Koordinate: 45°48′30″N 15°58′44″E / 45.8082068072185°N 15.9788900613785°E / 45.8082068072185; 15.9788900613785

Nives Opačić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nives Opačić
Nives Opačić
Nives Opačić
Rođenje 1944.
Nacionalnost Hrvatica
Zanimanje jezikoslovka, znanstvenica, filologinja
Portal o životopisima

Nives Opačić (Vukovar, 1944.[1]), hrvatska je jezikoslovka, znanstvenica, filologinja i književnica.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Nives Opačić rođena je 1944. godine u Vukovaru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1968. godine. Jugoslavenske jezike i književnosti te Komparativnu književnost, a Češki jezik i književnost kao dopunu studija. 1973. godine magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radom Red riječi u djelima suvremenih hrvatskih pisaca. Mentor joj je bio prof. dr. Ljudevit Jonke.[1]

Od 1974. do 2004. godine predavala je Kulturu govorenja, čitanja i pisanja studentima kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1972. do 1974. godine radila je kao ugovorni lektor hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu, a od 1979. do 1981. godine na Sveučilištu u Rimu. Drži radionice za prevoditelje raznih struka i profila (književne i stručne), a niz godina predavala je hrvatski kao drugi i strani jezik strancima (na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i u inozemstvu). Kao jezična savjetnica i recenzentica surađuje s gotovo svim većim hrvatskim izdavačkim kućama (Školska knjiga, Profil, Ljevak, Alfa, Mozaik knjiga, Forum itd.). Kao popularizatorica hrvatskoga standardnog jezika već trideset godina drži predavanja o hrvatskom jeziku članovima stručnih aktiva profesora i učitelja hrvatskoga jezika diljem Hrvatske, gostuje u narodnim i gradskim knjižnicama, u ograncima Matice hrvatske – svuda gdje ima zainteresiranih za hrvatski jezik.

1972. godine osnovala je Društvo hrvatskih lektora (kojemu je u dva mandata bila i predsjednica). Znanstvene i stručne radove objavljuje u časopisima »Jezik«, »Filologija«, »Radovi Zavoda za slavensku filologiju«, »Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje «, u zbornicima Društva za primijenjenu lingvistiku i »Riječki filološki dani« itd. Četrdesetak jezičnih savjeta objavila je u »Vjesniku«, nekoliko stotina u obrazovnim emisijama Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije (emisije Govorimo hrvatski, Jezikomjer, Hrvatski u zrcalu, Jezični petak, Navrh jezika, Trenutak spoznaje). Na Hrvatskom katoličkom radiju godinu dana bila je urednica dvaju ciklusa polusatnih emisija: jezične, Tu, pokraj nas, i emisije Poetski putopis s temama iz hrvatske književnosti.

Od 1999. godine piše u »Vijencu«, listu za kulturu Matice hrvatske (stalna jezikoslovna rubrika), a povremeno i u »Hrvatskoj reviji«. Suautorica je Matičine knjige Jezik na križu – Križ na jeziku (2005.). Od 2004. godine u listu »Novinar« ima stalnu jezičnu kolumnu Recite im ... (analiza novinarskih, voditeljskih i spikerskih pogrešaka u raznim medijima), a od 2010. također jezikoslovnu rubriku Ulicama lutam u »Glasu Trešnjevke«.[2]

Sudjelovala je u lingvističkim projektima Zagrebački kontrastivni projekt engleskog i hrvatskog ili srpskog jezika (1974.-1994.), voditelj akademik R. Filipović; Hrvatski za strance (2002-2006), voditelj prof. dr. sc. Ivo Pranjković; Hrvatski kao drugi i strani jezik (2002.-2006.), voditeljica prof. dr. sc. Z. Jelaska. Trenutno je suradnica na projektu Suprotstavljanje globalizaciji jezika i kultura (od 2007. godine), voditeljica doc. dr. sc. B. Kryžan-Stanojević.

Od 2002. godine službeno je u mirovini, no znanstvenim radom bavi se i dalje. Piše knjige i članke o hrvatskom jeziku, predaje o hrvatskom jeziku po cijeloj Hrvatskoj, a po nekim njezinim tekstovima učenici jedne osnovne zagrebačke škole (na Žitnjaku) pripremili su sa svojom profesoricom (S. Čubrilo) igrokaz za Lidrano.

Udana je, majka dvojice odraslih sinova. Živi u Zagrebu.[3]

Njezin cjelokupni rad (znanstveni i pedagoški) uvrstio ju je među najdosljednije promicatelje hrvatskoga jezika i kulture u Hrvatskoj i u velikom dijelu slavističkoga svijeta. Po jasnoći kojom govori i piše o hrvatskom jeziku prepoznata je i u široj javnosti, čime na najbolji način popularizira hrvatski jezik i čuva hrvatski nacionalni identitet.

