Poklade

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zastave Riječkog karnevala

Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju „zbogom mesu”) je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik (od njem. Fastnacht, tj. „noć posta”), koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj. Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare. Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”[1]

Najvjerojatnije se razvio iz rimskih bakanalija, luperkalija i saturnalija, ali je utemeljen i na magijskom vjerovanju u gojenje zlih sila, kao i protjerivanje zime. Ima i socijalno značenje jer se kroz lakrdijašenje često očituje i društvena kritika.

Povorka tijekom riječkog karnevala 2006. god.
Jedna od sudionica maškara obučena u Romkinju, Rijeka 2008.

Karnevali se slave posvuda po svijetu, uglavnom u područjima s većinskim katoličkim stanovništvom, dok se kod pripadnika Istočnih Crkava Maslenica slavi na sličan način. Protestanti ih uglavnom ne održavaju, ili su ih prilagodili u druge običaje kao što je Danski karneval Fastelavn.

Parada samba škola u Sambadromu tijekom brazilskog karnevala 2004. god.

Slavni karnevali[uredi VE | uredi]

Grobnički dondolaši na riječkom karnevalu

Brazilski karneval je dio brazilske kulture i nacionalnog identiteta Brazila koji je povezan sa sambom i obilježavaju ga najveće povorke na svijetu. Najveći su u gradovima Rio de Jeneiro, Sao Paulo i Salvador. Oni privlače veliki broj posjetitelja, te je karneval u Riju 2011. godine privukao 4,9 milijuna posjetitelja, od čega čak 400.000 stranaca[2].

U Italiji je najpoznatiji Venecijanski karneval koji je zabilježen još 1268. godine. Njegova lascivna priroda se može prepoznati u brojnim pokušajima Mletačkih vlasti da zakonima uredi i ograniči nošenje raskošnih maski, glavne karakteristike karnevala.

Karneval Binche je karneval koji se izvodi tijekom pokladne nedjelje, ponedjeljka i utorka (mesopusta) prije Čiste srijede, u belgijskom gradu Binche (Hainaut)[3]. Svake godine, prije korizme, povijesno sreDište Binchea postaje pozornicom karnevala koji privlači veliki broj posjetitelja. Također, star oko 600 godina, karneval Aalst (Istočna Flandrija) se slavi kao jedan od najstarijih europskih uličnih karnevala.

Schemenlaufen (njemački za „pokrenute prikaze”) je karnevalska povorka koja se svake četiri godine održava u Imstu (Austrija) tijekom pokladne nedjelje (fasnacht, tj. mesopust) prije Čiste srijede kojom započinje korizma. Sastoji se od povorke maskiranih plesača u parovima od kojih jedan nosi rotirajuća zvona (Roller), a drugi velika zvona teška do 35 kg[3]

Češki mesopust traje od Bogojavljanja do Pepelnice, a uz regionalne odlike najpoznatiji su pokladni obilasci maškara u području Hlinecka.

U Mađarskoj je najpoznatiji Pohod bušara u gradu Mohaču koji su započeli Šokački Hrvati, a kojim se svečano obilježava kraj zime.

Karnevali u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

U Hrvatskom primorju se na Sveta tri kralja najavljuju maškare. U istočnome dijelu riječkoga područja maškarane povorke kreću prvu subotu nakon blagdana Bogojavljenja, a u zapadnome kreću na blagdan sv. Antona, odnosno zvuk Antonjskog roga koji time najavljuje Mesopust. Završava na sam Fašnički dan, kad u gornjoj Hrvatskoj djeca u maskama obilaze susjedstvo, a to je dan prije Pepelnice.

Riječki karneval[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Riječki karneval

Alegorijska kola na riječkom Korzu početkom prošlog stoljeća
Halubajski zvončari
Nastup "maškora" na Međimurskom fašniku 2011. godine
Spaljivanje "zlog Fašnjaka" u Čakovcu

Zvončari[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zvončari
Područje Kastavštine bogato je Zvončarima, koji su najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj. Zvončari s istočnoga dijela Kastavštine - Halubja (Viškovo, Marčelji, Zamet) opremljeni su maskama životinjskog izgleda, ogrnjeni okrenutom ovčjom kožom, s jednim ili s tri zvona oko pasa. Zvončari zapadne Kastavštine (Rukavac, Zvoneća, Brgud, Vlahov Breg, Mučići, Frlani...) umjesto maski životinjskog izgleda nose klobuke pokrivene papirnatim cvijećem, a zvončari podno ćićarijskih obronaka, iz Muna i Žejana, svoja oglavlja opremaju raznobojnim papirnatim trakama.

Uz Halubajske zvončare (Marčelji i Viškovo), djeluje još nekoliko skupina iz Brega, Brguda, Mučića, Muna, Rukavca, Zameta, Zvoneća i Žejana. U novije vrijeme i s područja Grobnišćine koju obhajaju Grobnički dondolaši. [4]

Samoborski fašnik[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Samoborski fašnik
Samoborski fašnik najvažnija je i najveća turističko zabavna manifestacija Grada Samobora. S tradicijom koja traje već 183 godine među najstarijim je i najvećim hrvatskim pokladnim svečanostima. Danas je to moderni festival maski koji uspješno njeguje tradiciju i omiljeno je odredište Zagrepčana i ostalih gostiju, a za vrijeme njegova održavanja Samobor posjeti i do 200.000 gostiju.

