Prijeđi na sadržaj

Lopar

Koordinate: 44°50′N 14°44′E / 44.83°N 14.73°E / 44.83; 14.73
Izvor: Wikipedija
Lopar

grb
Lopar, plaža San Marino
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska

NačelnikZdenko Jakuc (HDZ)
Naselja1 općinsko naselje

Površina26,2 km2[1]
Površina središta26,2 km2
Koordinate44°50′N 14°44′E / 44.83°N 14.73°E / 44.83; 14.73

Stanovništvo (2021.)
Ukupno1107 [2]
– gustoća42 st./km2
Urbano1107
– gustoća42 st./km2

Odredišna pošta51280 Rab [3]
Stranicaopcina-lopar.hr

Zemljovid

Lopar na zemljovidu Hrvatske
Lopar
Lopar

Lopar na zemljovidu Hrvatske

Lopar je općina u Primorsko-goranskoj županiji, na sjeverozapadnoj strani otoka Raba. U općini je samo jedno naselje - Lopar.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Općina Lopar nalazi se na sjeveru otoka Raba, na izuzetno povoljnom geografsko-prometnom i geografsko-turističkom položaju u odnosu na europsko i domaće turističko tržište.

Povoljne mikroklimatske prilike obilježava srednja godišnja temperatura od 14,9°C te godišnja količina oborina od 1108,8 mm, što je odlika prijelazne klime između maritimne i kontinentske. Zbog svojih geografskih i klimatoloških obilježja Lopar obiluje pješčanim plažama (Rajska plaža). Najbliže naselje je Supetarska Draga (4 km južno).

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine općina Lopar imala je 1191 stanovnika (naselje je tada bilo u sastavu grada Raba). Lopar je sada zasebna samoupravna jedinica, a 2021. godine imao je 1107 stanovnika.

Općina/naselje Lopar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
474
516
651
687
664
708
708
712
921
978
1259
1229
1056
1215
1191
1263
1107
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Sadrži podatke za bivše naselje Kruna koje je u 1900., 1910. i 1948. iskazivano kao naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]
Lopar je građen od od eocenskih lapora i pješčenjaka.
Rajska plaža San Marino

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Današnji Lopar nastao je kao naselje još od mlađega kamenog doba pa sve do 4. stoljeća pr. Kr. Tada na ovoj lokaciji nastaje starogrčka vojna utvrda, čiji ostatci i danas postoje. Lopar je jedno od najstarijih naselje na otoku Rabu koje je trebalo biti uređivano kao i grad Rab, no razvoj je naglo prekinut.

Sveti Marin

[uredi | uredi kôd]

Od povijesnih osoba svakako je najvažniji Sveti Marin. Živio je u 3. i 4. stoljeću, a po zanimanju je bio kamenoklesar. Za vrijeme rimskoga cara Dioklecijana provosili su se progoni kršćana pa je Marin pobjegao s prijateljem u Rimini, gdje su se sklonili u pustinjačke spilje iznad luke. Sveti Gaudencije, riminski biskup, stupio je u kontakt s dvojicom Rabljana, krstio ih, kasnije zaredio za đakone i dao im imena Marin i Lav po dvojici mučenika (tal. Marino i Leo). Sv. Marin je mnoge obratio na kršćanstvo. Služio je kršćanima koji su bili na prisilnomu radu zbog svoje vjere. Jedna mentalno poremećena žena lažno je govorila da je s njim u braku, pa je otišao živjeti u spilju podno brda Monte Titano kao pustinjak. Umro je prirodnom smrću, a relikvije mu se čuvaju u bazilici nazvanoj po njemu.

Zaštitnik je Republike San Marino, klesara, đakona i lažno optuženih ljudi. Talijani ga zovu san Mario, a Englezi saint Marinus. Poznat je u svijetu i pod imenima Marinao, Marinus od San Marina, Marinus Dalmatinac i Marinus od Dalmacije.

Spomendan mu je 3. rujna, što je i državni praznik u San Marinu.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Ciganka plaža — Lopar.

Prirodno bogatstvo, bogata prošlost i kulturno-povijesno naslijeđe osnove su turističke djelatnosti. Razvojem turizma smanjen je udio poljoprivrednoga stanovništva, a povećan udio zaposlenih u uslužnim djelatnostima. Pod općinu Lopar pripada i industrijska zona Sorinj (samo u Loparu od cijelog otoka postoji industrijska zona) u kojoj se nalazi kamenolom, betonara i mjesto za otpad. Malo dalje od Sorinja nalazi se i vidikovac posvećen Hajduku koji gleda na naselje Supetarsku Dragu.

Uvala Vardaškolj (na slici desno od sredine i rta).

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Kip sv. Ivana Krstitelja ispred župne crkve u Loparu.
Zavjetna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije. Okolo oltara su djevojački rubci kao zavjetni darovi.

U mjestu postoje dvije crkve: župna crkva sv. Ivana Krstitelja i zavjetna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije. Crkva BDM svoj dan slavi 8. rujna, kada vjernici slave rođenje BDM. U mjestu je taj dan poznat kao „Mala Gospa” i to je dan proštenja.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Područna škola Ivana Rabljanina Lopar

Kultura

[uredi | uredi kôd]
  • KUD San Marino
  • Pjevački zbor Murtelice

Šport

[uredi | uredi kôd]

U Loparu se nalazi športska dvorana, nasuprot područnoj školi.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Lopar koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.