni model predviđa da će prosječni vijek gornjih kvarkova biti oko 5∙10-25 sekundi. [1] To je oko 20 puta kraće od vremenskog raspona jake nuklearne sile, pa stoga ne stvara hadrone.

Barioni[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Barion

Barion (grč. βαρύς: težak + [elektr]on) je subatomska čestica polucijeloga spina, podvrsta hadrona (kao na primjer proton, neutron, lambda barion ili lambda-čestica, sigma barion ili sigma-čestica, ksi barion ili ksi-čestica , delta barion ili delta-čestica i omega barion ili omega-čestica). [2] Barioni su fermioni na koje djeluje jaka nuklearna sila, ili drugim riječima hadroni polucjelobrojnog spina. To su su mješovite čestice sačinjene od 3 kvarka, za razliku od mezona, koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. I barioni i mezoni su hadroni, čestice sačinjene samo od kvarkova i/ili antikvarkova. Naziv barion dolazi iz grčkog βαρύς (barys), što znači "težak", jer se prije vjerovalo da imaju veće mase od drugih tvarnih čestica.

Svojstva bariona[uredi VE | uredi]

Svojstva bariona
Barion Oznaka Kvarkovska
građa
Električni
naboj Q/e
Masa m
(MeV/c²)
Vrijeme
poluraspada
Spin Izospin
Proton p uud 1 938,3 stabilan 1/2 1/2
Antiproton p uud - 1 938,3 1/2 - 1/2
Neutron n udd 0 939,6 880 s 1/2 - 1/2
Antineutron n udd 0 939,6 1/2 1/2
Lambda barion Λ0 uds 0 1 115,7 2,6 ∙ 10–10 s 1/2 0
Sigma barion Σ+ uus 1 1 189,4 8 ∙ 10–11 s 1/2 1
Sigma barion Σ0 uds 0 1 192,6 7,4 ∙ 10–20 s 1/2 1
Sigma barion Σ- dds - 1 1 197,45 1,5 ∙ 10–10 s 1/2 1
Ksi barion Ξ0 uss 0 1 314,86 2,9 ∙ 10–10 s 1/2 1/2
Ksi barion Ξ- dss - 1 1 321,71 1,6 ∙ 10–10 s 1/2 1/2
Delta barion Δ++ uuu 2 1 232 5,6 ∙ 10–24 s 3/2 3/2
Omega barion Ω- sss - 1 1 672,45 8,2 ∙ 10–11 s 3/2 3/2

Hiperoni[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hiperon

Hiperon (grč. hiper: preko, iznad + [elektr]on) je subatomska čestica građena od 3 kvarka od kojih je barem jedan čudni (strani, s-kvark), a druga dva mogu biti obični kvarkovi koji čine protone i neutrone: gornji (u-kvark) i donji (d-kvark). Hiperoni su otkriveni u razdoblju od 1947. do 1964. Nazivani su po grčkim slovima: lambda hiperon (Λ0), 3 sigma hiperona (Σ+, Σ0 i Σ), 2 ksi hiperona (Ξ0 i Ξ) i 1, posljednji otkriveni, omega hiperon (Ω). Imaju polucjelobrojni spin i pridržavaju se Fermi-Diracove statistike. Međudjeluju jakom nuklearnom silom. Njihovo je vrijeme poluraspada oko jedne desetinke nanosekunde, a najčešće se raspadaju na lakše hiperone, protone, neutrone i mezone (na primjer Ω → Ξ0 + π ili pion, Ξ0 → Λ0 + π0, Λ0 → p+ ili proton p+ + π, Σ+ → n0 ili neutron + π+). Svaki od 7 hiperona ima odgovarajuću antičesticu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. A. Quadt (2006). "Top quark physics at hadron colliders". European Physical Journal C 48 (3): 835–1000
  2. barion, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 6. travnja 2020.