Rodoč: razlika između inačica

Rodoč
	Rodoč Rodoč na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet	Federacija BiH
Županija	Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad	Mostar
Zemljopisne koordinate	43°18′44″N 17°48′30″E / 43.3122339°N 17.8084553°E
Stanovništvo (2013.)
- ukupno	3.257

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 28. rujna 2023. u 01:47

Rodoč je naselje u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.^[1]

Ime

Podrijetlo imena Rodoč u potpunosti nije razjašnjeno. Ono što je sigurno je da se ne radi o imenici slavenskog podrijetla. Najvjerojatnije se radi o imenici ilirskog podrijetla, posebice ako se uzme u obzir da postoje dokazi odvijanja života u Rodoču još iz vremena Ilira.

Infrastruktura

U Rodoču se nalazi vojarna Stanislava Kraljevića, pošta, ambulanta i groblje.

Znamenitosti

spomen-kapela HVO
kip Ivana Krstitelja
crkva sv. Ivana Krstitelja

Stanovništvo

Popisi 1971. – 1991.

Rodoč
godina popisa	1991.^[2]	1981.	1971.
Hrvati	2.735 (60,79%)	2.237 (52,93%)	1.823 (53,19%)
Muslimani	874 (19,42%)	706 (16,70%)	847 (24,71%)
Srbi	433 (9,62%)	446 (10,55%)	643 (18,76%)
Jugoslaveni	378 (8,40%)	711 (16,82%)	23 (0,67%)
ostali i nepoznato	79 (1,75%)	126 (2,98%)	91 (2,65%)
ukupno	4.499	4.226	3.427

Popis 2013.

Rodoč
godina popisa	2013.^[1]
Hrvati	2.898 (88,98%)
Bošnjaci	252 (7,74%)
Srbi	35 (1,07%)
ostali i nepoznato	72 (2,21%)
ukupno	3.257

Značajke

Rodoč je mostarsko predgrađe. Nalazi se oko 5 km južno od centra Mostara i oko 2 km južno od Starog mosta. U ranijem ustrojstvu grada pripadalo je mostarskoj općini Jugozapad.

Još početkom 20. stoljeća, u Rodoču je bio smješten Centar za obuku vojnih pilota. U njemu je bila smještena Vojna gimnazija, kasnije Vojni heliodrom. Ono po čemu je Rodoč bio poznat u cjeloj Europi i svijetu je Zrakoplovna industrija "Soko" koja je bila jedina tvornica za izradu i proizvodnju vojnih aviona u JI Europi.

Danas se u Rodoču nalazi Fakultet za tjelesnu kulturu, kao i Fakultet glazbene umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, zatim "Mostarski sajam" koji se održava svakog proljeća s međunarodnim sudjelovanjem. U Rodoču se nalazi mnoštvo tvornica, poduzeća, poslovnih objekata i može se reći da se radi o gospodarskoj i poslovnoj žili kucavici grada Mostara i Hercegovine.

Rodoč je bilo najveće mostarsko i hercegovačko naselje s hrvatskim pučanstvom u Hercegovini koje nije imalo katoličku crkvu iako je bogoslužje kroz stoljeća služeno u adaptiranim objektima. Izradu crkve su opstruirale ondašnje vojne i komunističke vlasti s obzirom na to da se radilo o centru vojne zrakoplovne industrije. Danas je zahvaljujući prije svega donacijama dobrih ljudi i poduzeća, napravljena crkva Sv. Ivana Krstitelja u kojoj se već održavaju prve mise, a potpuna izgradnja tek slijedi.

Mnogo uglednih Mostaraca koji su pridonijeli razvoju i ugledu svog grada i Hercegovine su iz mostarskog naselja Rodoč.

