Crkveni redovi: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m robot Dodaje: lb, bs, hu, li, et, ja, br, ga, ar, ru, fi, uk, cs, fa Mijenja: nl, pt, de, pl, no, eo, sk, ko, sl, la, fr, es |
||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
[[Kategorija:Katoličanstvo]] |
[[Kategorija:Katoličanstvo]] |
||
[[ar:رهبانية]] |
|||
[[br:Urzh leaned]] |
|||
[[bs:Vjerski red]] |
|||
[[ca:Orde Sacerdotal]] |
[[ca:Orde Sacerdotal]] |
||
[[cs:Řád (církev)]] |
|||
[[de:Ordination#Kirchen katholischer und orthodoxer Tradition]] |
|||
[[de:Ordensgemeinschaft]] |
|||
[[en:Religious order]] |
[[en:Religious order]] |
||
[[es: |
[[es:Comunidad religiosa]] |
||
[[eo: |
[[eo:Ordeno (eklezio)]] |
||
[[ |
[[et:Ordu]] |
||
[[ |
[[fa:رهبانیت]] |
||
[[fi:Sääntökunta]] |
|||
[[fr:Congrégation monastique]] |
|||
[[ja:修道会]] |
|||
[[ko:수도회]] |
|||
[[ga:Ord Rialta]] |
|||
[[hu:Szerzetesrend]] |
|||
[[io:Ordo]] |
[[io:Ordo]] |
||
[[it:Ordine sacro]] |
[[it:Ordine sacro]] |
||
[[sw:Daraja takatifu]] |
[[sw:Daraja takatifu]] |
||
[[la: |
[[la:Ordo religiosus]] |
||
[[ |
[[lb:Uerden (Relioun)]] |
||
[[ |
[[li:Kloasterorde]] |
||
[[nl:Kloosterorde]] |
|||
[[pl:Święcenia kapłańskie]] |
|||
[[ |
[[no:Religiøs orden]] |
||
[[pl:Zakon]] |
|||
[[pt:Ordem religiosa]] |
|||
[[ro:Ordurile sacre]] |
[[ro:Ordurile sacre]] |
||
[[ru:Монашеский орден]] |
|||
[[sk:Sviatosť kňazstva]] |
|||
[[sk:Rehoľný rád]] |
|||
[[sl:Duhovniško posvečenje]] |
|||
[[sl:Cerkveni red]] |
|||
[[uk:Чернечий орден]] |
|||
[[zh:聖秩聖事]] |
[[zh:聖秩聖事]] |
||
Inačica od 8. srpnja 2011. u 03:40
Crkveni redovi (redovništvo) crkvene su ustanove utemeljene na pravilima (regulama) zajedničkoga života, radi svjedočenja vjere, međusobnog pomaganja i pomaganja bližnjima. Razvijaju se iz pustinjaštva (eremiti), najprije na Istoku (IV. st.), a kasnije tzv. kontemplativni redovi (monasi) i na Istoku (bazilijanci) i na Zapadu: augustinci, pavlini, kartuzijanci, benediktinci, kao i svi redovi proizašli iz njih (trapisti, cisterciti). Postaju nositelji znanosti i obrazovanja, koje se povlači u samostane. Nastaju i viteški redovi, posebno za križarskih ratova (templari, ivanovci i dr.), a u XIII. st. tzv. prosjački redovi (franjevci, dominikanci), kojima se reformom pridružuju i karmelićani. Većinom imaju i ženske grane. Od XVI. st. osnivaju se tzv. svećenički redovi (isusovci, montfortanci), a u novije vrijeme prevladavaju tzv. družbe ili kongregacije, misijski i karitativno usmjerene, mahom i sa ženskim granama (salezijanci, palotinci, lazaristi itd.).
Literatura
- Opća i nacionalna enciklopedija, Zagreb, 2005. – 2007.