Čovjek: razlika između inačica
Dodan je širi elaborat o čovjeku sa najrazličitijih aspekata nauke. Oznaka: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki napredni alati |
Oznaka: uklanjanje |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
}} |
}} |
||
'''Čovjek''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Homo sapiens'' − ''umni čovjek'') je [[živo biće]] koje ima visoko razvijen [[mozak]] sposoban za apstraktno razmišljanje, [[govor]], rješavanje problema, introspekciju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoru [[Afrika|Afrike]].<ref>The Smithsonian Institution, Human Origins Program</ref> Ljudska populacija je u 2011. godini premašila brojku od 7 milijardi stanovnika.<ref>http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1</ref> Čovjek je [[misao]]no biće (može zaključivati, crtati, razmišljati), društveno biće (živi u [[društvo|društvu]]), duhovno biće (razlikuje [[dobro]] od [[zlo|zla]]) i prirodno biće (dio je žive [[priroda|prirode]]) |
'''Čovjek''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Homo sapiens'' − ''umni čovjek'') je [[živo biće]] koje ima visoko razvijen [[mozak]] sposoban za apstraktno razmišljanje, [[govor]], rješavanje problema, introspekciju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoru [[Afrika|Afrike]].<ref>The Smithsonian Institution, Human Origins Program</ref> Ljudska populacija je u 2011. godini premašila brojku od 7 milijardi stanovnika.<ref>http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1</ref> Čovjek je [[misao]]no biće (može zaključivati, crtati, razmišljati), društveno biće (živi u [[društvo|društvu]]), duhovno biće (razlikuje [[dobro]] od [[zlo|zla]]) i prirodno biće (dio je žive [[priroda|prirode]]). |
||
S duhovnog, odnosno vjersko-kulturnog aspekta, čovjek je duhovno biće, razlikuje dobro od zla. S religijskog, odnosno monoteističkog aspekta [[čovjek]] je savršena Božja kreacija. Općenito, čovjek je složeno biće koje se neprestano proučava s najrazličitijih aspekata. Njime se bave prirodne i humanističke nauke, [[medicina]], [[filozofija]], [[sociologija]] i mnoge druge. [[Anthropos]] se posmatra i s politološko-pravnog aspekta kao subjekt politike i međunarodnog javnog prava. Čovjek je [[građanin]] koji svoje pravo ostvaruje posredstvom države čiji je državljanin ili države u kojoj ima stalni boravak kako je propisano zakonima te države. Međunarodno pravo ima tendenciju da se njime potpuno određuje materija čovjekovih (ljudskih) prava kao što su: pravo na život, slobodu i sigurnost ličnosti, sloboda kretanja, mirnog okupljanja, udruživanja, te u pogledu posebne zaštite određenih kategorija lica kao što su djeca, žene, izbjeglice, ranjenici, bolesne osobe, žrtve rata ili migranti s pravom potražnje protekcije i azila u drugoj državi koja nije njihova matična, odnosno država rođenja.<ref>{{Citiranje weba|url=https://fpn.unsa.ba/b/wp-content/uploads/2020/01/Alen-albinovic.pdf|title=Dekadencija ljudskosti u novom milenijumu-Studija slučaja: Migrantska kriza|author=Alen Albinović|date=30. rujan 2018.|work=|language=|publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu|accessdate=23. listopad 2020.}}</ref> |
|||
== Životni ciklus == |
== Životni ciklus == |
Inačica od 23. listopada 2020. u 18:55
Suvremeni čovjek | |
---|---|
Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11 | |
Status zaštite | |
Status zaštite: Sigurni | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Primates |
Natporodica: | Hominoidea |
Porodica: | Hominidae |
Potporodica: | Homininae |
Tribus: | Hominini |
Rod: | Homo |
Vrsta: | H. sapiens |
Dvojno ime | |
Homo sapiens | |
Podvrste | |
Homo sapiens idaltu (izumrli) Homo sapiens sapiens | |
Čovjek (lat. Homo sapiens − umni čovjek) je živo biće koje ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoru Afrike.[1] Ljudska populacija je u 2011. godini premašila brojku od 7 milijardi stanovnika.[2] Čovjek je misaono biće (može zaključivati, crtati, razmišljati), društveno biće (živi u društvu), duhovno biće (razlikuje dobro od zla) i prirodno biće (dio je žive prirode).
Životni ciklus
Prenatalni razvoj
Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban je spolni odnos između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je nastanak i putem potpomognute oplodnje. Do začeća dolazi spajanjem spermija i jajne stanice u tijelu majke. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. Na DNK-a zapisane su sve potrebne genetske informacije za daljni razvoj. Njih ima, toliko koliko bi stalo podataka u pet setova Enciklopædije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK-a 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.[3] Postepenim razvojem od prve stanice nastaje embrij, a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ili fetus.