Povijest

U proteklom ratu, tijekom srbijanske okupacije južnih dijelova grada Mostara i naselje Rodoč je bilo okupirano. Srpski agresori su spalili preko 80% kuća, većinu stanovnika koje su zatekli su pobili ili odveli u logore, uglavnom u logore u Bileći u istočnoj Hercegovin i u logor Morinje u Crnoj Gori gdje su trpjeli neviđena zlostavljanja i torture, a iz kojih se i mnogi nisu vratili svojim domovima. Zbog zlostavljanja u logorima u Morinju u Crnoj Gori je osuđeno nekoliko ratnih zločinaca (Zlatko Tarle, Mlađan Govedarica, Ivo Gojnić, Boro Gligić, Špiro Lučić, Ivo Menzalin...). Nakon oslobađanja južnih dijelova grada stanovnici Rodoča su se opet vratili u svoj grad i naselje i ponovno ga izgradili.

Poznate osobe

Marko Šunjić, povjesničar, medievalist, akademik AZU BiH.

Izvori

↑ ^a ^b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 8. lipnja 2019.
↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[popis.gov.ba-1] 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 8. lipnja 2019.

[2] Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[1]

[2]

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 |entitet = fbih
 |regija =
-|županija = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]
+|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
-|općina = [[File:Coat of arms of Mostar.png|Coat_of_arms_of_Mostar|border|20px]] [[Mostar]]
+|općina = [[Mostar]]
 |nadvisina =
 |lat = 43.3122339
@@ Redak 25: / Redak 25: @@
 == Infrastruktura ==
+U Rodoču se nalazi [[vojarna]] ''Stanislava Kraljevića'', pošta, ambulanta i [[groblje]].
-* Vojarna "Stanislav Baja Kraljević"
-* [[Hrvatska pošta Mostar]]
-* [https://dzmostar.com/ambulante/ambulanta-rodoc/ Ambulanta Doma zdravlja Mostar - podružnica Rodoč]
-* Industrijski kompleks "''[[Soko]]''" sa desetinama tvrtki
-* Carinski terminal
-* [[Katolička Crkva|Rimokatoličko]] [[groblje]]
 == Znamenitosti ==
-* Bezdan
 * spomen-[[kapela]] [[HVO]]
-* [[kip]] [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]] na Bezdanu
+* [[kip]] [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]]
 * [[crkva]] sv. Ivana Krstitelja
-* [[Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru|Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti]]
-* [https://www.aeptm.gov.ba/ Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]
 == Stanovništvo ==
@@ Redak 112: / Redak 103: @@
 {{nedostaju izvori}}
-Rodoč je predgrađe [[Mostar|grada Mostara]]. Nalazi se oko 5 km južno od centra Mostara i oko 2 km južno od [[Stari most u Mostaru|Starog mosta]].
+Rodoč je mostarsko predgrađe. Nalazi se oko 5 km južno od centra [[Mostar]]a i oko 2 km južno od [[Stari most u Mostaru|Starog mosta]].
 U ranijem ustrojstvu grada pripadalo je mostarskoj općini Jugozapad.
-Još početkom 20. stoljeća, u Rodoču je bio smješten Centar za obuku vojnih pilota. U njemu je bila smještena Vojna gimnazija, kasnije Vojni [[heliodrom]]. Ono po čemu je Rodoč bio poznat u cijeloj Europi i svijetu je Zrakoplovna industrija "[[Soko]]" koja je bila jedina tvornica za izradu i proizvodnju vojnih aviona u [[jugoistočna Europa|JI Europi]].
+Još početkom 20. stoljeća, u Rodoču je bio smješten Centar za obuku vojnih pilota. U njemu je bila smještena Vojna gimnazija, kasnije Vojni [[heliodrom]]. Ono po čemu je Rodoč bio poznat u cjeloj Europi i svijetu je Zrakoplovna industrija "[[Soko]]" koja je bila jedina tvornica za izradu i proizvodnju vojnih aviona u [[jugoistočna Europa|JI Europi]].
