Mošćenička Draga

Izvor: Wikipedija
Mošćenička Draga
Mošćenička Draga (grb).gif
Mošćenička Draga na karti Hrvatska
Mošćenička Draga
Mošćenička Draga
Mošćenička Draga na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Načelnik općine Riccardo Staraj
Naselja u sastavu općine Brseč, Donje Selo, Donji Kraj, Golovik, Grabrova, Kalac, Martina, Mošćenice, Mošćenička Draga, Obrš, Sučići, Sveta Jelena, Sveti Anton, Sveti Petar, Zagore
Površina 45 km2
Stanovništvo (2001.) 1.641
Broj stanovnika
Mošćenička Draga, Primorsko-goranska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Brseč 129 124
Golovik 84 58
Grabrova 10 6
Kalac 32 25
Kraj 98 74
Mala Učka - 2
Martina 50 41
Mošćenice 301 279
Mošćenička Draga 585 452
Obrš 14 11
Sučići 45 33
Sveta Jelena 93 102
Sveti Anton 8 5
Zagore 86 76

Ukupno
[uredi]
1641 1535 1288
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 51417 Mošćenička Draga
Mošćenička Draga
Umjetnička instalacija "Potezi i rezovi"

Mošćenička Draga je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.

Mošćenička Draga je malo ribarsko mjesto u Istri koje se nalazi ispod brda na kojemu se nalazi srednjovjekovni gradić Mošćenice, po kojemu je i samo mjesto dobilo ime u dodiru drage s morem.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Mošćenička Draga proteže se od Medveje (uvala Cesara), pa sve do Zagora (Stepča, na području od 16 km. Ima 7 šljunčanih plaža, i bezbroj šumskih, odnosno planinskih puteva. Kraj je izrazito brdovit, a prostire se na 63 četvorna kilometra. Svojim teritorijem debelo zarezuje u Park Prirode Učka. Sam položaj je veoma interesantan iz razloga što ima, osim klasičnog (istarskog) tipa turizma, i mogućnost seoskog (agro) koji bi se razvijao upravo na padinama Učke – masiv Učka s vrhovima Učka, Sisol, Kremenjak.

Broj pučanstva vrti se oko broja 1700 (prema popisu iz 2011. ovdje živi 1535 stanovnika u 14 naselja – Brseč, Kraj, Golovik, Grabrova,Kalac, Mala Učka, Martina, Mošćenice, Mošćenička Draga, Obrš, Sučići, Sv. Anton, Sv. Jelena, Zagore). Upravno i administrativno sjedište je Mošćenička Draga. Smještajni kapacitet Općine je oko 2.500 ležajeva, osnosno približno 1100 u hotelima i autokampu, te 1400 u privatnom smještaju. Općina M. Draga zauzima 4.396 hektara površine.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Mošćenička Draga: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3320
3060
3175
3210
3219
3164
3060
2803
2314
2313
2202
1979
1817
1723
1641
1535
1288
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Opatija. U 1857 .sadrži dio podataka grada Opatije Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Mošćenička Draga: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
684
603
519
363
428
442
618
586
294
348
416
456
498
472
439
585
452
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naselju Mošćenice. Od 1857. do 1931. iskazivano pod imenom Draga. Sadrži podatke za naselja Mala Učka, grad Opatija, i Vela Učka, grad Opatija, u 1857., za naselje Grabrova u 1857., 1869., 1921. i 1931. te dio podataka u 1880., za naselje Sveti Petar u 1857., 1869., 1921. i 1931. te za naselje Sučići u 1857., 1869., 1921. i 1931. i dio podataka u 1890., 1900., 1910., 1921. i 1931., kao i dio podataka naselja Sveta Jelena od 1857. do 1880. te u 1921. i 1931. Sadrži podatke za bivše naselje Učka koje je od 1880. do 1910. iskazivano kao naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Načelnik općine je Riccardo Staraj. Naselja u sastavu Mošćeničke Drage su: Martina, Golovik, Sv. Jelena, Selce, Grabrova, Kalac, Rovini, Mošćenice, Mošćenička Draga, Sv. Petar, Obrš, Sučići, Potoki, Trebišća, Donji Kraj, Gornji Kraj, Donje Selo[kod Grabrova i kod Male Učke], Sv. Anton, Prem, Gradac, Cesare, Brseč.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Stari grad nastao je krajem 19. stoljeća kada su se stanovnici grada Mošćenica i okolnih mjesta doselili na obalu uglavnom zbog ulova ribe. Ovo mjesto razvilo se kao ribarska lučica grada Mošćenica, što dokazuju i sačuvani zapisi iz 1436. godine u kojima se navodi mjesto na portu poli Sv. Marine. Gosti koji su boravili u Opatiji su kočijama odlazili na izlete u romantičnu Mošćeničku Dragu. Vile izgrađene u 19. stoljeću prve su nudile smještaje za noćenje, a obitelj Armanda je obilježila početak turizma otvaranjem hotela u centru Drage. Na temeljima tog povijesnog hotela sagrađen je hotel Draga, koji je prvo promijenio ime u Miramar potom u današnji Mediteran.[2]

Riva u Mošćeničkoj Dragi
Hotel “Marina”
Plaža s kupačima ispred hotela “Mediteran”

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo Mošćeničke Drage bazira se uglavnom na turizmu, ugostiteljstvu te nešto manje na ribarstvu.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Umjetnička instalacija „Potezi i rezovi“[uredi | uredi kôd]

U parku pored boćarskog igrališta na samom ulazu u naselje Brseč, nalazi se site-specific umjetnička instalacija „Potezi i rezovi“ dansko-austrijske umjetnice Sofie Thorsen.[4] Thorsen je bila inspirirana temom zatvaranja osnovne škole u Brseču nakon više od stotinu sedamdeset i pet kontinuiranih godina rada. Instalaciju tvore tri kamena objekta čiji oblici i boja simboliziraju papir, a urezane linije kemijsku olovku. Urezani oblici preuzeti su iz starih školskih bilježnica zatvorene škole, grafita iz jedne brsečke ulice te fragmenata rukopisa Eugena Kumičića. U sklopu projekta obnovilo se i uredilo brsečko boćalište.[5]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U Mošćeničkoj Dragi nalazi se Područna škola Eugena Kumičića.

Kultura[uredi | uredi kôd]

U Mošćeničkoj Dragi djeluje katedra Čakavskog sabora. Također održavaju se razne manifestacije kao što su Smotra i regata tradicijski barki na jedra, Ribarske večeri, Tradicionalno spaljivanje pusta itd.

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Manja naselja, TZ Mošćenička Draga
  2. http://Opatija-Riviera.comInačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. http://www.opatija-riviera.com/hr/povijest-i-kultura-moscenicka-draga-page.htmlInačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2012.
  3. Ivan Pessi. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. svibnja 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Lungomare Art Brseč - Potezi i rezovi - Sofie Thorsen (DK/AT) • Rijeka 2020. Rijeka 2020. Pristupljeno 7. svibnja 2021.
  5. Na ulazu u jezgru Brseča postavljena instalacija "Potezi i rezovi" Sofie Thorsen. Novi list (engleski). 3. srpnja 2020. Pristupljeno 7. svibnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Mošćenička Draga koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.