Od rođenja do starosti
Žena rađa dijete nakon obično devet mjeseci trudnoće, no moguće je i prijevremeno rađanje u sedmom ili osmom mjesecu, međutim to je razdoblje rizično za djetetov život jer mu nisu još potpuno razvijeni respiratorni organi. Djetetova pluća se razvijaju u 8. mjesecu trudnoće, pa ako se dijete tad rodi, obično dođe do komplikacija, dok ako se rodi u 7. mjesecu, dijete ide u inkubator i pluća se razvijaju bez šoka i prekida.
Zbog spontanog ili namjernog pobačaja, trudnoća se može prekinuti. Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporu zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice. Novorođenče je obično teško 3 – 4 kilograma i visoko 50 – 60 centimetara.
Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.
Za vrijeme puberteta dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica događa se prva menstruacija i ovulacija. Razvijaju se spolni organi kod oba spola. Adolescencija je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvoja osobnosti, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rast tijela uglavnom traje do 30. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života (pubertet).
U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom i obiteljskom planu. Zdrav i dobro uhranjen čovjek u prosjeku doživi 70 – 80 godina. Dokazano je da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.[4] Smrt je prestanak bioloških funkcija. Visina većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a masa između 50 i 90 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.
Anatomija
Ljudsko tijelo sastoji se od glave, udova i trupa. Oni se sastoje od organa i različitih tkiva. Dopunjuju se čineći ljudski organizam. Kosti i mišići (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućuju kretanje. Glavni dio čovjekova kostura čini kralježnica, koja povezuje kosti udova, glave i trupa.
Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.
Fiziologija
Elementi u ljudskom tijelu
u osobe težine 60 kg | ||
Element | Težina[5] | Postotak atoma[5] |
---|---|---|
Kisik | 38,8 kg | 25,5 % |
Ugljik | 10,9 kg | 9,5 % |
Vodik | 6,0 kg | 63,0 % |
Dušik | 1,9 kg | 1,4 % |
Ostali | 2,4 kg | 0,6 % |
Fiziologija je znanost o mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi. Fiziologija se fokusira na organe i tkiva. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska je fiziologiji životinja pa je mnogo spoznaja dobiveno eksperimentima na životinjama. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražuje oblike, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao dio medicinskog kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razina glukoze u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalo zdravlje. Prevladavajuća tema fiziologije je o homeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Npr., mokraćni sustav pomaže kontroliranju količine vode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i različitih otpadnih produkata, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte.
Proučavanje promjene fizioloških procesa u bolesti jest patofiziologija.
Evolucijski razvoj čovjeka
Danas je prihvaćena teorija evolucije, koja kaže da se čovjek razvio iz primata.
Raširen je i pogled na njegov razvoj kreacionizam, teološka teorija po kojoj je čovjek stvoren sa svrhom. Kako se jedna teorija bavi načinom, a druga uzrokom čovjekovog nastanka one se, na prvi pogled, nužno ne isključuju.
Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijuna godina u istočnoj Africi. Moderni čovjek nastao je prije 400.000 godina. Danas na Zemlji živi više od 7 milijardi ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106.400.000.000).[6]
Većina živi u Aziji (61,3 %). Zatim slijede obje Amerike (Južna Amerika ima 5,6 %, a Sjeverna 7,7 % svjetskog stanovništva), Afrika (13 %) i Europa (11,9 %) i Oceanija (0,5 %).[7] Čak 2,5 milijardi ljudi živi u gradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja trgovine, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.
Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je Antarktika.
Čovjek prikuplja informacije kroz pet osjetila:
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1948. godine Opću deklaraciju o pravima čovjeka, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta.
Galerija
-
Djevojčica prije puberteta
-
Odrasla žena, Pandžabkinja
-
Starija žena
-
Stariji muškarac, Tadžik
Izvori
- ↑ The Smithsonian Institution, Human Origins Program
- ↑ http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1
- ↑ Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human Life Alliance of Minnesota, 1997.
- ↑ urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika: Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i Martina Batinica, Čovjek, naslov izvornika: Human Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol, ISBN 978-953-196-999-4
- ↑ a b Stranica 3 Autor: George Burton. Edicija 2, ilustrirano. Izdavač: Heinemann, 2000. ISBN 0-435-63119-5, 9780435631192. Length: 312 pages
- ↑ Bilten, Astronomsko društvo Andromeda, Kapela 2005.
- ↑ urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka Peskarević, Faktopedija, izvorni naslov Illustrated Factopedia Dorling Kindersley Limited, izdavač Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku, ISBN 86-84213-03-3
Vidi i:
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Homo sapiens | |
Wikivrste imaju podatke o taksonu Homo sapiens sapiens |