-Danas se u Rodoču nalazi [[Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru|Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti]], kao i Fakultet glazbene umjetnosti [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]]. Rodoč je posebno poznat po manifestaciji "[[Mostarski sajam]]" koji se održava svakog proljeća s međunarodnim sudjelovanjem. U Rodoču se nalazi mnoštvo tvornica, poduzeća, poslovnih objekata kao i carinski terminal i može se reći da se radi o gospodarskoj i poslovnoj žili kucavici grada Mostara i Hercegovine.
+Danas se u Rodoču nalazi [[Fakultet za tjelesnu kulturu u Mostaru|Fakultet za tjelesnu kulturu]], kao i Fakultet glazbene umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, zatim "[[Mostarski sajam]]" koji se održava svakog proljeća s međunarodnim sudjelovanjem. U Rodoču se nalazi mnoštvo tvornica, poduzeća, poslovnih objekata i može se reći da se radi o gospodarskoj i poslovnoj žili kucavici grada Mostara i Hercegovine.
 Rodoč je bilo najveće mostarsko i hercegovačko naselje s hrvatskim pučanstvom u Hercegovini koje nije imalo [[katoličanstvo|katoličku]] crkvu iako je bogoslužje kroz stoljeća služeno u adaptiranim objektima. Izradu crkve su opstruirale [[SFRJ|ondašnje]] vojne i komunističke vlasti s obzirom na to da se radilo o centru vojne zrakoplovne industrije. Danas je zahvaljujući prije svega donacijama dobrih ljudi i poduzeća, napravljena crkva [[Ivan Krstitelj|Sv. Ivana Krstitelja]] u kojoj se već održavaju prve mise, a potpuna izgradnja tek slijedi.
 Mnogo uglednih Mostaraca koji su pridonijeli razvoju i ugledu svog grada i Hercegovine su iz mostarskog naselja Rodoč.
-=== Bezdan ===
-Bezdan predstavlja mjesto okupljanja i zabave mnogih mještana i posjetitelja.
-Bezdan je dobio svoj naziv prema svojoj posebnosti 'bez-dan' (bez + dno), a to je da se ovome prirodnom fenomenu još nije pronašlo dno unatoč brojnim ekspedicijama koji zalaze stotinama metara u utrobu zemlje, a ujedno i predstavlja popularno mjesto za sudionike ''Balkan Cave Summit''-a.
-Bezdan se nalazi u Rodočkom naselju "''Vrelo''", na rijeci Jasenici nedaleko od izvora rijeke Jasenice koja nastavlja svoj tok kroz Rodoč, donjim dijelom toka kroz Jasenicu i Baćeviće te u konačnici do ušća u rijeku [[Neretva|Neretvu]].
-Bezdan u svoj svojoj prirodnoj ljepoti i znamenitostima koje mu rijeka Jasenica daje, u ljetnim vrućinama postaje omiljeno mjesto za kupanje, odmor, zabavu i roštilj mnogih Rodočana i ostalih posjetilaca.
 == Povijest  ==
-U proteklom, domovinskom ratu, tijekom srbijanske okupacije južnih dijelova grada Mostara i naselje Rodoč je bilo okupirano. Srpski agresori su spalili preko 80% kuća, većinu stanovnika koje su zatekli su pobili ili odveli u logore, uglavnom u logore u [[Bileća|Bileći]] u istočnoj Hercegovin i u logor [[Morinje]] u Crnoj Gori gdje su trpjeli neviđena zlostavljanja i torture, a iz kojih se i mnogi nisu vratili svojim domovima. Zbog zlostavljanja u logorima u Morinju u Crnoj Gori je osuđeno nekoliko ratnih zločinaca (Zlatko Tarle, Mlađan Govedarica, Ivo Gojnić, Boro Gligić, Špiro Lučić, Ivo Menzalin...).
+U proteklom ratu, tijekom srbijanske okupacije južnih dijelova grada Mostara i naselje Rodoč je bilo okupirano. Srpski agresori su spalili preko 80% kuća, većinu stanovnika koje su zatekli su pobili ili odveli u logore, uglavnom u logore u [[Bileća|Bileći]] u istočnoj Hercegovin i u logor [[Morinje]] u Crnoj Gori gdje su trpjeli neviđena zlostavljanja i torture, a iz kojih se i mnogi nisu vratili svojim domovima. Zbog zlostavljanja u logorima u Morinju u Crnoj Gori je osuđeno nekoliko ratnih zločinaca (Zlatko Tarle, Mlađan Govedarica, Ivo Gojnić, Boro Gligić, Špiro Lučić, Ivo Menzalin...).
 Nakon oslobađanja južnih dijelova grada stanovnici Rodoča su se opet vratili u svoj grad i naselje i ponovno ga izgradili.