Javlja se jezičnim savjetima u emisiji Hrvatskoga radija (Govorimo hrvatski), povremeno i u obrazovnim sadržajima Hrvatske televizije (emisije Trenutak spoznaje i Slova do krova), a od sezone 2010/2011. jednom tjedno jezičnom emisijom Ispeci, pa reci na Radio- Ogulinu.[2]

Članica je Hrvatskoga filološkog društva, Matice hrvatske i Društva za promicanje orguljske glazbe »Franjo Dugan«.

Autorske knjige[uredi | uredi kôd]

  • Iza riječi (prtinom i cijelcem), Matica Hrvatska, 2005., (2. izd. 2006., 3. izd. 2010.[4])
  • Jezikomjer. Vodič za izbjegavanje najčešćih pogrešaka u hrvatskom standardnom jeziku (suautorstvo s Jasminom Nikić-Ivanišević i Zoranom Zlatarom), knjiga + dva tonska CD-a, Croma CO., Stobreč, 2005. (2. izd. 2006.)
  • Hrvatski u zagradama / Globalizacijske jezične stranputice, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.[5][6][7]
  • Hrvatski jezični putokazi, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007.
  • Moja draga škola, Biblioteka Dveri riječi, Profil, Zagreb, 2009. (2. izd. 2010.)
  • Riječi s nahtkasna i kantunala (preko noćnog ormarića), Profil, Zagreb, 2009.
  • Reci mi to kratko i jasno (Hrvatski za normalne ljude), Novi Liber, Zagreb, 2009.[8] (2. proš. izd. Znanje, Zagreb, 2016.)
  • Hrvatski ni u zagradama / Globalizacijska jezična teturanja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2012., ISBN 978-953-169-250-2[9]
  • Pod Velikim medvjedom: špartanje po sjevernoj hemisferi, Matica hrvatska, Zagreb, 2012.
  • Novi jezični putokazi: hrvatski na raskrižjima, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2014.
  • Malena mjesta srca moga, Alfa d.d., Zagreb, 2015.
  • Osjenčane riječi, Matica hrvatska, Zagreb, 2017.

Nagrade[uredi | uredi kôd]

  • Godine 2010. dobila je Godišnju državnu nagradu za popularizaciju i promicanje znanosti za 2009., koju dodjeljuje Hrvatski sabor.[10]
  • Na Sajmu knjiga u Puli (Sa(n)jam knjige) 2010. dobitnica je nagrade Kiklop za leksikografiju (za knjigu Reci mi to kratko i jasno – Hrvatski za normalne ljude)[11][12][13]
  • 25. listopada 2011. godine dobila je priznanje za dugogodišnji rad na hrvatskom jeziku, što ga je te godine prvi put dodijelio Kršćanski akademski krug iz Zagreba.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Nives Opačić, Bestseller.hrInačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2014., pristupljeno 20. svibnja 2015.
  2. 2,0 2,1 Opačić, Nives, Verbum.hr, pristupljeno 20. svibnja 2015.
  3. Jezikoslovka Nives Opačić: "Standardni hrvatski jezik je najugroženiji!", Novi list, pristupljeno 20. svibnja 2015.
  4. Goodreads, Iza riječi - Prtinom i cijelcem, pristupljeno 20. svibnja 2015.
  5. Knjiga Nives Opačić 'Hrvatski u zagradama', Jutarnji list, pristupljeno 20. svibnja 2015.
  6. Hrvatski ni u zagradama : Globalizacijska jezična teturanja, mvinfo.hr, pristupljeno 20. svibnja 2015.
  7. Verbum.hr, "Hrvatski ni u zagradama Globalizacijska jezična teturanja"Inačica izvorne stranice arhivirana 8. srpnja 2014., pristupljeno 20. svibnja 2015.
  8. Predstavljena treća knjiga Nives Opačić u izdanju Novog Libera (Večernji.hr), pristupljeno 21. svibnja 2015.
  9. Predstavljena knjiga Nives Opačić:"Hrvatski ni u zagradama", pristupljeno 20. svibnja 2015.
  10. Nagrada Hrvatskog Sabora Nives OpačićInačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2016., pristupljeno 20. svibnja 2015.
  11. Nagarada "Kiklop" Nives Opačić za knjigu Reci mi to kratko i jasno – Hrvatski za normalne ljude, Jutarnji list, pristupljeno 20. svibnja 2015.
  12. Dobitnici Kiklopa na sajmu knjige u PuliInačica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2016., pristupljeno 20. svibnja 2015.
  13. Dodijeljene književne nagrade "Kiklop", tportal.hr, pristupljeno 20. svibnja 2015.


Novak.jpg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Nives Opačić, Hrvatski ni u zagradama, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2012., str. 199.-201. (O autorici) i str. 202. (Autorske knjige), ISBN 978-953-169-250-2