Jakov Sirotković

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Jakov Sirotković (Rab, 7. studenoga 1922. - Zagreb, 31. listopada 2002.), hrvatski i jugoslavenski ekonomist i političar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Jakov Sirotković rodio se na Rabu 1922. godine. Osnovnu školu završio u Šibeniku, a srednju u Zagrebu 1941. godine (III. muška realna gimnazija) gdje je i studirao medicinu od 1941. do 1943. godine.[1] Od 1943. do 1945. godine sudionik je u NOB-i (referent saniteta Zagrebačkog odreda, III. brigade 33. divizije i zapovjednik medikosanitetskog bataljona 33. divizije X. korpusa Zagrebačkog).[1] Od 1945. do 1948. godine studirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je i diplomirao a doktorat ekonomskih znanosti stekao je na Zagrebačkom sveučilištu 1951. godine.[1] Na istom fakultetu je predavao 1950.-1991., od 1961. kao redoviti profesor. Specijalističko obrazovanje imao je na London School of Economics 1954. do 1955. godine, na univerzitetu u Manchesteru od 1960. do 1961. godine, te na kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu 1965. godine.[1]

Bio je član JAZU od 1975. godine.

Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu (1966.-1968.), potpredsjednik Saveznoga izvršnog vijeća (vlade) SFRJ (1970.-1974.), predsjednik Izvršnog vijeća Sabora (tj. vlade) Socijalističke Republike Hrvatske (SRH) (1974.-1978.), predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, odnosno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1978.-1991.), glavni urednik Enciklopedije Jugoslavije (1984.-1991.).

Važnija djela[uredi VE | uredi]

  • Planiranje proširene reprodukcije u socijalizmu, Školska knjiga, Zagreb, 1951.
  • Što treba znati o našoj privredi, Mladost, Zagreb, 1953.
  • Novi privredni sistem FNRJ (Osnove, organizacioni oblici i metode upravljanja), Školska knjiga, Zagreb, 1954.
  • Bijela knjiga, zajednički rad na privednoj reformi 1965. (suautori R. Lang, D. Gorupić, M. Mesarić, V. Stipetić, I. Perišin, S. Dabčević-Kučar, Dabčević, Gorupić i dr.)
  • Ekonomska politika Jugoslavije od 1945. do 1988.: ciljevi i rezultati, JAZU, Radovi Zavoda za ekonomska istraživanja, Svezak 25, Zagreb, 1989.
  • Hrvatsko gospodarstvo 1945-1992.: Ekonomski uzroci sloma Jugoslavije i oružane agresije na Hrvatsku, HAZU, Radovi Zavoda za ekonomska istraživanja, Svezak 28, Zagreb 1993.
  • Memorandum SANU iz 1995. godine (kritički osvrt na knjigu K. Mihailovića i V. Krestića), predavanja u HAZU, svezak 69, Zagreb 1996.
  • Hrvatsko gospodarstvo-privredna kretanja i ekonomska kretanja, HAZU i Golden Marketing, Zagreb, 1996.
  • Makroekonomska struktura hrvatskog gospodarstva: razvojne mogućnosti i ograničenja, 2000.

Ostala djela, na stranicama HAZU.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]