Drevni Egipat: razlika između inačica
| Redak 29: | Redak 29: | ||
== Jezik == |
== Jezik == |
||
{{glavni|Egipatski jezici}} |
{{glavni|Egipatski jezici}} |
||
Jezik dr. pr. Kr.) |
|||
Jezik drevnog Egipta čini nezavisnu granu Afro-Azijske grupe jezika. Najsličnije su mu berberska, beja, te [[Semitski jezici|semitska]] grupa jezika. Najranijim pronađenim zapisima [[Egipatski jezik|egipatskog jezika]] određeno je da potječu iz oko 3200.p.K., što taj jezik čini jednim od najstarijih i najduže bilježenih jezika. Znanstvenici svrstavaju egipatski u šest velikih kronoloških dijelova: |
|||
*'''[[Arhaički Egipatski Jezik|Arhaički egipatski]]''' (prije 3000. pr. Kr.) |
|||
:Sastoji se od zapisa iz kasnog [[Preddinastijski Period|preddinastijskog perioda]] i [[ranodinastijski period|ranodinastijskog perioda]]. Najstariji poznat dokaz egipatskog [[hijeroglifi|hijeroglifnog]] pisma pronađen je na keramičkim posudama iz [[Naqada|Naqada]]. |
|||
*'''[[Staroegipatski]]''' (3000.–2000. pr. Kr.) |
|||
:jezik [[Egipat - Stara država|Starog kraljevstva]] (države) i [[prvi prijelazni period|prvog prijelaznog perioda]]. [[Tekstovi u Piramidama|Zapisi u piramidama]] čine većinu zapisanoga u ovom stadiju jezika. Na zidovima elitnih Egipćana ima i autobiografskih zapisa koji predstavljaju staroegipatski. Jedna od njegovih bitnih karakteristika je utrostručenje [[ideogram]]a, fonograma i determinativuma da bi se označila množina. Ukupno gledajući, ne razlikuje se mnogo od sljedećeg stadija.. |
|||
*'''[[Srednjeegipatski]]''' (2000–1300.pK.) |
|||
:Često se naziva i '''klasični egipatski''', ovaj je stadij poznat po raznim pisanim dokazima u hijeroglifskim i [[hijeratski]]h rukopisa iz [[Egipat - Srednja država|Srednjeg kraljevstva]](države). Sadrži i pogrebne zapise na sarkofazima, mudrosne tekstove s uputama o načinu života u skladu s egipatskom filozofijom; priče koje opisuju pustolovine određenog pojedinca na primjer [[Priča o Sinuhe]]; medicinski i znanstveni tekstovi; i pjesničke tekstove u hvalu boga ili [[faraona]]a, kao što je [[Himna Nilu]]. Pučki egipatski se već počeo razlikovati od pisanog jezika što je vidljivo u nekim hijeratskim tekstovima Srednjeg kraljevstva, ali klasični srednjeegipatski nastavio se zapisivati u službenom kontekstu još do duboko u kasnodinastijski period. |
|||
*'''[[Kasnoegipatski]]''' (1300–700. pr. Kr.) |
|||
:Zapisi iz ovog stadija javljaju se u drugom dijelu [[Egipat - Nova država|Novog kraljevstva]] (države), kojeg mnogi smatraju "Zlatnim dobom" drevne egipatske civilizacije. Postoji u velikom broju vjerskih i svjetovnih tekstova. Kasnoegipatski nije potpuno različit od srednjeegipatskog, budući da se mnogi "klasicizmi" javljaju u povijesnim i literarnim dokumentima u ovom razdoblju. Međutim, razlika između srednjeegipatskog i kasnoegipatskog veća je nego između srednjeegipatskog i staroegipatskog. Također bolje od srednjeegipatskog predstavlja jezik kojim se govorilo u Novom kraljevstvu i nadalje. Hijeroglifski pravopis dobio je, između kasnodinastijskog i Ptolomejskog razdoblja, golem broj novih slova (grafema).. |
:Zapisi iz ovog stadija javljaju se u drugom dijelu [[Egipat - Nova država|Novog kraljevstva]] (države), kojeg mnogi smatraju "Zlatnim dobom" drevne egipatske civilizacije. Postoji u velikom broju vjerskih i svjetovnih tekstova. Kasnoegipatski nije potpuno različit od srednjeegipatskog, budući da se mnogi "klasicizmi" javljaju u povijesnim i literarnim dokumentima u ovom razdoblju. Međutim, razlika između srednjeegipatskog i kasnoegipatskog veća je nego između srednjeegipatskog i staroegipatskog. Također bolje od srednjeegipatskog predstavlja jezik kojim se govorilo u Novom kraljevstvu i nadalje. Hijeroglifski pravopis dobio je, između kasnodinastijskog i Ptolomejskog razdoblja, golem broj novih slova (grafema).. |
