Vinodolska općina

Izvor: Wikipedija
Općina Vinodolska općina
Općina Vinodolska općina na karti Hrvatska
Općina Vinodolska općina
Općina Vinodolska općina
Općina Vinodolska općina na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava primorsko goranske zupanije.gif Primorsko-goranska
Načelnik općine Daniel Grbić
Naselja u sastavu općine Bribir, Grižane-Belgrad,Tribalj i Drivenik
Površina 152 km2
Stanovništvo (2011.) 3577
Stanovništvo (2021.) 3226
Broj stanovnika
Vinodolska općina, Primorsko-goranska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bribir 1695 1480
Drivenik 308 332
Grižane-Belgrad 953 818
Tribalj 621 596

Ukupno
[uredi]
3530 3577 3226
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 51253 Bribir
Plan Vinodolske općine u Bribiru
Spomenik Juliju Kloviću u Driveniku, rad Zvonka Cara

Vinodolska općina je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativno središte općine je naselje Bribir.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Obuhvaća četiri naselja: Drivenik, Tribalj, Grižane-Belgrad i Bribir u Vinodolskoj dolini. Općinom prolazi cesta HreljinNovi Vinodolski, paralelna s Jadranskom magistralom.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Vinodolska općina broji sveukupno 3226 stanovnika.[1]

Općina Vinodolska općina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
8476
9254
9614
9882
10309
9907
8965
7612
4975
4983
4445
4326
3789
3592
3530
3577
3226
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Crikvenica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Vinodolska dolina naseljena je još u kameno doba, a u 2. stoljeću prije Krista Rimljani joj daju ime Vallis vineariae te kroz nju grade cestu prema Dalmaciji. Dolaskom Hrvata Vinodol dobiva ime koji nosi i danas, a porijeklo imena ogleda se u vinovoj lozi i njenom uzgoju, posebno autohtonoj sorti žlahtine koja se uzgaja i danas.

Plemićke obitelji Frankopani i Zrinski ostavili su najdublji trag u povijesti kako Republike Hrvatske, tako i Vinodola, izgradivši mnoge utvrde, crkve, samostane, kule, kaštele i dr. Na području nekadašnje Vinodolske knežije izgradili su devet kaštela, čiji su predstavnici bili i potpisnici Vinodolskog zakonika iz 1288. godine, najstarijeg cjelovito sačuvanog pravnog dokumenta pisanog hrvatskim pismom (glagoljicom) i na hrvatskom jeziku (čakavštinom). Nakon ruske Pravde, Vinodolski zakonik smatra se najstarijim europskim pravnim dokumentom.

Na teritoriju današnjeg Vinodola nalaze se tri od devet kaštela - Drivenik, Grižane i Bribir te još jedan koji datira iz antičkih vremena - Badanj.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vinodol


P parthenon.svg Nedovršeni članak Vinodolska općina koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.