Omega barion

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Oktet lakih bariona sa spinom 1/2.
Tragovi u komori na mjehuriće kada je prvi put otkriven omega barion u Nacionalnom labaratoriju Brookhaven.

Omega barion ili omega-čestica je barion koji spada u obitelj subatomskih čestica hadrona, koje su predstavljene simbolom Ω, a mogu biti neutralne ili imaju elementarni naboj +2, +1 ili -1. Omega barioni su barioni koji ne sadrže gornji ili donji kvark (iz prve generacije). [1] Omega barione koji sadrže gornji kvark se ne očekuje da će biti opaženi. To je zato što standardni model predviđa da će prosječni životni vijek gornjih kvarkova biti približno 5∙10-25 sekundi, što je oko 20 puta manje od vremena djelovanja jake nuklearne sile, i stoga oni ne tvore hadrone. [2]

Prvi otkriveni omega barion bio je Ω, stvoren od 3 strana kvarka 1964. [3] Otkriće je bio veliko uspjeh u istraživanju kvarkova, jer je pronađeno tek nakon što je njegovo postojanje, masu i raspad predvidio još 1961. američki fizičar M. Gell-Mann i, neovisno, izraelski fizičar Yuval Ne’eman. Kako omega barioni nemaju gornji ili donji kvark, svi imaju izospin 0.

Barioni[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Barion

Barion (grč. βαρύς: težak + [elektr]on) je subatomska čestica polucijeloga spina, podvrsta hadrona (kao na primjer proton, neutron, lambda barion ili lambda-čestica, sigma barion ili sigma-čestica, ksi barion ili ksi-čestica , delta barion ili delta-čestica i omega barion ili omega-čestica). [4] Barioni su fermioni na koje djeluje jaka nuklearna sila, ili drugim riječima hadroni polucjelobrojnog spina. To su su mješovite čestice sačinjene od 3 kvarka, za razliku od mezona, koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. I barioni i mezoni su hadroni, čestice sačinjene samo od kvarkova i/ili antikvarkova. Naziv barion dolazi iz grčkog βαρύς (barys), što znači "težak", jer se prije vjerovalo da imaju veće mase od drugih tvarnih čestica.

Svojstva bariona[uredi VE | uredi]

Svojstva bariona
Barion Oznaka Kvarkovska
građa
Električni
naboj Q/e
Masa m
(MeV/c²)
Vrijeme
poluraspada
Spin Izospin
Proton p uud 1 938,3 stabilan 1/2 1/2
Antiproton p uud - 1 938,3 1/2 - 1/2
Neutron n udd 0 939,6 880 s 1/2 - 1/2
Antineutron n udd 0 939,6 1/2 1/2
Lambda barion Λ0 uds 0 1 115,7 2,6 ∙ 10–10 s 1/2 0
Sigma barion Σ+ uus 1 1 189,4 8 ∙ 10–11 s 1/2 1
Sigma barion Σ0 uds 0 1 192,6 7,4 ∙ 10–20 s 1/2 1
Sigma barion Σ- dds - 1 1 197,45 1,5 ∙ 10–10 s 1/2 1
Ksi barion Ξ0 uss 0 1 314,86 2,9 ∙ 10–10 s 1/2 1/2
Ksi barion Ξ- dss - 1 1 321,71 1,6 ∙ 10–10 s 1/2 1/2
Delta barion Δ++ uuu 2 1 232 5,6 ∙ 10–24 s 3/2 3/2
Omega barion Ω- sss - 1 1 672,45 8,2 ∙ 10–11 s 3/2 3/2

Hiperoni[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hiperon

Hiperon (grč. hiper: preko, iznad + [elektr]on) je subatomska čestica građena od 3 kvarka od kojih je barem jedan čudni (strani, s-kvark), a druga dva mogu biti obični kvarkovi koji čine protone i neutrone: gornji (u-kvark) i donji (d-kvark). Hiperoni su otkriveni u razdoblju od 1947. do 1964. Nazivani su po grčkim slovima: lambda hiperon (Λ0), 3 sigma hiperona (Σ+, Σ0 i Σ), 2 ksi hiperona (Ξ0 i Ξ) i 1, posljednji otkriveni, omega hiperon (Ω). Imaju polucjelobrojni spin i pridržavaju se Fermi-Diracove statistike. Međudjeluju jakom nuklearnom silom. Njihovo je vrijeme poluraspada oko jedne desetinke nanosekunde, a najčešće se raspadaju na lakše hiperone, protone, neutrone i mezone (na primjer Ω → Ξ0 + π ili pion, Ξ0 → Λ0 + π0, Λ0 → p+ ili proton p+ + π, Σ+ → n0 ili neutron + π+). Svaki od 7 hiperona ima odgovarajuću antičesticu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Particle Data Group. 2010 Review of Particle Physics – Naming scheme for hadrons pristupljeno 26. prosinca 2011.
  2. A. Quadt (2006). "Top quark physics at hadron colliders". European Physical Journal C 48 (3): 835–1000
  3. V. E. Barnes (1964). "Observation of a Hyperon with Strangeness Minus Three". Physical Review Letters 12 (8)
  4. barion, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 6. travnja 2020.