||
*'''[[Demotski egipatski]]''' (7. st.pr. Kr.-4. st. n.e.) |
*'''[[Demotski egipatski]]''' (7. st.pr. Kr.-4. st. n.e.) |
||
| Redak 44: | Redak 37: | ||
[[Narmerova ploča]] dugo je bila najstariji zapis hijeroglifima. Pronađena je tijekom iskapanja u [[Hierakonpolis]]u (današnji Kawm al-Ahmar) 1890-ih, a starost joj je određena na 3200 p.K. no novija istraživanja pokazuju da simboli na keramici iz Gerzeje, iz 4000 p.K., sliče tradicionalnim hijeroglifskim oblicima. 1998. tim njemačkih arheologa pod vodstvom Guntera Dreyera je, na iskapanjima kod [[Abydos]]a, otkrio grobnicu koja je pripadala preddinastijskom vladaru. U njoj su pronašli 3 stotine oznaka zapisanih [[proto-hijeroglifi]]ma, starost im je određena na oko 33.st.p.K. |
[[Narmerova ploča]] dugo je bila najstariji zapis hijeroglifima. Pronađena je tijekom iskapanja u [[Hierakonpolis]]u (današnji Kawm al-Ahmar) 1890-ih, a starost joj je određena na 3200 p.K. no novija istraživanja pokazuju da simboli na keramici iz Gerzeje, iz 4000 p.K., sliče tradicionalnim hijeroglifskim oblicima. 1998. tim njemačkih arheologa pod vodstvom Guntera Dreyera je, na iskapanjima kod [[Abydos]]a, otkrio grobnicu koja je pripadala preddinastijskom vladaru. U njoj su pronašli 3 stotine oznaka zapisanih [[proto-hijeroglifi]]ma, starost im je određena na oko 33.st.p.K. |
||
Egiptolozi egipatsko pismo zovu [[Hijeroglifi|''egipatski hijeroglifi'']], oni su danas najstarije poznato pismo. Hijeroglifi su bili dijelom slogovni i dijelom slikovni. Hijeratski je kurzivna oblik egipatskih hijeroglifa |
Egiptolozi egipatsko pismo zovu [[Hijeroglifi|''egipatski hijeroglifi'']], oni su danas najstarije poznato pismo. Hijeroglifi su bili dijelom slogovni i dijelom slikovni. Hijeratski je kurzivna oblik egipatskih hijeroglifa akog razdoblja. Jednogrba deva, koja je prvo pripitomljena u Arabiji, u Egiptu se pojavljuje početkom 2. tisućljeća prije Krista. |
||
Počevši od oko 2700. pr. Kr., Egipćani koriste [[piktogram]]e da bi predstavili zvučne glasove – [[suglasnik]]e i [[samoglasnik]]e. Do 2000.p.K., koristilo se 26 piktograma da bi se opisalo 24 (koja su poznata) egipatska zvučna glasa. |
|||
Hijeroglifi su se prestali koristiti oko 4.st.n.e. Nakon 15.st.n.e. počeli su pokušaji da se hijeroglifi dešifriraju. |
|||
== Kultura == |
|||
Egipatske religije nastale su preuzimanjem vjerovanja egipatskog naroda od preddinastijskog razdoblja pa sve do pojave [[Kršćanstvo|kršćanstva]] i [[islam]]a u Grčko-rimskom razdoblju. |
|||
Sve životinje koje su, od Preddinastijskog razdoblja, prikazivane i obožavane u umjetnosti, pismu i religiji drevnog Egipta, bile su autohtone afričke životinje. To se promijenilo dolaskom Grčko-rimskog razdoblja. Jednogrba deva, koja je prvo pripitomljena u Arabiji, u Egiptu se pojavljuje početkom 2. tisućljeća prije Krista. |
|||
Hram je bio središte naselja starog Egipta. Služio je kao gradska vijećnica, sveučilište, knjižnica, kao i za religijske funkcije. |
Hram je bio središte naselja starog Egipta. Služio je kao gradska vijećnica, sveučilište, knjižnica, kao i za religijske funkcije. |
||
| Redak 70: | Redak 54: | ||
{{glavni|Egiptologija}} |
{{glavni|Egiptologija}} |
||
Egiptologija je znanost koja proučava Drevni Egipat i [[Egipat|egipatske]] starine te je [[regija|regionalni]] i tematski ogranak širih [[znanost|znanstvenih]] displina [[antika|drevne]] [[povijest|povijesti]] i [[arheologija|arheologije]]. |
Egiptologija je znanost koja proučava Drevni Egipat i [[Egipat|egipatske]] starine te je [[regija|regionalni]] i tematski ogranak širih [[znanost|znanstvenih]] displina [[antika|drevne]] [[povijest|povijesti]] i [[arheologija|arheologije]]. |
