Stobreč

Koordinate: 43°30′11″N 16°31′19″E / 43.503°N 16.522°E / 43.503; 16.522
Izvor: Wikipedija
Stobreč
Plaža u Stobreču
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska županija
Općina/gradSplit
Najbliži veći gradSplit

Površina[1]1,4 km2
Koordinate43°30′11″N 16°31′19″E / 43.503°N 16.522°E / 43.503; 16.522

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 879
– gustoća2056 st./km2

Poštanski broj21311 Stobreč
Pozivni broj+385(0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Stobreč na zemljovidu Hrvatske
Stobreč
Stobreč

Stobreč na zemljovidu Hrvatske

Stobreč je naselje na poluotoku istočno od Splita, danas zapravo njegovo predgrađe s 2.978 stanovnika (2011.). Nalazi se na mjestu antičkog naselja Epetiona, nedaleko od ušća rijeke Žrnovnice u more.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje Stobreč: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
197
220
227
277
350
371
362
465
461
509
685
900
2158
4708
5837
2978
2879
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazuje se kao samostalno naselje od 1981. nastalo izdvajanjem dijela naselja Split. Do 1948. iskazivano kao samostalno naselje, a od 1953. do 1971. kao dio naselja Split. U 1991. povećano za dio područja naselja Split u kojemu su i sadržani podaci izdvojenog dijela do 1981. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Promet[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo Stobreča kroz povijest većinom se zasnivalo na poljoprivredi, stočarstvu i ribolovu.

Početkom 20. stoljeća talijanske tvrtke financiraju u Stobrečke kave (tupinolomi) koji su bila izvori lapora (tupina) čija eksploatacija traje sve do sredine dvadesetog stoljeća. U tom razdoblju nastaje prostor današnjeg kampa nasipanjem mora na delti Žrnovnice. Sama tupina se izvozi u Italiju gdje služi kao sirovina pri proizvodnji, ali i u domaće tvornice Slonitanskog-Kaštelanskog bazena (Vranjic, Sv. Kajo, K. Sućurac). Nakon Drugog svjetskog rata prenamjenom prostora nastaje današnji stobrečki kamp, a prvi privatni iznajmljivači soba u Stobreču bili su njihovi mještani. Današnju gospodarsku osnovu Stobreča čini turizam i ugostiteljstvo te brojne velike tvrtke registrirane u Stobreču.

Šport[uredi | uredi kôd]

  • nogometni klub Primorac, bivši hrvatski prvoligaš
  • Šahovski klub "Epetium" Stobreč

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Poznati Stobrečani i Stobrečanke[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
Nedovršeni članak Stobreč koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.