Portal:Europa

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Europa banner.png

Dobro došli na portal o Europi!

Europa je kontinent čije granice određuju Atlantski ocean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu. Proteže se od 9° 30' z.g.d. do 68° 5' i.g.d. i od 71° 11' s.g.š. do 36° s.g.š..

Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam. Prostor Europe je danas raspodjeljen na 42 države (50 uključimo li države koje su teritorijem djelomično unutar kontinenta) i na njemu živi oko 700 milijuna ljudi uz prosječnu naseljenost od 70 st/km2. S površinom od otprilike 10,2 milijuna km2, zauzima 1/4 ukupne površine Euroazije i jedan je od najmanjih kontinenata.

Mapa portala | Pročitaj više...

Cartella blu.jpg
Izabrani članak
  uredi      
Europe location SCO2.png
Škotska (škotski gaelski Alba, latinski: Caledonia, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km2, a s unutrašnjim vodama 78.764 km2. Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km2. Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte jest Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična linija koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je kerakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m.

Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio zaprema Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu.

Cartella blu.jpg
Izdvojeni grad
  uredi      
Pozsinycivertanéegi3.jpg

Bratislava, glavni je i s otprilike 460.000 stanovnika najveći grad Slovačke i sjedište Bratislavske pokrajine. Udaljena je samo 60 km od Beča, a prije Prvog svjetskog rata njegovo je predgrađe bilo povezano s Bratislavom električnim tramvajem. S obzirom na međusobnu udaljenost, Beč i Bratislava su najbliži glavni gradovi u Europi. Granice grada gotovo dosežu državne granice s Austrijom (4 km) i Mađarskom (13 km).

Na istočnoj obali Dunava nalazi se znamenita povijesna jezgra, a na zapadnoj se smjestio moderni dio grada. Nekada poznat kao njemački Pressburg, mađarski Pozsony ili hrvatski Požun oduvijek je bio jedno od kulturnih središta Srednje Europe. Kao središte višestoljetne povijesti bio je raskrižje brojnih kultura i trgovinskih putova. Danas je najvažnije industrijsko i kulturno središte Slovačke.

Kao središte višestoljetne kulture Bratislava obiluje brojnim kulturno povijesnim građevinama koje su većinom smještene u starom dijelu grada koje je glavno mjesto bogatih kulturnih događanja tijekom cijele godine.

Cartella blu.jpg
Vaš doprinos
  uredi      

Sudjelujte u dopuni članaka prema pravilima wikipedije
Članci kojima je potreba dopuna:

Države: Danska · Estonija · Island · Latvija · Litva · Švedska

Gradovi: Kopenhagen · Tallinn · Helsinki · Riga · Vilnius · Oslo · Stockholm

Mora: Baltičko more · Barentsovo more · Bijelo more · Grenlandsko more · Sjeverno more

Potrebni članci:

Vantaa (grad) · Falster (otok) · Møn (otok) · Kotlin (otok) · Ljusterö (otok) · Stora Karlsö (otok) · Väddö (otok) · Värmdön (otok) · Gdanjski zaljev · Šćećinski zaljev · Libečki zaljev · Kielski zaljev · Pregola (rijeka) · Pasleka (rijeka) · Radunja (rijeka) · Reda (rijeka) · Leba (rijeka) · Slupia (rijeka) · Viepža (rijeka) · Parseta (rijeka) · Rega (rijeka) · Pine (rijeka) · Varnov (rijeka) · Kemi (rijeka) · Lule (rijeka) · Trave (rijeka) · Alandsko more · Baltički štit · Glittertind (vrh) · Nacionalni park Hardangervidda

Na dnu članka poželjno postaviti predložak Portal Europa

Srodni projekti: Wikiprojekt država

Cartella blu.jpg
Izabrana slika
  uredi      
British Museum from NE 2.JPG

British Museum, Ujedinjeno Kraljevstvo
Cartella blu.jpg
Jeste li znali?
  uredi      
Cartella blu.jpg
Poznati Europljanin
  uredi      

Albert Camus (Mondovi, 7. studenog 1913. - Villeblevin, 4. siječnja 1960.), francuski književnik i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine. Poznat je po svom karakterističnom stilu pisanja i tematikama svojih djela. Čitav njegov opus temelji se na ideji apsurda ljudske egzistencije. Modernog čovjeka naziva bludnim, ciničnim monstrumom, a kao suprotnost svijetu današnjice evocira antičku Grčku, koja je "u svemu znala naći pravu mjeru".

Iako je često vezan i uz egzistencijalizam, Camus je odbijao taj pridjev. No, u drugu ruku, Camus u svom eseju Pobunjeni čovjek piše da se cijeli svoj život borio protiv filozofije nihilizma. Njegova religioznost također je bila česta tema, a on je sam u jednoj od svojih knjiga napisao: Ne vjerujem u boga "i" nisam ateist.

Godine 1949. Camus je, prema knjizi Albert Camus, une vie Olivera Todda, unutar Pokreta Revolucionarne unije osnovao Skupinu za međunarodne veze koja se protivila ateističkim i komunističkim tendencijama Bretonovog nadrealizma. Kada mu je 1957. uručena Nobelova nagrada, Camus je bio drugi najmlađi primatelj (nakon Rudyarda Kiplinga), prvi primatelj rođen u Africi, a nakon njegove smrti postao je Nobelovac koji je nakon dobivanja nagrade najkraće živio (samo 3 godine). Kada je tijekom ceremonije dodjele u Stockholmu držao govor, izjavio je: Smatram da je nagradu trebao dobiti Malraux. Kada je to čuo sam Malraux, odvratio je: Camusova izjava služi nam obojici na čast..

Portal.svg Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Životopis