||
Znanstvenici koji se bave ovom disciplinom |
Znanstvenici koji se bave ovom disciplinom nazmoderne egiptologije smatra se godina [[1822.]], kad je [[kod|dešifriran]] sustav egipatskoga [[pismo (grafija)|pisma]] - [[hijeroglifi|hijeroglifa]]. |
||
Egiptologija se bavi istraživanjem područja staroegipatske [[kultura|kulture]] ( [[jezik]], [[književnost]], [[povijest]], [[religija]], [[umjetnost]], [[gospodarstvo]] i [[etika]] ) od [[ 5. |petog]] [[tisućljeće|tisućljeća]] pr. Kr. do kraja [[Rimsko Carstvo|rimske]] vladavine u [[4. stoljeće|četvrtom stoljeću]]. |
|||
Početkom moderne egiptologije smatra se godina [[1822.]], kad je [[kod|dešifriran]] sustav egipatskoga [[pismo (grafija)|pisma]] - [[hijeroglifi|hijeroglifa]]. |
|||
==Poveznice== |
==Poveznice== |
||
Inačica od 30. lipnja 2020. u 15:49
Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat. Egipatska civilizacija je srasla oko 3150. godine prije Krista (prema konvencionalnoj egipatskoj kronologiji) zajedno s političkim ujedinjenjem Gornjeg i Donjeg Egipta pod prvim faraonom. Povijest drevnog Egipta događala se u nizu stabilnih kraljevstva, odvojeni razdobljima relativne nestabilnosti poznatih kao srednja razdoblja: Staro kraljevstvo iz ranog brončanog doba, Srednje kraljevstvo iz srednjeg brončanog doba i Novo kraljevstvo iz kasnog brončanog doba. Egipat je dosegnuo vrhunac svoje snage tijekom Novog kraljevstva u periodu Ramesside, nakon čega su ušli u period polaganog opadanja. Egipat su napadale i osvajale mnoge strane sile (kao što su Libijci, Nubijci, Asirci, Babilonci, Perzijci i Makedonci) u Trećem prijelaznom, te u Kasnom periodu. U razdoblju nakon smrti Aleksandara Velikog, jedan od njegovih generala Ptolemej I. Soter, postavio je sebe kao novog vladara Egipta. Ptolemejsko kraljevstvo je vladalo Egiptom do 30. godine prije Krista, kada je pao pod vlast Rimskog Carstva i postao rimska provincija.
Uspjeh drevne egipatske civilizacije je došao dijelom iz njegove sposobnosti da se prilagodi uvjetima doline rijeke Nil. Predvidljive poplave i kontrolirano navodnjavanje plodne doline proizvelo je višak usjeva, koji su pokretali društveni razvoj i kulturu.
Osnove
Egipat je transkontinentalna nacija smještena uglavnom u Sjevernoj Africi, s Sinajskim poluotokom koji se nalazi u Aziji. Ima obalu na Sredozemnom moru, Crvenom moru, Sueskom zaljevu i zaljevu Aqaba. Graniči s Libijom na zapadu, Sudanom na ju
Postoje mnoge teorije o porijeklu ranih Egipćana, ta je tema još uvijek protkana proturječnostima.
Egipatsko društvo bilo je spoj naroda sjevera i sjeverozapada Afrike sa narodima jugozapadne Azije. Nedavna istraživanja genetičara potvrđuju ovu teoriju, ali rasprave o toj temi još uvijek traju.
Egipatska kultura bila je izuzetno stabilna i mijenjala se vrlo malo kroz razdoblje od gotovo 3000 godina. To uključuje religiju, običaje, umjetničko izražavanje, arhitekturu i društvenu strukturu.
Povijest drevnog Egipta zapravo počinje s Egiptom kao ujedinjenom državom, što se dogodilo oko 3000 pr. Kr. Narmer, koji je ujedinio Gornji i Donji Egipat, bio je prvi faraon; iako arheološki dokazi pokazuju da je razvijeno egipatsko društvo postojalo i znatno p
Arheolozi često izlaze s različitim kronologijama drevnog Egipta, također će se često naći u istom radu navedeno više alternativnih kronologija. Iz ovog razloga može biti razlika između datuma koji su prikazani ovdje, i onih u ostalim člancima. Isto tako, često postoji i više varijanti pisanja imena. Egiptolozi obično dijele povijest faraonske civilizacije koristeći raspored kojeg je izradio Maneton u svome djelu Aegyptaica.
