Partizansko groblje u Mostaru

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Partizansko groblje u Mostaru

Partizansko groblje u Mostaru je izgrađeno 1965. godine u čast svim Mostarcima poginulim u NOB-u. Izgradio ga je, u vremenu obnove i rekonstrukcije koja je nastupila nakon završetka Drugog svjetskog rata, arhitekt Bogdan Bogdanović, u znak sjećanja na poginule mostarske partizane, antifašiste i u čast svih onih koji su u Drugom svjetskom ratu borili protiv fašizma diljem Europe i svijeta.

Ovo spomen-groblje je jedan od simbola grada na Neretvi i najljepših arhitektonskih projekata na području Balkana. Nalazi se u zapadnom dijelu Mostara, na uzvišici koju karakteriziraju široke zelene površine i odatle se pruža pogled na gotovo cijeli grad. Sam spomenik se rasprostire na 5.000 m2 i na šest nepravilnih terasa.

Groblje ima 810 nadgrobnih ploča, koje imaju simbolično značenje, kao i cijeli spomenik. Oblici nadgrobnih ploča kojima su obilježeni pali borci podsjećaju na posječeno stablo, simbol prekinute mladosti. Za gradnju spomenika upotrijebljene su kamene ploče koje su skinute sa starih i devastiranih kamenih kuća ovog starog grada.

Premda groblje partizanima simbolizira spomenik borcima protiv totalitarnog režima, nastanak i motivi nastanka ovog spomenika su mračna nedjela jugoslavenske tajne policije OZNA i KNOJ. Zemljište na kojem je groblje pripadalo je mostarskom Biskupskom ordinarijatu. Nacionalizirano je površine 79.248 četvornih metara poslije rata. Skupština općine Mostar bila je vlasnik od nacionalizacije. U drugoj polovici siječnja i veljače 1945. u režiji OZN-e bili su prikupljani ratni zarobljenici i civili, mostarski Hrvati. Prikupila ih je na mjestu današnjeg stadiona NK Zrinski, na padinama Bijelog Brijega, gdje je tad bila vojarna Zapadni logor. Na mjestu današnjeg partizanskog groblja počinjen je masovni komunistički zločin. Ubijeni mostarski Hrvati bačeni su na istom mjestu u nekoliko masovnih grobnica ili su odvoženi na stratišta u istočnoj Hercegovini. Komunistička vlast je nacionalizacijom to zemljište oduzela Katoličkoj crkvi. Novozasađenim borovim mladicama prekriveni tragovi tog zločina, a radi dodatnog prekrivanja zločina, 1960-ih godina ovdje je izgrađeno partizansko groblje simbolična značenja. Na ovom groblju nema posmrtnih ostataka partizana, jer bi time bili izmiješani s tijelima ubijenih nepodobnih Hrvata. Mnoštvo simboličnih nadgrobnih kamena dodatno prikriva pristup masovnim grobnicama koje su dokaz strahovite komunističke represije. Ovo nacionalizirano zemljište do danas nije vraćeno Crkvi. [1]

Partizansko spomen groblje u Mostaru proglašeno je 2006. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[2]

Zbog teške zapuštenosti, vandalizma i devastiranosti, 2008. godine je počela obnova Partizanskog groblja. Financiranje je omogućila vlada Norveške. Nažalost, do kolovoza 2010. se nije pristupilo ozbiljnom realiziranju obnove i oznaka grobova heroja, što je izazvalo snažne reakcije javnosti, reakcije Mostaraca u gradu i dijaspori.


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrsvijet.net Damir Šimić: Istražujemo: Mostarsko partizansko groblje podignuto na kostima žrtava komunističke represije 13. ožujka 2012. (pristupljeno 10. studenoga 2017.)
  2. Odluka o proglasenju