Sigma barion

Oktet lakih bariona sa spinom 1/2.

Sigma barion ili sigma-čestica je barion iz obitelji subatomskih čestica hadrona, koji ima 2 kvarka iz prve generacije okusa (gornji i/ili donji kvark) i treći kvark iz generacija viših okusa (druga ili treća generacija), u kombinaciji u kojoj valna funkcija ne mijenja znak kada bilo koja dva okusa kvarka su zamijenjena. Oni su stoga barioni, s ukupnim izospinom 1, a mogu biti i neutralni ili imaju elementarni naboj od +2, +1, 0 ili −1. Oni su usko povezani s lambda barionima, koji se razlikuju samo u ponašanju valne funkcije pri izmjeni okusa.

Treći kvark stoga može biti ili strani kvark (simboli Σ⁺, Σ⁰, Σ⁻), čarobni kvark (simboli Σ⁺⁺_c, Σ⁺_c, Σ⁰_c), kvark ljepote ili dubinski kvark (simboli Σ⁺_b, Σ⁰_b, Σ⁻_b) ili kvark istine ili vršni kvark (simboli Σ⁺⁺_t, Σ⁺_t, Σ⁰_t). Međutim, ne očekuje se da će se primijetiti gornji sigma barion, jer standardni model predviđa da će prosječni vijek gornjih kvarkova biti oko 5∙10^-25 sekundi. To je oko 20 puta kraće od vremenskog raspona jake nuklearne sile, pa stoga ne stvara hadrone.

Barioni

Podrobniji članak o temi: Barion

Barion (grč. βαρύς: težak + [elektr]on) je subatomska čestica polucijeloga spina, podvrsta hadrona (kao na primjer proton, neutron, lambda barion ili lambda-čestica, sigma barion ili sigma-čestica, ksi barion ili ksi-čestica, delta barion ili delta-čestica i omega barion ili omega-čestica). Barioni su fermioni na koje djeluje jaka nuklearna sila, ili drugim riječima hadroni polucjelobrojnog spina. To su su mješovite čestice sačinjene od 3 kvarka, za razliku od mezona, koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. I barioni i mezoni su hadroni, čestice sačinjene samo od kvarkova i/ili antikvarkova. Naziv barion dolazi iz grčkog βαρύς (barys), što znači "težak", jer se prije vjerovalo da imaju veće mase od drugih tvarnih čestica.

Svojstva bariona

Svojstva bariona

Barion	Oznaka	Kvarkovska građa	Električni naboj Q/e	Masa m (MeV/c²)	Vrijeme poluraspada	Spin	Izospin
Proton	p	uud	1	938,3	stabilan	1/2	1/2
Antiproton	p	uud	- 1	938,3		1/2	- 1/2
Neutron	n	udd	0	939,6	880 s	1/2	- 1/2
Antineutron	n	udd	0	939,6		1/2	1/2
Lambda barion	Λ0	uds	0	1 115,7	2,6 ∙ 10–10 s	1/2	0
Sigma barion	Σ+	uus	1	1 189,4	8 ∙ 10–11 s	1/2	1
Sigma barion	Σ0	uds	0	1 192,6	7,4 ∙ 10–20 s	1/2	1
Sigma barion	Σ-	dds	- 1	1 197,45	1,5 ∙ 10–10 s	1/2	1
Ksi barion	Ξ0	uss	0	1 314,86	2,9 ∙ 10–10 s	1/2	1/2
Ksi barion	Ξ-	dss	- 1	1 321,71	1,6 ∙ 10–10 s	1/2	1/2
Delta barion	Δ++	uuu	2	1 232	5,6 ∙ 10–24 s	3/2	3/2
Omega barion	Ω-	sss	- 1	1 672,45	8,2 ∙ 10–11 s	3/2	3/2

Hiperoni

Podrobniji članak o temi: Hiperon

Hiperon (grč. hiper: preko, iznad + [elektr]on) je subatomska čestica građena od 3 kvarka od kojih je barem jedan čudni (strani, s-kvark), a druga dva mogu biti obični kvarkovi koji čine protone i neutrone: gornji (u-kvark) i donji (d-kvark). Hiperoni su otkriveni u razdoblju od 1947. do 1964. Nazivani su po grčkim slovima: lambda hiperon (Λ⁰), 3 sigma hiperona (Σ⁺, Σ⁰ i Σ⁻), 2 ksi hiperona (Ξ⁰ i Ξ⁻) i 1, posljednji otkriveni, omega hiperon (Ω⁻). Imaju polucjelobrojni spin i pridržavaju se Fermi-Diracove statistike. Međudjeluju jakom nuklearnom silom. Njihovo je vrijeme poluraspada oko jedne desetinke nanosekunde, a najčešće se raspadaju na lakše hiperone, protone, neutrone i mezone (na primjer Ω⁻ → Ξ⁰ + π⁻ ili pion, Ξ⁰ → Λ⁰ + π⁰, Λ⁰ → p⁺ ili proton p⁺ + π⁻, Σ⁺ → n⁰ ili neutron + π⁺). Svaki od 7 hiperona ima odgovarajuću antičesticu.