Antonja u Kastvu[uredi VE | uredi]

U Gradu Kastvu posebno se obilježava početak poklada 17. siječnja, Antonja. Četiri pusna odbora predstavljaju svoj pusni (pokladni) program i svoga pusta kojeg za kraj poklada na čistu sredu osuđuju i spaljuju. Svaka se grupa predstavlja angažiranim, satiričkim programom, a najboljoj prošlogodišnjoj maškari dodjeljuje se diploma Zlatna broskva. U selu Spinčići organizira se Balinjera spust na kojoj se maškare spuštaju nizbrdicom na kolicima napravljenim posebno za tu prigodu.

Šmričke mačkare[uredi VE | uredi]

Udruga mačkar u Šmriki osnovana je 1997. godine, ali nepisana tradicija postoji mnogo više, čak kako neki stariji mještani kažu, i prije 1900. godine. Svake godine mačkare počinju prvu subotu poslije Sveta tri kralja, te traju sve do početka korizme tj. pepelnice. Svake subote dok traju mačkare, šmrički mačkaroni obilaze Šmriku po staroj tradiciji "istjerivanja duhova". Isto tako, svake subote na večer održavaju se "mačkarani tanci" u Društvenom domu Ivica Turina u Šmriki. Mačkare završavaju tradicionalnim spaljivanjemu pusta na pusni utorak u pol noći.

Svake zime, Šmričke mačkare odlaze na karnevale u Rijeci, Crikvenici i Ivanić Gradu, te isto tako svako ljeto gostuju na sve više ljetnih karnevala. Ljetni karnevali na kojima su do sada bili, održavaju se u: Novom Vinodolskom, Senju i Fužinama.

Međimurski fašnik[uredi VE | uredi]

Međimurski fašnik se održava od 1954. godine i u tri dana gradom Čakovcem prođe više od 2.000 izvođača iz cijele Hrvatske i inozemstva, a program je podijeljen na svjetovni, dječji i tradicijski fašnik[5].

Novljanski mesopust[uredi VE | uredi]

Novi Vinodolski je sačuvo mesopusne narodne običaje koji započinju u četvrtak tri tjedna prije Pepelnice tijekom kojega se nižu brojni događaji po znanim i brižno održavanim tradicijskim pravilima kao što su tri mesopusna četvrtka i mesopustari - grupa mladića predvođena advitorom, napovidaju ženidbu starih udovaca i udovica. Vrhunac je u noći treće mesopusne subote kada se misi (izrađuje) i krsti mesopust - lutka od slame koja predstavlja lijepo odjevenog muškarca koji sjedi na visokom stolcu i s polucilindrom na glavi. On se postavlja kukama na zidu kaštela ("na travicu") iznad trga na kojem se igra kolo. On će biti u zatvoru ("v reštu") i na kraju će biti osuđen. Posebna svečanost za oko je novljansko kolo u narodnoj nošnji predvođeno sopnjom sopila i pivačima kola, a koje se igra tri glavna mesopusna dana - u nedjelju, ponedjeljak i utorak prije Pepelnice, na trgu ispred kaštela, sve do večernjih sati[6].

Buše u Baranji[uredi VE | uredi]

Maska strašne baranjske buše

U Baranji se maskirani sudionici pokladne proslave nazivaju buše koji izlaze tek u pokladni ponedjeljak i utorak. Dijele na lijepe i strašne. Strašne buše imaju zamaskiranu glavu i lice, na tijelu dugačak kožuh preokrenut tako da je runo na vanjskoj strani, te oko pojasa remen na kojemu visi klepka i na nogama bijele platnene gaće napunjene slamom svezane ispod koljena, a umjesto cipela čizme ili opanci. Strašni buše u rukama nose štap ili sablju i zvono. Lipe buše su mlađi momci i djevojke obučeni u narodnu nošnju i to često kao suprotni spol. Prati ih nemaskirana glazba i posjećuju svaku kuću gdje nema smrtnog slučaja. Darovima koje prime kasnije plaćaju svirače. Očita je sličnost u običajima, pa tako i maskiranju i prerušavanju, Hrvata Šokaca u hrvatskom i mađarskom dijelu Baranje, gdje se u Mohaču održava tzv. Pohod bušara[7].

Korčulanske kumpanije[uredi VE | uredi]

Sveti Vlaho i dubrovački karnévô[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, X. knjiga Je-Ki, Večernji List, Zagreb, 2006., str. 181. ISBN 953-7224-10-4
  2. Karneval u Rio de Janeiru
  3. 3,0 3,1 Carnival of Binche na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 19. prosinca 2012.
  4. http://kvarner.hr/karneval/zvoncari.html
  5. Međimurski fašnik 2012., Turistička zajednica grada Čakovca
  6. Novljanski mesopust na karneval.hr
  7. Josip Forjan, Pokladno prerušavanje i maskiranje baranjskih Hrvata Šokaca, Udruga regionalni etno centar Osijek

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Poklade