Cres (grad)

Koordinate: 44°57′40″N 14°24′29″E / 44.961°N 14.408°E / 44.961; 14.408
Izvor: Wikipedija
Cres
Cres (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava primorsko goranske zupanije.gif Primorsko-goranska
Površina
 - ukupna 1103,65 km2
samo kopno 291,6 km2
Stanovništvo (2021)
 - ukupno 2738 stan.
Broj stanovnika
Cres, Primorsko-goranska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Beli 47 54
Cres 2289 2185
Dragozetići 20 22
Filozići 6 8
Grmov 2 2
Ivanje 3 9
Loznati 40 36
Lubenice 12 6
Mali Podol 3 3
Martinšćica 132 103
Merag 10 22
Miholašćica 36 31
Orlec 92 88
Pernat 8 2
Porozina 29 28
Predošćica 3 1
Stanić - -
Stivan 40 24
Sveti Petar 14 7
Valun 65 64
Važminež - -
Vidovići 2 4
Vodice 7 5
Vrana 12 7
Zbičina 5 3
Zbišina 2 2

Ukupno
[uredi]
2959 2879 2716
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Gradonačelnik Marin Gregorović[1]
Dan grada 2. siječnja
Zaštitnik Sveti Izidor
Poštanski broj 51557
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI
Službena stranica www.cres.hr
Zemljovid
Cres na karti Hrvatska
Cres
Cres
Cres na zemljovidu Hrvatske

Cres (tal. Cherso) je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi na otoku Cresu.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Grad Cres sastoji se od 26 naselja, to su: Beli, Cres, Dragozetići, Filozići, Grmov, Ivanje, Loznati, Lubenice, Mali Podol, Martinšćica, Merag, Miholašćica, Orlec, Pernat, Porozina, Predošćica, Stanić, Stivan, Sveti Petar, Valun, Važminec, Vidovići, Vodice, Vrana, Zbičina i Zbišina.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Zemljopisni položaj grada Cresa je 44.961 stupnjeva s. g. š. i 14.408 stupnjeva i. g. d.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području grada Cresa živi 2 959 stanovnika, a to je po naseljima: Cres 2333, Beli 35, Dragozetići 21, Filozići 4, Grmov 2, Ivanje 3, Loznati 29, Lubenice 24, Mali Podol 4, Martinšćica 155, Merag 3, Miholašćica 22, Orlec 122, Pernat 11, Porozina 20, Predošćica 4, Stivan 38, Sveti Petar 11, Valun 62, Vidovići 12, Vodice 12, Vrana 16, Zbičina 13, Zbišina 3.

Grad Cres: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
7223
7263
7562
7815
7609
7626
7214
7196
5843
4221
3786
3145
2895
2971
2959
2879
2716
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Cres-Lošinj Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Cres: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4646
4673
4570
4648
4264
4064
3715
3635
2472
1670
1866
1823
1938
2234
2333
2289
2185
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Sadrži podatke za naselja Loznati i Merag u 1921. i 1931. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Grad Cres, sljednik općine Cres, je administrativna jedinica koja obuhvaća sjeverni i središnji dio otoka Cresa, dok južni dio potpada pod grad Mali Lošinj. Za Jugoslavije, jedno vrijeme bio je u sastavu općine Cres-Lošinj sa sjedištem u Malom Lošinju.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Cres
Pogled na grad
Creska luka

Na mjestu današnjeg grada Cresa nalazila se u prapovijesti gradina, kasnije antička utvrda (Crepsa). Do dolaska Hrvata Cres je nastanjen Liburnima, ali postoje tragovi grčke, rimske i bizantinske nazočnosti.

U 9. stoljeću Hrvati gospodare cijelim otokom i uz povremene mletačke okupacije, Cres je u sastavu Hrvatske do 1409. godine. Creski statut datira iz 1332. godine. Najznamenitija renesansna creska ličnost iz grada Cresa jest filozof Frane Petrić (rođen 25. travnja 1529., umro 1597.).

Do 1797. Cres se nalazi pod vlašću Venecije, od 1805. do 1814. pod okupacijom je Francuske, a nakon toga do 1918. u sastavu Austro-Ugarske. Nakon I. svjetskog rata okupira ga Italija, a nakon propasti fašističkog režima 1943. godine i kraćeg razdoblja hrvatske narodne vlasti, Cres zaposjeda njemačka vojska. U travnju 1945. Cres je konačno oslobođen i reintegriran u Hrvatsku i preko nje u komunističku Jugoslaviju.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Najvažnije gospodarske grane u Cresu su turizam, brodogradnja, ribarstvo i maslinarstvo.

  • Hoteli u Cresu: Kimen
  • Kampovi u Cresu: Kovačine
  • Apartmani u obiteljskim kućama
  • Brodogradilište Cres

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Gradska ura
  • Creska kula
  • Župna crkva sv. Marije Velike
  • Crkva sv. Izidora
  • Brojne crkve i kapelice
  • Troja gradska vrata i gradski sat
  • Palača Arsan
  • Mnoge druge renesansne palače
  • Gradska loža sa stupom sramote
  • Franjevački samostan s crkvom sv. Franje
  • Ženski benediktinski samostan
  • Spomenik palim borcima na Šetalištu

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Fontana u Cresu.

Ustanove[uredi | uredi kôd]

  • Gradska knjižnica Cres
  • Creski muzej

Udruge[uredi | uredi kôd]

  • "Ruta" - grupa za kvalitetniji život na otoku Cresu
  • "Cres - Insula activa" - udruga za promidžbu športa, zdravog života i ekologije
  • "DPH Cres" - Društvo prijatelja HNK Hajduk Split, navijačka udruga
  • "SIdar" - Udruga turističkih vodiča grada Cresa

Šport[uredi | uredi kôd]

Grad Cres
  • Jedriličarski klub Reful
  • Košarkaški klub Cres
  • NK Cres
  • Sportsko-ribolovno društvo Parangal
  • Šahovski klub Cres
  • Teniski klub Cres
  • Karate klub Cres

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Gradonačelnik, cres.hr, pristupljeno 7. studenoga 2021.
  2. Predstavljena knjiga „O. Bonaventura Soldatić, život i djelo“, Biskupija-porecko-pulska.hr.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cres (grad)

Mrežna sjedišta[uredi | uredi kôd]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.