Portal:Europa

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Europa banner.png

Dobro došli na portal o Europi!

Europa je kontinent čije granice određuju Atlantski ocean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu. Proteže se od 9° 30' z.g.d. do 68° 5' i.g.d. i od 71° 11' s.g.š. do 36° s.g.š..

Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam. Prostor Europe je danas raspodjeljen na 42 države (50 uključimo li države koje su teritorijem djelomično unutar kontinenta) i na njemu živi oko 700 milijuna ljudi uz prosječnu naseljenost od 70 st/km2. S površinom od otprilike 10,2 milijuna km2, zauzima 1/4 ukupne površine Euroazije i jedan je od najmanjih kontinenata.

Mapa portala | Pročitaj više...

Cartella blu.jpg
Izabrani članak
  uredi      
Pad Bastilje

Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine. Najveće je dostignuće toga procesa ukidanje feudalnih odnosa u Francuskoj i u velikom broju ostalih europskih zemalja. Sve prijašnje revolucije imale su drukčije osobine. Ova je revolucija nešto posve radikalno, te označava epohu slobode od feudalnog pritiska i nepravednosti, ukidanje formi ovisnosti i osobne neslobode ljudi. Uzroci Francuske revolucije bili su gospodarski (loši životni uvjeti) te ideološki uzroci (prosvjetiteljske ideje). Pri tome je važna bila struktura francuskoga društva.

Francuska u to doba ima oko 26 milijuna stanovnika, a treći stalež je bio politički obespravljen. Javne i državne službe obavljali su samo plemići i svećenici koji su također bili oslobođeni plaćanja poreza te su dodatno, kao vladajući stalež, od kralja dobijali državne naknade (penzije). To je anomalija, jer je Francuska bila gotovo potpuno jedinstvena po pitanju jezika, a svi su se smatrali podanicima francuskoga kralja. Kralj je pokušao reformirati državne financije, smanjiti troškove te reorganizirati porezni sustav – u tome mu je pomagao ministar financija Robert Turgot, uvodeći reforme: sloboda trgovine (žitaricama i brašnom) - fiziokratizam, likvidacija cehova i reforme poreza, kojeg uvodi za sva tri staleža. Za reforme su potrebna financijska sredstva. Država treba promijeniti porezni sustav, ali ne da se uvedu novi porezi, nego da se ravnomjernije rasporede na cijelo društvo, uz smanjenje troškova dvora i administracije. 1776. je došlo do slaboga uroda, što je rezultiralo skupim žitaricama i neredima. Turgot je dao ostavku, pa je na njegovo mjesto došao Jacques Necker, koji je bio ministar financija do 1781.

Cartella blu.jpg
Izdvojeni grad
  uredi      
Pozsinycivertanéegi3.jpg

Bratislava, glavni je i s otprilike 460.000 stanovnika najveći grad Slovačke i sjedište Bratislavske pokrajine. Udaljena je samo 60 km od Beča, a prije Prvog svjetskog rata njegovo je predgrađe bilo povezano s Bratislavom električnim tramvajem. S obzirom na međusobnu udaljenost, Beč i Bratislava su najbliži glavni gradovi u Europi. Granice grada gotovo dosežu državne granice s Austrijom (4 km) i Mađarskom (13 km).

Na istočnoj obali Dunava nalazi se znamenita povijesna jezgra, a na zapadnoj se smjestio moderni dio grada. Nekada poznat kao njemački Pressburg, mađarski Pozsony ili hrvatski Požun oduvijek je bio jedno od kulturnih središta Srednje Europe. Kao središte višestoljetne povijesti bio je raskrižje brojnih kultura i trgovinskih putova. Danas je najvažnije industrijsko i kulturno središte Slovačke.

Kao središte višestoljetne kulture Bratislava obiluje brojnim kulturno povijesnim građevinama koje su većinom smještene u starom dijelu grada koje je glavno mjesto bogatih kulturnih događanja tijekom cijele godine.

Cartella blu.jpg
Vaš doprinos
  uredi      

Sudjelujte u dopuni članaka prema pravilima wikipedije
Članci kojima je potreba dopuna:

Države: Danska · Estonija · Island · Latvija · Litva · Švedska

Gradovi: Kopenhagen · Tallinn · Helsinki · Riga · Vilnius · Oslo · Stockholm

Mora: Baltičko more · Barentsovo more · Bijelo more · Grenlandsko more · Sjeverno more

Potrebni članci:

Vantaa (grad) · Falster (otok) · Møn (otok) · Kotlin (otok) · Ljusterö (otok) · Stora Karlsö (otok) · Väddö (otok) · Värmdön (otok) · Gdanjski zaljev · Šćećinski zaljev · Libečki zaljev · Kielski zaljev · Pregola (rijeka) · Pasleka (rijeka) · Radunja (rijeka) · Reda (rijeka) · Leba (rijeka) · Slupia (rijeka) · Viepža (rijeka) · Parseta (rijeka) · Rega (rijeka) · Pine (rijeka) · Varnov (rijeka) · Kemi (rijeka) · Lule (rijeka) · Trave (rijeka) · Alandsko more · Baltički štit · Glittertind (vrh) · Nacionalni park Hardangervidda

Na dnu članka poželjno postaviti predložak Portal Europa

Srodni projekti: Wikiprojekt država

Cartella blu.jpg
Izabrana slika
  uredi      

Nuklearna elektrana u Gösgenu, Švicarska
Cartella blu.jpg
Jeste li znali?
  uredi      
Cartella blu.jpg
Poznati Europljanin
  uredi      
Antoni gaudi.jpg

Antoni Gaudí, punim imenom Antoni Plàcid Guillem Gaudí i Cornet (1852-1926), bio je katalonski arhitekt Art Nouveaua poznat po svom originalnom stilu i iznimno osobnom dizajnu.

Gaudí je rođen u malom gradiću Reus, provincija Tarragona, (Španjolska) 1852. godine. Oko njegovog mjesta rođenja danas se nadmeću gradići Riudoms i Reus, iako većina njegovih biografa smatraju da se rodio u Reusu. Roditelji su mu bili Francesc Gaudí Serra i Antònia Cornet Bertran. Gaudí je bio najmlađe od petoro djece, a od ranih dana je bio bolestan od reume. Najčešće zbog bolova nije mogao hodati, tako da je morao jahati na magarcu. Nije bio među boljim đacima i jedini predmet koji je volio bila je geometrija. Kao sedamnaestogodišnjak stiže u Barcelonu u namjeri da studira arhitekturu. Gaudí je studirao arhitekturu na Višoj tehničkoj školi za arhitekturu (La Escuela Técnica Superior de Arquitectura) u Barceloni od 1873. do 1877. god. Zbog nedostatka novca, usporedo sa studijem, radi kao tehnički crtač i ponekad kao dizajner namještaja. Budući da je te poslove odlično radio, za različite projekte ga primaju dvojica poznatih katalonskih arhitekata, Josep Fontserè i Joan Martorell. Na studijama je ostvario samo osrednje ocjene iz arhitekture, ali odlične iz "probnih nacrta i projekata".

Portal.svg Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Životopis