Prijeđi na sadržaj

Međunarodni savez za sjećanje na holokaust

Izvor: Wikipedija
Međunarodni savez za sjećanje na holokaust
International Holocaust Remembrance Alliance
Logotip IHRA-e od 2013.
Logotip IHRA-e od 2013.
Skraćenica IHRA
Prethodnik Task Force for International Cooperation on Holocaust Education, Remembrance and Research (do siječnja 2013.)
Utemeljena 1998.
Osnivač Göran Persson
Tip međunarodna organizacija
Svrha ujedinjenje vlada i stručnjaka radi jačanja, unaprjeđenja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu diljem svijeta i pridržavanja obveza prema Stockholmskoj deklaraciji iz 2000. godine
Lokacija Berlin, Njemačka
Službena stranica www.holocaustremembrance.com

Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (engl. International Holocaust Remembrance Alliance, skraćeno IHRA) – do siječnja 2013. poznat i kao Radna skupina za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu (engl. Task Force for International Cooperation on Holocaust Education, Remembrance and Research) – međunarodna je organizacija osnovana 1998. koja ujedinjuje predstavnike vlada država članica i ugledne stručnjake iz raznih nevladinih udruga s ciljem stalnog jačanja aktivnosti u unaprjeđenju i promicanju obrazovanja o holokaustu, istraživanja i čuvanja sjećanja u cijelom svijetu u skladu s obvezama iz Deklaracije Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu.[1][2] Savez okuplja 35 država članica i 10 država promatrača.[3][4] Republika Hrvatska postala je stalnom članicom na zasjedanju Saveza u studenome 2005. u Krakovu.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Stockholmski međunarodni forum o holokaustu

[uredi | uredi kôd]

Međunarodni savez za sjećanje na holokaust utemeljen je 1998. na inicijativu tadašnjega švedskoga premijera Görana Perssona.[1] Nakon istraživanja iz 1997., koje je pokazalo da mnogi učenici u Švedskoj ne znaju dovoljno o holokaustu, Persson je odlučio o tome pokrenuti raspravu u parlamentu. Uvidjevši da „borba protiv neznanja o holokaustu zahtijeva međunarodno partnerstvo“,[5] za potporu u osnivanju međunarodne organizacije za promicanje obrazovanja o holokaustu, sjećanja i istraživanja obratio se, među ostalima, tadašnjem američkom predsjedniku Billu Clintonu i britanskom premijeru Tonyju Blairu.[6]

U povodu obilježavanja 55. godišnjice oslobođenja Auschwitza 27. siječnja 1945., od 26. do 28. siječnja 2000. održan je Stockholmski međunarodni forum o holokaustu, koji je okupio visoke političke čelnike i dužnosnike iz više od četrdeset država kako bi se građanski i vjerski vođe sastali s preživjelima, profesorima i povjesničarima.[7] Elie Wiesel, židovski književnik, politički aktivist i dobitnik Nobelove nagrade, bio je počasni predsjedavajući, a profesor Yehuda Bauer viši akademski savjetnik tog Foruma.[8] Njemački sociolog Helmut Dubiel primijetio je da je Stockholmski međunarodni forum o holokaustu „održan u atmosferi koju je pratilo desničarsko nasilje i spektakularan uspjeh desničarskih stranaka na izborima. Ipak, kraj tisućljeća i obljetnica Auschwitza predstavljali su referentnu točku za osnivanje transnacionalne unije za borbu protiv genocida“.[7]

Nakon prvog Foruma, Stockholmski međunarodni forum o holokaustu sazvan je još tri puta: 2001. na temu „Borba protiv netolerancije“, 2002. na temu „Istina Pravda i pomirenje“ i 2004. na temu „Sprječavanje genocida“.[9]

Deklaracija Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu

[uredi | uredi kôd]

Deklaracija Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu – koju ne treba brkati sa Stockholmskom deklaracijom UN-a iz 1972. – temeljni je dokument Međunarodnoga saveza za sjećanje na holokaust.[10] Sastoji se od osam paragrafa koji naglašavaju važnost obrazovanja, sjećanja i istraživanja holokausta.

»Dok je čovječanstvo još uvijek izranjavano genocidom, etničkim čišćenjem, rasizmom, antisemitizmom i ksenofobijom, međunarodna zajednica dijeli veliku odgovornost u borbi protiv tih zala. Zajedno moramo braniti strašnu istinu o holokaustu zbog onih koji tu istinu poriču. Moramo ojačati moralnu predanost naših naroda i političku predanost naših vlada kako bismo osigurali da budući naraštaji mogu razumjeti uzroke holokausta i razmisliti o njegovim posljedicama.«
— Deklaracija Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu: Paragraf 3.[2]

Države članice

[uredi | uredi kôd]

Države promatrači

[uredi | uredi kôd]

Vlada bilo koje države članice Ujedinjenih naroda može podnijeti zahtjev za članstvo u Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust.[3] Po odobrenju Plenuma IHRA-e, kandidat u početku biva prihvaćen kao država-promatrač te može sudjelovati u radnim skupinama i plenarnim skupštinama IHRA-e. Država-kandidat treba uspostaviti Dan sjećanja na holokaust (27. siječnja ili neki drugi datum po vlastitom izboru), a Vlada te države treba jasno pokazati predanost javne politike obrazovanju o holokaustu i uvjeriti IHRA-u da su državni arhivi, koji se bave razdobljem holokausta (1933. – 1950.), dostupni za akademska, obrazovna i javna istraživanja njene povijesti tijekom razdoblja holokausta.[11]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Međunarodni savez za sjećanje na holokaust – IHRA. Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. srpnja 2022. Pristupljeno 21. siječnja 2023.
  2. a b Stockholm Declaration (engleski). IHRA. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. prosinca 2022. Pristupljeno 21. siječnja 2023.
  3. a b Countries & Membership (engleski). IHRA. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2022. Pristupljeno 21. siječnja 2023.
  4. Vlada uspostavila Nacionalno koordinacijsko tijelo za predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust. Vlada RH. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. siječnja 2023. Pristupljeno 21. siječnja 2023.
  5. Congratulatory remarks by former Swedish Prime Minister Göran Persson, u: Task Force for International Cooperation on Holocaust Education, Remembrance, and Research: Ten Year Anniversary Book (2009), str. 8 (engleski).
  6. Holocaust Forum Seeks Lessons from History. BBC News. 26. siječnja 2000. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. kolovoza 2016. Pristupljeno 30. siječnja 2023.
  7. a b Dubiel, Helmut. 1. siječnja 2003. The Rememberance of the Holocaust as a Catalyst for a Transnational Ethic?. New German Critique (90): 59–70. doi:10.2307/3211108. JSTOR 3211108
  8. The Stockholm Declaration (engleski). The Living History Forum. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2022. Pristupljeno 22. siječnja 2023.
  9. The Stockholm International Forum Conferences (2000–2004). Inačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2017. Pristupljeno 30. siječnja 2023.
  10. Jens Kroh: Transnationale Erinnerung: Der Holocaust im Fokus geschichtspolitischer Initiativen, Frankfurt: Campus, 2006.
  11. (engl.) IHRA – Membership and Application Procedure. Arhivirano 21. siječnja 2023. Pristupljeno 23. siječnja 2023.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]