Informbiro

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Informbiro franc. ured za informacije; Informbiro (isp. Kominforma) - savjetodavni organ komunističkih partija (KP Francuske, Italije, Poljske, SSSR-a, Mađarske i Jugoslavije), utemeljen 1947. godine, sa sjedištem u Beogradu. Temeljni su zadaci Informbiroa bili pridonijeti rješavanju tekućih problema pojedinih partija, jedinstven nastup u svijetu te izvješćivanje javnosti o stavu komunističkih partija o načelnim i drugim pitanjima. Nakon Rezolucije od lipnja 1948. godine, uperene protiv Jugoslavije, Komunistička partija Jugoslavije, prestala je biti članicom Informbiroa te je stoga sjedište preneseno u Bukurešt.

Rezolucija Informbiroa je bio povijesni događaj za Jugoslaviju, koja je do tada u gospodarskom, vanjskopolitičkom i vojnom smislu bila posve oslonjena na istočni blok okupljen oko Sovjetskog Saveza. Gospodarstvo zemlje - koje je već bilo u lošem stanju zbog ideološki motiviranih reformi u kojima se zemlju oduzimalo seljacima, trgovine trgovcima, radionice obrtnicima i brodove ribarima (sve to pod parolom "tvornice radnicima, zemlja seljacima")[1] - je zapalo u još težu krizu zbog prekida robne razmjene sa socijalističkim zemljama: oko polovine vanjskotrgovinske razmjene Jugoslavije bilo je sa zemljama Istočnog bloka. Politička svađa između Staljina i Tita - dvije osobe čije su se slike vis-a-vis nalazile na zidovima školskih učionica i svih drugih javnih prostorija - i vanjskopolitički prijepor s do tada glorificiranim SSSR-om predstavljala je iznimno teški udarac za mladu diktaturu radničke klase. Uz to je postojala vrlo realna mogućnost invazije s Istoka, te su na granicama s Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom vojne napetosti nerijetko dovodile do incidenata u kojima su ginuli vojnici.[2]

Godine 1956. Informbiro je prestao djelovati.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Istorija Jugoslavije 1918 - 1988", Treća knjiga "Socijalistička Jugoslavija", Branko Petranović, Nolit Beograd 1988, pogl. "Državna privreda i njene protivurečnosti"
  2. "Istorija Jugoslavije 1918 - 1988", Treća knjiga "Socijalistička Jugoslavija", Branko Petranović, Nolit Beograd 1988, pogl. "Odbrana nezavisnosti"