Razlika između inačica stranice »Savka Dabčević-Kučar«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
bez sažetka
'''Obitelj'''
 
Otac: [[Antun Dabčević]], pravnik, [[Hrvati|Hrvat]] iz [[Dobrota|Dobrote]] ([[Boka kotorska]])<ref name="Dugandžija">Razgovor sa Slobodanom Prosperovim Novakom, razgovor vodila Mirjana Dugandžija: [http://globus.jutarnji.hr/zivot/ja-sam-pustinjak-iz-hvarske-zabiti Ja sam pustinjak iz hvarske zabiti], Globus, </ref>, potomak stare bokeljske pomorske obitelji brodovlasnika i kapetana (Dabčevići, Ivanovići, Lukovići). Zbog sudjelovanja u spaljivanju [[Zastava Mađarske|mađarske zastave]] u [[Zagreb|Zagrebu]] [[1895.]], kao tadašnji brucoš [[Filozofija|filozofije]] suđen i kažnjen zabranom studiranja na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Završio pravni fakultet u [[Beč|Beču]]. Službovao kao pravnik, gradski poglavar ([[Benkovac]], [[Zadar]],<ref name="Dugandžija"/> [[Korčula]]<ref name="Dugandžija"/>), a kasnije banski savjetnik<ref name="Dugandžija"/> ([[Dubrovnik]], [[Split]]). Zbog neslaganja s vlastima prijevremeno umirovljen [[1934.]]<ref>[http://www.vecernji.hr/biografije/savka-dapcevic-kucar-96 Savka Dabčević-Kučar] Večernji list</ref>
Majka: Marija Miljenka Novak (po majci Denegri), [[Hrvati|Hrvatica]]. Završila građansku školu i kratko vrijeme bila zaposlena kao službenica.
 
'''Savka Dabčević Kučar''' je od [[1951.]] udata za diplomiranog inžinjera [[Rudarstvo|rudarstva]] Antu Kučara, [[Hrvati|Hrvata]], rođenog u [[Bol (Brač)|Bolu]] ([[Brač|otok Brač]]), porijeklompodrijetlom po majci iz trogirske obitelji brodograditelja (Kalebota), po ocu (Ćular-Kučar) iz [[Unešić|Unešića]] u [[DalmacijaZagora|DalmatinskojZagori]]. Bio je dugogodišnji direktor [[Geotehnika|Geotehnike]].<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/pokopan-antun-kucar/129298.aspx Pokopan Antun Kučar] Index.hr, 2. travnja zagori2003.</ref>
 
Majka je dviju kćeri. Jedna završila i doktorirala [[Kemija|kemiju]], druga završila i doktorirala [[Fizika|fiziku]].
Savka Dabčević-Kučar je završila Žensku [[Realna gimnazija u Splitu|realnu gimnaziju]] u [[Split]]u [[1941.]] godine i bila najmlađa maturantica. Već kao gimnazijalka iskazuje mnogustrukost interesa i nadarenosti ([[književnost]], [[filozofija]], [[psihologija]], [[umjetnost]], [[povijest]]). Spominjana je kao najbolja učenica u nekoliko splitskih naraštaja. U razdoblju [[1941.]]-[[1945|45.]] nije nastavljala školovanje. Kada joj brata uhićuju talijanske vlasti za vrijeme okupacije i zbog vrlo loših materijalnih prilika pomagla uzdržavanje obitelji davanjem instrukcija đacima.
 
U [[Rujan|rujnu]] [[1943.]] otišla u [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizane]] nakon što su joj fašisti pretukli brata<ref name="Dugandžija">Razgovor sa Slobodanom Prosperovim Novakom, razgovor vodilaMirjanavodila Mirjana Dugandžija: [http://globus.jutarnji.hr/zivot/ja-sam-pustinjak-iz-hvarske-zabiti Ja sam pustinjak iz hvarske zabiti], Globus, </ref>, poslana u [[El Shatt]], odakle se vraća [[1945.]]
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] upisala tadašnju Ekonomsku višu školu (kasniji Fakultet ekonomskih znanosti) šk.god. [[1945]]/[[1946|46.]]
U tijeku [[1946.]] odlazi na studij u [[Sovjetski savez|SSSR]], u [[Lenjingrad]] na Finansovo-ekonomičeski fakultet. Tamo završava dvije godine studija. Zbog rezolucije [[Informbiro]]a prekida studij i vraća se u [[Zagreb]] lipnja [[1948.]] Nastavlja studij na Fakultetu ekonomskih znanosti u Zagrebu. U šk. god. 48/[[1949.|49.]] završava dvije nastavne godine. Diplomira prosinca [[1949.]]
 
Siječnja [[1950.]] birana za asistentaasistenticu na Fakultetu ekonomskih znanosti za predmet politička ekonomija. Obranila magisterij. Doktorira temom «[[John Maynard Keynes|J.M.Keynes]]-teoretičar [[državni kapitalizam|državnog kapitalizma]]» (mentor prof. dr. [[Mijo Mirković]]). Jedna od prvih žena doktoradoktorica ekonomije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Izbor i obrada nemarksističkog ekonomskog teoretičara u doktorskoj disertaciji u to doba svakako je iznimna pojava.
 
Savka Dabčević Kučar je birana za docenta na istom fakultetu [[1954.]], za izvanrednog ([[1957.]] i konačno za redovnog profesora ([[1960.]])
 
Kao profesor dobila [[1960]]/[[1961|61.]] Fordovu stipendiju za jednogodišnji boravak u inozemstvu – 10 mjeseci u [[SAD]]-u i 2 mjeseca u [[Francuska|Francuskoj]]. Na tom sudijskom boravku proučavala moderne metode praćenja i porgnoziranja regionalnog razvoja.
 
Bila je članicom delegacije SFRJ u [[UN|Ujedinjenim narodima]].<ref>[http://www.vecernji.hr/biografije/savka-dapcevic-kucar-96 Savka Dabčević-Kučar] Večernji list</ref>
 
Bila je organizator, dvije godine voditelj i profesor na poslijediplomskom studiju «Ekonomika komune».

Navigacijski izbornik