Periodizacija razvoja Egipatske države
Egipatskom su državom u najvećem dijelu njezine duge prošlosti vladale razne vladarske obitelji koje nazivamo dinastijama. Dinastije su se izmjenjivale na vlasti u razdobljima jačanja pojedinih gradskih središta i stoga ih ćesto nazivamo prema njihovim imenama. Tijekom četiri tisuće godina egipatske povijesti na vlasti se nalazilo više od 30 dinastija. Razvoj egipatske civilizacije dijelimo na sljedeća razdoblja:
- Preddinastičko razdoblje
- Arhajsko razdoblje (I i II dinastija)
- Staro kraljevstvo (III- VI dinastija)
- Srednje kraljevstvo (VII-XI dinastija)
- II međurdinca. Zemljoposjednici su plaćali porez u žitu i ostalim proizvodima koje su uzgojili na svojoj zemlji. Obrtnici su plaćali u robi koju su proizvodili. Lovci i ribari plaćali su od onoga što je bilo ulovljeno u rijeci, močvari ili pustinji. Jedan član svakog kućanstva bio je obvezan platiti porez javnim radom, kopanjem kanala u radom u rudniku, nekoliko tjedana godišnje. No, bogatiji plemenitaši mogli su unajmiti siromašnijeg čovjeka da otplati njihov porez radom.
Jezik
Podrobniji članak o temi: Egipatski jeziciJezik dr. pr. Kr.)
- Zapisi iz ovog stadija javljaju se u drugom dijelu Novog kraljevstva (države), kojeg mnogi smatraju "Zlatnim dobom" drevne egipatske civilizacije. Postoji u velikom broju vjerskih i svjetovnih tekstova. Kasnoegipatski nije potpuno različit od srednjeegipatskog, budući da se mnogi "klasicizmi" javljaju u povijesnim i literarnim dokumentima u ovom razdoblju. Međutim, razlika između srednjeegipatskog i kasnoegipatskog veća je nego između srednjeegipatskog i staroegipatskog. Također bolje od srednjeegipatskog predstavlja jezik kojim se govorilo u Novom kraljevstvu i nadalje. Hijeroglifski pravopis dobio je, između kasnodinastijskog i Ptolomejskog razdoblja, golem broj novih slova (grafema)..
- Demotski egipatski (7. st.pr. Kr.-4. st. n.e.)
- Koptski (3.–17 st.n.e.)
Pismo
Narmerova ploča dugo je bila najstariji zapis hijeroglifima. Pronađena je tijekom iskapanja u Hierakonpolisu (današnji Kawm al-Ahmar) 1890-ih, a starost joj je određena na 3200 p.K. no novija istraživanja pokazuju da simboli na keramici iz Gerzeje, iz 4000 p.K., sliče tradicionalnim hijeroglifskim oblicima. 1998. tim njemačkih arheologa pod vodstvom Guntera Dreyera je, na iskapanjima kod Abydosa, otkrio grobnicu koja je pripadala preddinastijskom vladaru. U njoj su pronašli 3 stotine oznaka zapisanih proto-hijeroglifima, starost im je određena na oko 33.st.p.K.
Egiptolozi egipatsko pismo zovu egipatski hijeroglifi, oni su danas najstarije poznato pismo. Hijeroglifi su bili dijelom slogovni i dijelom slikovni. Hijeratski je kurzivna oblik egipatskih hijeroglifa akog razdoblja. Jednogrba deva, koja je prvo pripitomljena u Arabiji, u Egiptu se pojavljuje početkom 2. tisućljeća prije Krista.
Hram je bio središte naselja starog Egipta. Služio je kao gradska vijećnica, sveučilište, knjižnica, kao i za religijske funkcije.
Religiozna priroda egipatske civilizacije utjecala je na njen doprinos umjetnostima drevnog svijeta. Mnoga velika djela drevnog Egipta prikazuju bogove, božice i faraone, koji su također smatrani božanstvima. Umjetnost drevnog Egipta je općenito obilježena idejom reda.
Mumije i piramide koje su pronađene i izgrađene izvan drevnog Egipta pokazuju utjecaj vjerovanja drevnog Egipta na druge prapovijesne kulture. Jedan od načina širenja njihovog utjecaja bio je i put svile. Neke od država s kojima je drevni Egipat bio povezan bile su Nubija i Punt na jugu, Egejska i drevna Grčka na sjeveru, Levant i druga područja na Bliskom Istoku, i Libija na zapadu.
Podrobniji članak o temi: Umjetnost drevnog EgiptaEgipatska mitologija
Podrobniji članak o temi: Egipatska mitologijaEgiptologija
Podrobniji članak o temi: EgiptologijaEgiptologija je znanost koja proučava Drevni Egipat i egipatske starine te je regionalni i tematski ogranak širih znanstvenih displina drevne povijesti i arheologije. Znanstvenici koji se bave ovom disciplinom nazmoderne egiptologije smatra se godina 1822., kad je dešifriran sustav egipatskoga pisma - hijeroglifa.
Poveznice
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||