Portal:Europa/Geografija/Članak

Izvor: Wikipedija

2012.[uredi kôd]

Rujan

Brdo Atos iz daljine
Brdo Atos iz daljine

Atos (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora) je poluotok i istoimena planina na obalama Egejskog mora. Jedan je od centara, ako ne i sam centar pravoslavnog svijeta. Poluotok je najistočniji od tri "prsta" (produžetka) poluotoka Halkidiki (Egejska Makedonija) na sjeveru Grčke.

Atos je u Grčkoj znan kao Άγιο Όρος (Ayio Oros ili „Sveta Gora“) (na grčkom) ili Ἅγιον Ὄρος (Hagion Oros) (na klasičnom grčkom). Atos je sjedište 20 pravoslavnih manastira i čini autonomnu državu pod grčkim suverenitetom. Samo je monasima dozvoljeno živjeti na Svetoj Gori, a trenutno na njoj živi oko 2.000 monaha. Poluotok, istočni krak većeg poluotoka Halkidike dugačak je 60 km, a širina mu je 7 do 12 km i ima površinu od 390 km², s planinom Atos, čije strme, gusto pošumljene padine, dosižu visinu do 2.033 m. Egejsko more koje okružuje poluotok može biti vrlo opasno. Perzijski veliki kralj Kserkso I. naredio je iskopavanje kanala preko prevlake da bi omogućio prolaz svoje flote 482. pr. Kr..

Brdo Atos je od 1988. godine UNESCO-va svjetska baština, kao prirodno i kulturno dobro.




Listopad

Karpati u Poljskoj
Karpati u Poljskoj

Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi. Dužina im je preko 1.300 km, a širina varira od 12 do 500 km. Nalaze se u dijelovima Češke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Poljske, Ukrajine, Rumunjske i Srbije. Najviši dio Karpata je Gerlachovský štít s 2655 m. visine. Prosječna im je visina 1500 do 1600 m.

Karpati su mlade ulančane planine. Nastali su tokom alpske orogeneze u kasnom mezozoiku i tercijaru (od 250 milijuna godina). Alpska orogeneza je proces nastanka mladih planina (alpsko-himalajski planinski sistem) kao posljedica kolizije euroazijske i afričke, te euroazijske i indijsko-australske litosferne ploče. Karpati su oblikovali luk i sa sjevera i istoka okružuju Panonsku nizinu. Dijele se na Zapadne, Istočne i Južne Karpate. Prema jugu se nastavljaju na Staru planinu u Bugarskoj.




Studeni




Prosinac




2013.[uredi kôd]

Siječanj




Veljača




Ožujak




Travanj




Svibanj




Lipanj




Srpanj




Kolovoz




Rujan




Listopad




Studeni




Prosinac




2014.[uredi kôd]

Siječanj