Hilarije iz Poitiersa: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m ispravak godina |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
| opis_slike = |
| opis_slike = |
||
| naslov = |
| naslov = |
||
| nadnevak rođenja = oko [[310]] |
| nadnevak rođenja = oko [[310.]] |
||
| mjesto rođenja = [[Poitiers]] |
| mjesto rođenja = [[Poitiers]] |
||
| nadnevak smrti = oko [[367]] |
| nadnevak smrti = oko [[367.]] |
||
| mjesto smrti = [[Poitiers]] |
| mjesto smrti = [[Poitiers]] |
||
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = |
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = |
||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
| glavna svetišta = |
| glavna svetišta = |
||
}} |
}} |
||
'''Sveti Hilarije iz Poitiersa''' ([[Poitiers]], ''oko'' [[310]] |
'''Sveti Hilarije iz Poitiersa''' ([[Poitiers]], ''oko'' [[310.]] - Poitiers, oko [[367.]]), [[kršćanstvo|kršćanski]] [[svetac]], [[biskup]] i [[crkveni naučitelj]]. Zbog svog tvrdog stava u borbi protiv [[arijevstvo|arijevske]] hereze, prozvali su ga "Atanazije Zapada" ([[Atanazije Aleksandrijski]]). |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
Prema [[Sveti Jeronim|sv. Jeronimu]], rođen je u gradu Poietersu u [[Akvitanija|Akvitaniji]] u drugom desetljeću 4. stoljeća. Potekao je iz [[plemić]]ke [[obitelj]]i, tako da je dobio klasično [[obrazovanje]] i u [[mladost]]i se posvetio proučavanju [[filozofija|filozofije]]. Po predaji, čitanje [[Novi zavjet|Novog zavjeta]], posebno [[Evanđelje po Ivanu|Evanđelja po Ivanu]], potaklo ga je, da se krsti i primi [[kršćanstvo]]. |
Prema [[Sveti Jeronim|sv. Jeronimu]], rođen je u gradu Poietersu u [[Akvitanija|Akvitaniji]] u drugom desetljeću 4. stoljeća. Potekao je iz [[plemić]]ke [[obitelj]]i, tako da je dobio klasično [[obrazovanje]] i u [[mladost]]i se posvetio proučavanju [[filozofija|filozofije]]. Po predaji, čitanje [[Novi zavjet|Novog zavjeta]], posebno [[Evanđelje po Ivanu|Evanđelja po Ivanu]], potaklo ga je, da se krsti i primi [[kršćanstvo]]. |
||
Godine [[350]] |
Godine [[350.]], izabran je za biskupa u rodnom gradu, iako je do tada u [[brak]]u. U sporu oko Arijevog učenja, odlučno je stao na stranu Atanazija Aleksandrijskoga, i aktivno se suprotstavio Arijevoj herezi. Zbog toga ga car [[Konstancije II.]] protjerao u [[Mala Azija|Malu Aziju]]. |
||
U razdoblju od [[356]] |
U razdoblju od [[356.]] do [[359.]], Hilarijev najznačajniji bogoslovski rad je rasprava "O Trojstvu", posvećena dokazu o božanstvu [[Bog|Sina]], zatim [[esej]] "O savjetima". Godine [[360.]], Hilarije je zatražio od cara Konstanca dozvolu sudjelovati u novom [[Drugi carigradski sabor|Carigradskom saboru]], ali mu je odbio. Ipak, [[361.]] godine Hilariju je dozvoljeno da se vrati u [[Galija|Galiju]], gdje je nastavio svoju borbu protiv Arijeve i drugih hereza. Sveti Hilarije je umro [[13. siječnja]] [[367.]] godine. |
||
{{Crkveni naučitelji}} |
{{Crkveni naučitelji}} |
||
Inačica od 27. ožujka 2021. u 11:23
| Hilarije iz Poitiersa | |
|---|---|
| |
| Rođen | oko 310. Poitiers |
| Preminuo | oko 367. Poitiers |
| Kanoniziran | prije kongregacije |
| Slavi se u | Rimokatolička Crkva Pravoslavna Crkva Anglikanska Crkva Luteranska Crkva Istočne pravoslavne Crkve |
| Spomendan | 13. siječnja |
 Portal o kršćanstvu
| |
Sveti Hilarije iz Poitiersa (Poitiers, oko 310. - Poitiers, oko 367.), kršćanski svetac, biskup i crkveni naučitelj. Zbog svog tvrdog stava u borbi protiv arijevske hereze, prozvali su ga "Atanazije Zapada" (Atanazije Aleksandrijski).
Životopis
Prema sv. Jeronimu, rođen je u gradu Poietersu u Akvitaniji u drugom desetljeću 4. stoljeća. Potekao je iz plemićke obitelji, tako da je dobio klasično obrazovanje i u mladosti se posvetio proučavanju filozofije. Po predaji, čitanje Novog zavjeta, posebno Evanđelja po Ivanu, potaklo ga je, da se krsti i primi kršćanstvo.
Godine 350., izabran je za biskupa u rodnom gradu, iako je do tada u braku. U sporu oko Arijevog učenja, odlučno je stao na stranu Atanazija Aleksandrijskoga, i aktivno se suprotstavio Arijevoj herezi. Zbog toga ga car Konstancije II. protjerao u Malu Aziju.
U razdoblju od 356. do 359., Hilarijev najznačajniji bogoslovski rad je rasprava "O Trojstvu", posvećena dokazu o božanstvu Sina, zatim esej "O savjetima". Godine 360., Hilarije je zatražio od cara Konstanca dozvolu sudjelovati u novom Carigradskom saboru, ali mu je odbio. Ipak, 361. godine Hilariju je dozvoljeno da se vrati u Galiju, gdje je nastavio svoju borbu protiv Arijeve i drugih hereza. Sveti Hilarije je umro 13. siječnja 367. godine.