Portal:Europa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Europa banner.png

Dobro došli na portal o Europi!

Europa je kontinent čije granice određuju Atlantski ocean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu. Proteže se od 9° 30' z.g.d. do 68° 5' i.g.d. i od 71° 11' s.g.š. do 36° s.g.š..

Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam. Prostor Europe je danas raspodjeljen na 42 države (50 uključimo li države koje su teritorijem djelomično unutar kontinenta) i na njemu živi oko 700 milijuna ljudi uz prosječnu naseljenost od 70 st/km2. S površinom od otprilike 10,2 milijuna km2, zauzima 1/4 ukupne površine Euroazije i jedan je od najmanjih kontinenata.

Mapa portala | Pročitaj više...

Cartella blu.jpg
Izabrani članak
  uredi      
Great coat of arms of Luxembourg.svg

Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks.: Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem.: Grossherzogtum Luxemburg, fra.: Grand-Duché de Luxembourg) je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedan je od 6 država osnivača Europske unije.

Zametak današnjeg Luksemburga nastao je još 963. kada je grof Siegried dobio u posjed utvrdu Lützenburg. U 12. i 13. stoljeću grofovija se znatno proširila, a iz jake porodice Luksemburžana bili su i njemački carevi (1346. - 1437.) i češki kraljevi (1311. - 1437.). Car Karlo IV. (1346. - 1378.) podigao je 1354. Luksemburg na rang vojvodstva. Od 1441. pripadao je vojvodstvu Burgundiji, a 1477. zajedno je dospio pod vlast Habsburgovaca. Luksemburg je 1659. morao Francuskoj odstupiti lorenski dio vojvodstva, pa je između 1689. i 1697. čitav teritorij bio pod francuskom vlašću. Od 1714. bio je dio Nizozemske te ponovno u posjedu Habsburgovaca, a 1795. opet ga je priključila Francuska. Odlukom Bečkog kongresa Luksemburg je 9. rujna 1815. postao autonomno veliko vojvodstvo, doduše preko vladarske kuće Oranje-Nassau u personalnoj uniji s Nizozemskom, iako je bio član Njemačkog Saveza. Godine 1839. više od polovice teritorija vojvodstva s većinskim valonskim stanovništvom pripalo je novonastaloj Belgiji. Nakon raspuštanja Njemačkog Saveza (1866.) Luksemburg je postao neovisna država, a Londonskim sporazumom od 11. svibnja 1867. obvezao se na potpunu neutralnost.

Cartella blu.jpg
Izdvojeni grad
  uredi      
Pozsinycivertanéegi3.jpg

Bratislava, glavni je i s otprilike 460.000 stanovnika najveći grad Slovačke i sjedište Bratislavske pokrajine. Udaljena je samo 60 km od Beča, a prije Prvog svjetskog rata njegovo je predgrađe bilo povezano s Bratislavom električnim tramvajem. S obzirom na međusobnu udaljenost, Beč i Bratislava su najbliži glavni gradovi u Europi. Granice grada gotovo dosežu državne granice s Austrijom (4 km) i Mađarskom (13 km).

Na istočnoj obali Dunava nalazi se znamenita povijesna jezgra, a na zapadnoj se smjestio moderni dio grada. Nekada poznat kao njemački Pressburg, mađarski Pozsony ili hrvatski Požun oduvijek je bio jedno od kulturnih središta Srednje Europe. Kao središte višestoljetne povijesti bio je raskrižje brojnih kultura i trgovinskih putova. Danas je najvažnije industrijsko i kulturno središte Slovačke.

Kao središte višestoljetne kulture Bratislava obiluje brojnim kulturno povijesnim građevinama koje su većinom smještene u starom dijelu grada koje je glavno mjesto bogatih kulturnih događanja tijekom cijele godine.

Cartella blu.jpg
Vaš doprinos
  uredi      

Sudjelujte u dopuni članaka prema pravilima wikipedije
Članci kojima je potreba dopuna:

Države: Danska · Estonija · Island · Latvija · Litva · Švedska

Gradovi: Kopenhagen · Tallinn · Helsinki · Riga · Vilnius · Oslo · Stockholm

Mora: Baltičko more · Barentsovo more · Bijelo more · Grenlandsko more · Sjeverno more

Potrebni članci:

Vantaa (grad) · Falster (otok) · Møn (otok) · Kotlin (otok) · Ljusterö (otok) · Stora Karlsö (otok) · Väddö (otok) · Värmdön (otok) · Gdanjski zaljev · Šćećinski zaljev · Libečki zaljev · Kielski zaljev · Pregola (rijeka) · Pasleka (rijeka) · Radunja (rijeka) · Reda (rijeka) · Leba (rijeka) · Slupia (rijeka) · Viepža (rijeka) · Parseta (rijeka) · Rega (rijeka) · Pine (rijeka) · Varnov (rijeka) · Kemi (rijeka) · Lule (rijeka) · Trave (rijeka) · Alandsko more · Baltički štit · Glittertind (vrh) · Nacionalni park Hardangervidda

Na dnu članka poželjno postaviti predložak Portal Europa

Srodni projekti: Wikiprojekt država

Cartella blu.jpg
Izabrana slika
  uredi      
Frühling blühender Kirschenbaum.jpg

Stablo trešnje u proljeće, Njemačka
Cartella blu.jpg
Jeste li znali?
  uredi      
Cartella blu.jpg
Poznati Europljanin
  uredi      
Max Weber 1894.jpg
Max Weber (Erfurt, 21. travnja 1864 - München, 14. lipnja 1920), njemački politički ekonomist i sociolog. Zbog svog iznimnog doprinosa u shvaćanju suvremenog društva, Weber se smatra ocem moderne sociologije.

Max Weber sin je kasnijeg berlinskog gradskog vijećnika i nacionalnoliberalnog zastupnika dr. Maxa Webera st.

U krugu takozvane građanske ljevice, Weber je zastupao zanemarena gledišta "desnih", kao, recimo, prvenstvo nacionalne moći pred idealima socijalne pravednosti, narodnog blagostanja, ljudske sreće.

Weber je u "Protestantskoj etici" pokušao pokazati da duh u obliku religioznih predodžaba ima moć da bar presudno utječe na nešto tako materijalno kao što je kapitalistički gospodarski sistem, ako ga već i ne može izravno proizvesti.

Weber je uvjeren da Njemačka svoju svjetskopovijesnu ulogu kao nacionalna sila i središte europskog poretka ne može sačuvati ili ponovno steći okupacijskom politikom nego samo politikom slobodnog savezništva. Smatrao je neodgodivima uvođenje demokratskog izbornog prava i parlamentarne reforme. Njegovi prijedlozi u bitnome su se svodili na preobrazbu monarhije u parlamentarnu demokraciju po engleskom uzoru.

Portal.svg Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Životopis