Lastovo

Lastovo
	Otok
	; Ulaz u Skrivenu Luku
Položaj
Koordinate	42°45′00″N 16°52′00″E / 42.75°N 16.8667°E (WD)
Smještaj	Jadransko more
Država	Hrvatska
Fizikalne osobine
Površina	40,82 km2
Duljina obale	48,969 km
Stanovništvo
Glavno naselje	Lastovo, Uble
Broj stanovnika	835

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Nalazi se 14 km prema jugu od otoka Korčule.

Upravnom podjelom pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Zemljopis

Otok je dug oko 10 km, a širok 5,8 km. Najviši vrh otoka je Hum (417 m). Površina otoka je 41 km2.

Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Sam otok Lastovo je najveći otok u Lastovskom arhipelagu, koje se grana prema sjeveroistoku prema otočićima Lastovnjacima i Vrhovnjacima.

Najveću razvedenost imaju sjeverozapadna i zapadna obala.

Uz Mljet, Lastovo je najšumovitiji hrvatski otok - preko 70% šumovite površine. 2007. g. Lastovo je proglašeno Parkom prirode.

Klima

Lastovo ima veoma blagu mediteransku klimu.

Prosječna siječanjska temperatura je 10,1°C, dok je ona srpanjska 24,4°C.

Povijest

Otok Lastovo naseljen je u kontinuitetu već nekoliko tisuća godina. Prvi poznati stanovnici bili su Iliri, a u antici ga koloniziraju najprije Grci, koji su ga nazivali Ladesta, a zatim i Rimljani. U uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) nađeni su arheološki nalazi iz starorimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka.

Kao i kod ostalih Jadranskih otoka i u slučaju Lastova se često mijenjala vlast nad otokom. Nakon Grka i Rimskog Carstva, otok je pod vlašću Bizanta. Dolaskom Hrvata na obale Jadrana otok se povremeno nalazi u okviru Hrvatskog Kraljevstva, povremeno u okviru Mletačke Republike. Od 13. st. postaje dio Dubrovačke Republike. S prestankom Dubrovačke Republike, početkom 19. st., Lastovo kratkotrajno ulazi u Ilirske pokrajine koju su osnovali Francuzi. Nakon poraza Napoleona Lastovo skupa s ostalim dijelovima nekadašnje Dubrovačke Republike postaje dijelom Habsburške Monarhije, od 1867. g. Austro-Ugarske.

Nakon poraza Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu i njezinog raspada, otok je na temelju tajnog Londonskog ugovora svojatala Kraljevina Italija, što joj je naposlijetku Rapallskim ugovorom 1920. godine i uspjelo. Nakon Drugog svjetskog rata ulazi u okvire Jugoslavije, a time i Hrvatske.

Tijekom druge polovine 20. st. tadašnja vojska SFRJ, JNA provodila je militarizaciju Lastova: na otoku su podignuti brojni vojni objekti, kretanje po otoku i dolazak odnosno odlazak s otoka su bitno ograničeni i stavljeni pod strogu kontrolu, naseljen je veliki broj vojnog osoblja. Oni su bili u najvećem dijelu srpske narodnosti, a što je bitno mijenjalo etničku strukturu slabo naseljenog otoka s kojeg je tijekom mnogih desetljeća emigrirao velik broj domicilnog stanovništva pretežno zbog gospodarske nerazvijenosti Lastova. Osim toga, otok je bio zabranjeno područje za strance tako da nije bio moguć ni razvoj turizma koji je drugim otocima bio glavni pokretač razvoja.

Osamostaljenjem Republike Hrvatske 1991. g. Lastovo nije dočekalo oslobođenje jer se okupacijska vojska JRM na početku Domovinskog rata nije htjela povući s otoka. To je učinila tek u svibnju 1992. g.

Promet

Lastovo je povezano brodskom vezom samo sa Splitom, trajektom i katamaranom jednom dnevno. Vožnja trajektom traje 4 sata i 15 minuta, uz stajanje u Veloj Luci na Korčuli, dok se katamaranom stiže za 2 sata i 45 minuta, uz stajanja u Hvaru, te u Veloj Luci na Korčuli. Trajekt i katamaran pristaju u malenoj lučici Ubli.

Gospodarstvo

Razvijeno je poljodjelstvo: vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo i uzgoj rogača. Značajno je i ribarstvo i riboprerada te turizam. Lastovo se u turizmu naročito promovira očuvanim okolišom i autentičnom mediteranskom arhitekturom. Na Lastovu, za razliku od velikog dijela drugih otočnih središta u Hrvatskoj, nema apartmanskih naselja, velike izgrađenosti ni betonizacije.

Sport

NK Omladinac Lastovo(1927.god.)-klub se natječe u 2.ŽNL ligi

Stanovništvo

Prema popisu iz 2001. g. na otoku je živjelo 835 stanovnika. To je najmanji broj stanovnika od kada se vode službene evidencije, od sredine 19. st. Prema tim popisima na Lastovu je živjelo između tisuću i dvije tisuće stanovnika, najviše 1948. g. kada je popisano 1738 žitelja. Od tada je broj stanovnika u opadanju. Zbog činjenice što je stanovništvo pretežno starije dobi, prometne izoliranosti otoka, gospodarske nerazvijenosti, očekuje se daljnji pad broja stanovnika.

Naselja na otoku su:

Lastovo-451 stanovnik
Uble-218 stanovnika
Pasadur- 77 stanovnika
Zaklopatica- 71 stanovnik
Skrivena Luka- 18 stanovnika

Lučica- Naselje od 30-tak kuća u uvali Lučica povijesno je zaštićeni lokalitet.Izvorno je to bilo ribarsko naselje sa kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Nepun je kilometar udaljena od glavnog mjesta. Dolazi se asfaltnom cestom ili 400 m dugim puteljkom kroz šumu. Hrvati su jedini autohtoni i većinski stanovnici ovog otoka.